227 milijardi kuna u 10 godina - 77 reformi & 152 ulaganja! Nacionalni plan oporavka i otpornosti jedinstvena je prilika za razvoj Hrvatske!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković: Na 55. sjednici Vlade RH usvojili smo NPOO - koji šaljemo Europskoj komisiji na završne konzultacije. Dokument od više od 1.100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 investicije koje će Hrvatska provesti zahvaljujući rekordnim europskim sredstvima. Na oporavak je usmjereno 66% (32.15 mlrd kuna), a na otpornost 34% (16.5 mlrd ). Ukupno će Hrvatskoj u idućih 10 godina na raspolaganju biti gotovo 30 milijardi eura EU sredstava, tj. 227 milijardi kuna. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika za ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske!
Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se, po običaju, na aktualne teme, a posebno na Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je danas usvojen, te na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
Strukturne reforme i ulaganja
Predstavljajući Prijedlog NPOO-a naglasio je da se radi o ključnom dokumentu za Razvoj Hrvatske, koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize:
- Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. iz Instrumenta „EU sljedeće generacije“ zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu od 3.6 milijardi eura, odnosno 27 milijardi kuna.
Komponente NPOO-a
Dokument vrlo detaljno i sadržajno, na više od 1.100 stranica - nastavio je Andrej Plenković - sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u 5 komponenti i jednu inicijativu:
Gospodarstvo - 26.2 milijarde kuna, ili 54% NPOO-a, s podkomponentama: Jačanje konkurentnosti gospodarstva - 12.5%, Energetska tranzicija - 10.2%, Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom - 13.4%, Prometni sustav - 11.3%, Jačanje lanca opskrbe hranom - 2.0%, te Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma - 4.5%.
Javna uprava, pravosuđe i državna imovina - 4.36 milijardi kuna, 10% NPOO-a
Obrazovanje, znanost i istraživanje - 7.5 milijardi kuna, 15% NPOO-a
Tržište rada i socijalna zaštita - 2.09 milijardi kuna, 4% NPOO-a
Zdravstvo - 2.56 milijardi kuna, 5% NPOO-a
Inicijativa: Obnova zgrada - 5.95 milijardi kuna, 12% NPOO-a.
66% na oporavak, 34% na otpornost
Prema našoj procjeni - dodao je Plenković - 66% Plana odnosi se na oporavak, ili 32.5 milijardi kuna, a 34% na otpornost, ili 16.5 milijardi kuna.
Predsjednik Vlade i HDZ-a poručio je da se gospodarski oporavak prije svega odnosi na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzani gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta:
- Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijima, racionalnijima i prilagođenijima potrebama gospodarstva i društva u cjelini.
2026. BDP veći 17 mlrd kuna nego što bi bio bez Plana
Kazao je da provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata Hrvatska sutra biti zelenija i digitalnija:
- Ujedno, osim što svaka komponenta sadrži i strukturne reforme i prateća ulaganja, one imaju svoje i digitalne i zelene sastavnice, pri čemu ćemo doseći zadane ciljeve o ulaganju 20% sredstava u digitalnu transformaciju i 37% u zelenu tranziciju. Znatan je naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije. Kada je riječ o makroekonomskim učincima, želim kazati da ćemo, prema projekcijama, u 2021. imati realni rast BDP-a od 5.2%, umjesto 4.9% bez Plana oporavka, zatim rast od 6.6% u 2022. umjesto 5.2% te 4.1% u 2023. umjesto 2.7%, 3.4% u 2024. umjesto 2.5%, te 2.7% u 2025. umjesto 2.5%.
Dodao je da će već u 2025. - u odnosu na 2020. - provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4.2% u odnosu na scenarij bez Plana:
- Sveukupno bi u posljednjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana. Pritom, budući aktualne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivni učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio Plana, očekuje se da će dugoročno rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja. Očekuje se, naime, da će reforme koje će se provesti dati dodatni zamah privatnom sektoru.
Očekivani rezultati provedbe NPOO-a
Predsjednik Plenković predstavio je više konkretnih primjera očekivanih rezultata provedbe Nacionalnog plana:
- Osigurat ćemo ispunjenje europskog cilja glede udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji. Za Hrvatsku je cilj 36.6%. Do 2026. postići ćemo cilj od najmanje 14 % udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. Ulaganjima u vodno gospodarstvo učinit ćemo dostupnom vodu za piće za oko 93% naših stanovnika. Osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom. Do sredine 2026. smanjit ćemo broj neriješenih predmeta općinskih sudova za najmanje 5%.
