Srbija mora rješavati problem nestalih iz Domovinskog rata i hrvatskoj manjini osigurati zajamčenu zastupljenost u predstavničkim tijelima!
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman - gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ - kazao je da je odgovor njegovog srbijanskog „kolege“ Nikola Selakovića na prosvjednu notu Hrvatske u povodu prijetnji upućenih Hrvatima u Vojvodini nezabilježen u diplomatskoj praksi. „Nije ni europski, a ni dobrosusjedski“.
Spor između Zagreba i Beograda krenuo je 4. ožujka kad su vijećnici Gradske skupštine Subotice usvojili odluku o promjeni gradskog statuta i pokrenuli proceduru uvođenja tzv. bunjevačkoj jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se snažno usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska zajednica u Srbiji naglašava da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, pa se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.
Vlasti u Srbiji nisu osudile prijetnje
Hrvati u Vojvodini potom su od srbijanskih vlasti zatražili da se istom logikom kojom se poslužilo subotičko gradsko vijeće, onoj o postotku zastupljenog stanovništva, hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Somboru i Baču i na cijelom teritoriju Vojvodine.
Zajednica je potom počela dobivati izravne prijetnje, nakon čega je Hrvatska poslala prosvjednu notu.
- Nekoliko smo dana čekali srbijanske vlasti, no one se nisu javile, a kamoli osudile te prijetnje koje su bile osobne naravi, izravno upućivane na portalima i u elektroničkoj pošti hrvatske zajednice. Hrvatska zajednica nije dobila potporu srbijanskih vlasti, pa je zatražila potporu Hrvatske - istaknuo je Grlić Radman.
Selakovićeva izjava ne pridonosi unaprjeđenju odnosa
Grlić Radman je dodatno nappomenuo da nije riječ, kako su neki pokušali predstaviti, o komentarima na društvenim mrežama, nego o izravnim prijetnjama, a da je Selakovićeva reakcija „dosad nezabilježena u diplomatskoj praksi”:
- Činjenica da su subotičke vlasti kasnije privele jednog ili dva građanina govori o tome da je naša nota imala smisla, a pohvalili su je i Hrvati u Vojvodini. Selakovićeva izjava ne pridonosi unaprjeđenju naših odnosa, taj narativ nije ni europski niti dobrosusjedski.
Ako Srbija želi ući u Europsku uniju, sigurno ne može nastaviti s takvim narativom - zaključio je šef hrvatske diplomacije te poručio da se za izgradnju dobrosusjedskih odnosa moraju rješavati otvorena pitanja poput onog o nestalima iz Domovinskog rata ili statusa hrvatske manjine u Srbiji - koja nema prava recipročna srpskoj manjini u Hrvatskoj.