Nacionalni plan oporavka & otpornosti: Hrvatska na samom europskom vrhu po iznosu bespovratnih sredstava!
Andrej Plenković: NPOO naš je alat za reforme i transformaciju gospodarstva. Iz Fonda za oporavak i otpornost EU-a osigurali smo 49.08 milijardi kuna (6.3 milijardi eura), što je više od 12% našega lanjskog BDP-a. Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava i BDP-a nema nijedna druga EU članica, a ako gledamo iznos po stanovniku, Hrvatska je na 2. mjestu! Namjena NPOO-a su konkretne reforme i povezane investicije, a važno je napomenuti i da nam 54% dodijeljenog novca ide za radna mjesta i gospodarstvo!
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a predstavio je nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Podsjetio je da je prošlog ljeta, na pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru (Dugoročnom proračunu EU-a), Hrvatska za sljedećih deset godina osigurala 24.5 milijarde eura.
Impresivne brojke!
Kada se tome pridoda apsorpcija dodatnih 5.3 milijarde eura iz prethodnog VFO-a, koje možemo koristiti do 2023. godine, to znači da će Hrvatska iz različitih europskih izvora imati na raspolaganju 30 milijardi eura.
Povrh toga, iz VFO-a bit će nam na raspolaganju još 9 milijardi eura za programe kohezijske i regionalne politike, 4.2 milijarde za poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije, 182 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 717 milijuna eura, zasad, iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju posljedica potresa i covid krize, a sigurno ćemo dobiti još barem 300 milijuna eura za potres na Banovini, plus još 96 milijuna eura za pravednu tranziciju:
- Uistinu impresivne brojke!
Bespovratna sredstva najviša u EU-u u odnosu na BDP
Kada je pak riječ o Instrumentu „EU iduće generacije“, tj. o novcu iz Fonda za oporavak i otpornost EU-a, koji prije nisam pribrojio - nastavio je Andrej Plenković - na raspolaganju su dvije skupine sredstava:
- Jedna su 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava, koja su i predmet današnjeg predstavljanja, plus 3.6 milijardi eura mogućih zajmova. Tih 6.3 milijarde otprilike su 12 posto BDP-a iz 2020. godine. Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost te BDP-a nema nijedna druga država članica. Prosjek Europske unije je 3.7 posto. Osim toga, Hrvatska je prema drugom kriteriju, prema eurima po broju stanovnika, na 2. mjestu iza Grčke.
Pojasnio je da smo to uspjeli jer je uvažen naš osnovni argument u pregovorima - da je Hrvatska najmlađa članica Europske unije, pa nije kao ostale imala na raspolaganju barem dva VFO-a:
- A da se i ne spominje koliko su druge zemlje, uslijed ranijeg članstva, bile privilegiranije u korištenju pretpristupnih fondova!
37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija & zaštita okoliša
Mehanizam za oporavak i otpornost se uspostavlja kako bi se osigurala djelotvorna financijska potpora za ubrzavanje održivih reformi i povezanih ulaganja - kazao je predsjednik Plenković predstavljajući njegov temeljni cilj:
- Ovaj mehanizam ne poznaje podjelu između privatnih i javnih investicija jer je usmjeren oporavku gospodarstva u cjelini. Kako bi se ta sredstva koristila, nužna je provedba reformi koje su sastavni dio NPOO-a.
Tri su temeljna zahtjeva kako bi Europska komisija, a potom i Europsko vijeće, odobrili nacionalne planove:
- Prvi je zahtjev da se najmanje 37 posto sredstava mora usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Treće, cijeli plan mora poštovati načelo nenanošenja značajne štete klimatskim promjenama.
Bez reformi nema investicija
Objasnio je i kako je došlo do prioriteta koji su uvršteni u NPOO. Prvi i osnovni dokument kojim se vodilo bio je Program Vlade iz srpnja 2020. godine, koji je okvir za smjer rada u ovom mandatu:
- Drugi je Nacionalni program reformi, koji se s NPOO-om stapa u jedan dokument. Treći element su posebne preporuke Europske komisije, koje su svakoj članici vodič za poduzimanje reformi u okviru Europskog semestra. Četvrti su mjere vezane za Europski tečajni mehanizam II i, na kraju, najobuhvatniji dokument - Nacionalna razvojna strategija.
Namjena NPOO-a - ponovio je - konkretne su reforme i investicija. „Bez reformi nema investicija!“.
