3 dobre vijesti: prosječna plaća iznad 7.000 kuna, više zaposlenih & dovoljno cjepiva!
(VIDEO) Andrej Plenković na sjednici Vlade RH: U veljači je prvi put prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila viša od 7.000 kuna. Usporedbe radi, između 2012. i 2016. porasla je za svega 183 kune, a od 2016. do 2021. za - 1.396! Tome je znatno pridonijela porezna reforma, ali i snažne mjere kojima smo uspjeli očuvati radna mjesta tijekom gotovo 14 mjeseci pandemije, u kojoj smo izdvojili oko 10 milijardi kuna za plaće 680.000 radnika. I zahvaljujući tim mjerama Hrvatska danas ima - umjesto pada broja zaposlenih, što bi bilo očekivano – čak 17.000 više osiguranika nego godinu prije!
Do 30. lipnja osigurali smo 3.1 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno da se do ljeta procijepi 55% odraslog stanovništva. Hrvatska je u tom pogledu ispunila zadaću, sad je bitno krenuti u punu mobilizaciju i masovnije cijepljenje građana koji to žele! - također je predsjednik Vlade RH i HDZ-a na sjednici na kojoj se, uobičajeno, uvodno osvrnuo na više aktualnih tema.
Počast žrtvama Jasenovca & osuda zločina
Danas je u Jasenovcu obilježena 76. obljetnica proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, a PVRH Andrej Plenković u znak je sjećanja na žrtve položio vijenac pred spomenikom „Cvijet“ u Spomen-području Jasenovac te na Romskom groblju Uštica:
- Prisjetili smo se nedužnih žrtava ustaškog režima, Židova, Srba, Roma, brojnih hrvatskih antifašista i demokrata. Naša je dužnost da ne prepustimo zaboravu te strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni na hrvatskom tlu. A počinjeni su u ime patvorenog poimanja domoljublja. Jer domoljublje se ne zasniva na mržnji prema drugom, nego na ljubavi za svoje. Stoga je naša trajna zadaća razvijati društvo u kojemu ljubav za domovinu ne može biti u suprotnosti s tolerancijom prema drugima i drukčijima. Naprotiv!
Istinsko domoljublje & plemenite demokratske vrijednosti
Naša je dužnost - nastavio je Plenković - da iz toga mračnog razdoblja hrvatske povijesti izvučemo pouke kako bismo mladim generacijama usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su hrvatskom narodu i bile nit vodilja u uspostavi samostalne i suverene države, kao i u obrambenom Domovinskom ratu:
- Zahvaljujući tom istinskom domoljublju, demokratskim vrijednostima te poštovanju ljudskih i manjinskih prava, Hrvatska je danas članica Europske unije.
Dodao je da se s pravom možemo ponositi time što predstavnici nacionalnih manjina danas imaju predstavnike u Hrvatskom saboru i hrvatskoj Vladi te što su dio parlamentarne većine:
- To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim državljanima neovisno o njihovom podrijetlu. To je najbolji put za zacjeljivanje rana iz prošlosti i izgradnju bolje budućnosti mladih generacija, kako se greške iz prošlosti nikada više ne bi mogle ponoviti.
Ohrabrujuće brojke, no nema razloga za opuštanje
Potom se predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo na epidemiološku situaciju. Istaknuo je da, poslije sedam tjedana rasta, već deset dana bilježimo stagnaciju brojeva novozaraženih, što je ocijenio ohrabrujućim znakom, ali i naglasio da to nikako nije razlog za opuštanje:
- Naprotiv, to je razlog da se svi zajedno nastavimo još više pridržavati mjera kojima sprječavamo širenje zaraze. Nažalost, broj preminulih i dalje je velik, što je odraz visokih brojki od prije 2-3 više tjedana. Stoga ponovno pozivam na oprez i odgovornost. Šteta bi bilo da se stanje pogorša sada kada očekujemo dolazak čak 1.2 milijuna doza cjepiva Pfizer više nego što smo trebali dobiti u 2. tromjesečju.
Istaknuo je kako bi Hrvatska do 30. lipnja na raspolaganju trebala imati 3.1 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno da se do ljeta procijepi 55 posto stanovništva iznad 18 godina:
- Država je ispunila svoju zadaću i osigurala dovoljne količine cjepiva. Sada je potrebno intenzivirati proces cijepljenja i krenuti u punu mobilizaciju i masovnije cijepljenje svih koji to žele. Pozivam sve građane, posebno one starije od 60 godina, da se prijave kako bismo na taj način zajednički pridonijeli zdravstvenoj sigurnosti. Čak 77 posto svih osoba koje su u Hrvatskoj preminule od Covida imalo je više od 70 godina, a 93 posto više od 60 godina.