Dodao je da će se povećati udio djece koji su obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81% prema 96%:
- Uložit ćemo u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta radi povećanja stope zaposlenosti sa 66.7 na 70% do kraja 2024. godine. Reforme i politike na tržištu rada pridonijet će stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta, s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene. Sredstva ćemo uložiti i u olakšani pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera. Na području zdravstva uložit ćemo 2.5 milijarde kuna, čime će se, među ostalim, povećati stopa preživljavanja raka s 46% na 51% i time spasiti oko 5.000 života.
Ujedno ćemo nastaviti s funkcionalnom integracijom bolnica te s jačanjem dnevnih bolnica, što će smanjiti broj slučajeva akutnog liječenja za 10%. Uložit ćemo 12% sredstava NPOO-a u obnovu zgrada nakon potresa, i time ostvariti smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50% za zgrade koje će biti obnovljene u okviru NPOO-a - također je izdvojio.
Povijesna prilika za Hrvatsku
Zahvalio je svim resorima koji su sudjelovali u izradi Plana i pojasnio da će Vlada, nakon intenzivnih konzultacija s EK u narednim tjednima, na sjednici usvojiti i njegovu konačnu verziju:
- Već smo tijekom saborske i javne rasprave koja je trajala proteklih mjesec dana kazali da je, uz korištenje sredstava iz NPOO-a i iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira, zajedno s mogućnostima zajmova i apsorpcijom preostalih nešto manje od 5 milijardi eura iz aktualnog VFO-a, koji se treba potrošiti do 2023. godine, Hrvatskoj u ovom desetljeću na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura. To je iznos bez presedana i jedinstvena prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske.
Najavio je da će Prijedlog NPOO-a biti objavljen i na web stranici Vlade kako bi se cijela javnost mogla transparentno upoznati s njegovim sadržajem, sa željom da se idućih dana dodatno intenzivira rasprava o dokumentu.
Maksimalna odgovornost - cijepiti se u što većem broju
Što se tiče epidemiološke situacije, Plenković je poručio da ohrabruje to što su nam brojevi počeli padati u odnosu na prošla dva tjedna, no upozorio je da to i dalje nije znak za opuštanje:
- Trebamo i dalje biti maksimalno odgovorni jer je to najbolji način da ubrzamo pad brojeva. Svatko od nas ima aktivnu ulogu u tome i svojim ponašanjem može pridonijeti zaštiti zdravlja i života, ali i gospodarstva, a time i radnih mjesta.
Izrazio je zadovoljstvo početkom cijepljenja turističkih djelatnika. Podsjetio je da će zahvaljujući angažmanu Vlade raniji nedostatak cjepiva biti kompenziran dodatnim dozama Pfizera tijekom drugog tromjesečja. Zasad, do 30. lipnja Hrvatskoj će na raspolaganju biti minimalno 3.2 milijuna doza cjepiva, a izgledno je da će ih biti i više:
- Prema tome, svi koji budu željeli primiti cjepivo moći će ga primiti. Još jednom apeliram. cijepljenje je dobro, koristi od cijepljenja veće su nego rizici i stoga molim sve naše sugrađane, a osobito one starije dobi, da se svakako cijepe.
Napredak u pristupanju Schengenu
Od ostalih tema izdvojio je sastanak s povjerenicom Europske komisije Johansson, koja je zadužena za temu migracija, a razgovarali su o novom Paktu o migracijama i azilu te procesu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor:
- Jednako kao što napredujemo kroz Europski tečajni mehanizam II prema eurozoni, pravimo i važne iskorake za novu fazu političkog odlučivanja o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor u razdoblju koje je pred nama.
U ovom mandatu bit će dovršen Pelješki most
Izdvojio je i posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji u prigodi potpisivanja i uručivanja 500 milijuna kuna vrijednih projekata.
ž
Obišao je i radove na Pelješkom mostu:
- Bila je to prigoda da se prvi put hoda po mostu. Zaista sjajan osjećaj! Fizički elementi rasponske konstrukcije bit će spojeni u rujnu. U mandatu naše Vlade realizirat će se projekt kontinuiteta državnog teritorija Republike Hrvatske, a znamo što to dugoročno znači za naš jug!