- Ovo nije novac koji Europska unija daje nekoj vladi i onda ga ona dijeli bilo kome tko ima problema uslijed Covid krize. To nije to! Vrlo je važno da takav pristup otklonimo jer ovaj novac nije namijenjen u tu svrhu.
Alat za transformaciju hrvatskog gospodarstva
Istaknuvši da je hrvatski pad BDP-a u prošloj godini oko 8.4%, kazao je da je to manje od očekivanja kakva su bila lani kada je kriza krenula:
- Plan oporavka u biti je naš alat za reformu i za transformaciju, koji treba pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva, omogućiti prelazak na kružno gospodarstvo kroz kvalitetnije raspolaganje vodnim gospodarstvom i otpadom i prirodnim resursima.
Pridonijet će - naglasio je - i kvalitetnijoj javnoj upravi i pravosuđu te boljim uslugama građanima i poduzetnicima:
- Pridonijet će i razvoju sustava obrazovanja i znanosti te poticanju izvrsnosti, inovativnosti kod djece i mladih. Podjednako i inovativnim politikama zapošljavanja, unaprjeđenju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, modernizaciji zdravstvenog sustava te energetskoj obnovi i protupotresnoj obnovi zgrada.
Hodogram usvajanja NPOO-a
Kada je riječ o usvajanju nacionalnih planova, Plenković je napomenuo kako bi oni u pravilu trebali biti dostavljeni Europskoj komisiji do 30. travnja, što, međutim, nije fiksni rok:
- Nakon usvajanja na današnjoj sjednici Vlade, NPOO će u Hrvatskom saboru na dnevnom redu biti 14. travnja, a socijalnim je partnerima predstavljen prije nekoliko dana. Taj strateški dokument proći će i javno savjetovanje, a Vlada s velikim interesom očekuje sugestije i komentare, otvorena za svaki konstruktivni prijedlog.
Nakon odobrenja, Komisija šalje dokument na Europsko vijeće, a nakon njegovog odobrenja ide odluka o avansiranju sredstava. Tada Hrvatskoj stiže avans od 13%, oko 6.1 milijardi kuna, a potom se dva puta godišnje daju zahtjevi za sredstva za provedbu:
Financijski trokorak
Pritom je prezentirao postupak za korištenje svih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju nakon pregovora u srpnju prošle godine:
- U rukometnom žargonu idemo u trokorak. Prvo pravimo Plan za ulaganja koja su 100% bespovratna sredstva, tu nema participacije i zajmova. Potom idemo na Višegodišnji financijski okvir, u kojem je nacionalna participacija za projekte 15%, a 85% su europska sredstva. I treći korak, za koji imamo vremena do 2023. - dodatnih 3.6 milijardi eura iz Instrumenta „EU iduće generacije".
Pokrenuta je - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a - i web stranica http://planoporavka.gov.hr na kojoj će biti i sami dokument i potrebne informacije o njemu, a svi ministri razgovaraju s partnerima i dionicima iz svojih resora te detaljnije objašnjavaju reforme i investicije:
- Danas usvojeni Nacrt NPOO-a sažetak je velikog dokumenta u kojem su elaborirani svi projekti, a koji ima otprilike 700 stranica.
KONKRETNI PROJEKTI
Novinare su zanimali primjeri konkretnih projekata koji će se financirati iz Fonda za oporavak i otpornost EU-a. Jedan od njih je biorafinerijsko postrojenje u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobili i vodno-komunalno gospodarstvo te horizontalne potpore privatnim poduzetnicima - izvijestio je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je, uz ostalo, ulaganja u opremu za dijagnostiku i liječenje od raka, uspostavu nacionalne onkološke mreže te sustav za upravljanje ljudskim resursima.
Budući da se NPOO-om planira otvaranje 100.000 radnih mjesta, novinari su pitali i imamo li dosta radnika za njihovu popunu. Ministar rada Josip Aladrović odgovorio je da je to dostižno kombinacijom angažmana domaćih i stranih radnika.
KOMPONENTE NPOO-a
Nakon temeljite analize svih resora, Vlada je strukturirala NPOO u više komponenti. Prva je gospodarstvo, druga javna uprava, pravosuđe i državna imovina, treća obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta tržište rada i socijalna zaštita, peta zdravstvo, šesta obnova zgrada.
Raspodjela sredstava je sljedeća: za gospodarstvo išlo bi 54% alokacije. Za drugu komponentu 10%, treću 15%, četvrtu 4%, petu 5% i šestu 12%.