Porast prosječne plaće & 17.000 više zaposlenih
Od ostalih tema izdvojio je najnovije podatke Hrvatskog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj:
- U veljači je prvi put prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila viša od 7.000kuna. Tome je znatno pridonijela porezna reforma, ali i snažne mjere kojima smo uspjeli očuvati radna mjesta u pandemiji. Prosječna plaća između 2012. i 2016. porasla je za svega 183 kune, dok je od 2016. do 2021. porasla za - 1.396!
Dodao je da je zahvaljujući tim Vladinim mjerama koncem ožujka broj zaposlenih bio veći za 17.000 nego godinu prije. Podsjetio je da je Vlada u gotovo 14 mjeseci pandemije izdvojila gotovo 10 milijardi kuna za oko 680.000 radnika koji su tako dobili neto plaće od 4.000 kuna:
- Možemo konstatirati da smo umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli u poziciju da imamo veći broj osiguranika.
Vrijedni projekti u Istarskoj & Primorsko-goranskoj županiji
Kratko se osvrnuo i na posjet Istarskoj županiji, gdje je obišao nekoliko važnih projekata, poput pročistača otpadnih voda u Višnjanu, potom gradilište ribarske luke u Poreču, vrijednu investiciju u Arheološki muzej Istre, koja će obogatiti turističku ponudu u Puli... Tom je prigodom posjetio i Uljanik, kojem je Vlada osigurala preduvjete za kontroliranu revitalizaciju brodogradnje.
Prije nekoliko dana Plenković je posjetio i Rijeku, gdje je obišao radove na cesti D-403, ključnoj za povezivanje terminala s riječkom obilaznicom, kao i radove na izgradnji nove bolnice u Rijeci, vrijedne 800 milijuna kuna, koje financira hrvatska država.
I u Rijeci je obišao brodogradilište, 3. maj, u kojem je potpisan ugovor o novogradnji broda za prijevoz vozila.
Dan planeta Zemlje & Dan hrvatske knjige
Napomenuo je da se danas se obilježava i Dan planeta Zemlje:
- Vrlo je važno u vremenu klimatskih promjena da Vlada i cijelo društvo daju doprinos ublažavanju njihovih posljedica, osobito u svjetlu opće orijentacije i globalno i na razini Europe sa Zelenim planom. Dvije važne točke današnje sjednice vezane su uz tu temu: Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom i Prijedlog Strategije niskougljičnoga razvoja Hrvatske do 2030. godine.
Na kraju je istaknuo da se danas obilježava i Dan hrvatske knjige te u tom pogledu zahvalio ministrici kulture na svemu što se čini na promicanju čitanja:
- Današnji dan postoji u čast oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je spjevao prvi ep na hrvatskom jeziku - u versi haruacchi slozhena - svoju Juditu, kako je precizno zapisao: Od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nakon tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.
Očuvanje i jačanje hrvatske kulture, jezika & nacionalnog identiteta
Dodao je da je Vlada, proglašavajući godinu čitanja, imala na umu vrijednosti čitanja u očuvanju i jačanju hrvatske kulture, jezika i nacionalnog identiteta:
- Kao zemlja koja se služila čak trima pismima - glagoljicom, latinicom i arvaticom, što je ćirilica - s pravom se ponosimo bogatstvom hrvatske književne baštine koja je nepresušno vrelo hrvatskom suvremenom književnom stvaralaštvu.
ZAVRŠNI STIHOVI „JUDITE“
Uoči sjednice Vlade, premijer je u Trezoru Nacionalne sveučilišne knjižnice obišao originalne prve tiskovine Marka Marulića i ostalih koje su tamo pohranjene.
U čast velikom Maruliću, prisjetio se završnih stihova njegove slavne Judite koji su, kazao je, kroz stoljeća bili nadahnuće brojnim hrvatskim književnicima:
„Komu poklon diju, Bogu, spasu momu,
jere konac viju počitan'ju tomu.
Juditi u komu slava će bit dokol
svitu zemaljskomu počne gorit okol.
Ako li daj dotol dokla zemlja ova
bude na karte sfolj slovinjska čtit slova.
Trudna toga plova ovdi jidra kalaplavca moja nova.
Bogu budi hvala Ki nebesa skova i svaka ostala. Amen.“