NPOO - ključni dokument za ubrzani gospodarski rast! Sadrži 77 reformi koje su podržane javnim i privatnim ulaganjima!
(VIDEO) Dr. sc. Zdravko Marić: Implementacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povećat će stopu rasta naše nacionalne ekonomije. Prema projekcijama, u 2021. predviđa se realni rast BDP-a od 5.2%, dok bi bez učinka NPOO-a rast iznosio 4.9%. U 2022. očekuje se rast od 6.6% umjesto, bez NPOO-a, 5.2%, u 2023. od 4.1% (umjesto 2.7), a u 2024. od 3.4% (umjesto 2.5).Predviđeno je da već do kraja godine 13% od ukupno nam dodijeljenih sredstava, u obliku predujma, „sjedne“ u hrvatski proračun.
Dokument na više od 1.100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će pripadna sredstva biti usmjerena - istaknuo je potpredsjednik Vlade RH i ministar financija na konferenciji za medije u Banskim dvorima:
- NPOO je strukturiran u 5 komponenti i 1 inicijativu: gospodarstvo (26.2 milijarde kuna ili 54% ukupnog iznosa; javna uprava, pravosuđe i državna imovina (4.36 milijardi ili 10%); obrazovanje, znanost i istraživanje (7.5 milijardi ili 15%); tržište rada i socijalna zaštita (2.09 milijardi ili 4%); zdravstvo (2.56 milijardi ili 5%). Za inicijativu „obnova zgrada“ predviđeno je 5.95 milijardi kuna ili 12% sredstava iz NPOO-a.
Procjena rasta BDP-a
Zdravko Marić iznova je istaknuo da se, prema projekcijama, u 2021. predviđa realni rast BDP-a od 5.2%, dok bi bez učinka NPOO-a rast bio 4.9%. U 2022. očekuje se rast od 6.6% umjesto, bez NPOO-a, 5.2%, u 2023. od 4.1% (umjesto 2.7), u 2024. od 3.4% (umjesto 2.5), a u 2025. od 2.7% (umjesto 2.5).
Reforme u raznim resorima
Dodao je da je u ovom trenutku fokus na 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a, dok je srž cjelokupnog dokumenta provedba reformi koje su poduprte javnim i privatnim ulaganjima:
- Ključna poruka i namjena implementacije reformi jest utjecati na bolje korištenje čimbenika proizvodnje, tj. onih koji stvaraju dodatnu vrijednost. Cilj je unaprijediti ukupnu faktorsku produktivnost, a npr. reforma obrazovanja, koja je jedna od uporišnih točaka dokumenta, značila bi izravan doprinos kvaliteti ljudskog kapitala, uz potrebu da se djecu obrazuje za ona zanimanja koja su tražena na tržištu.
Marić je naveo i primjer pravosuđa u kojem se treba usredotočiti na širi aspekt utjecaja, pa tako reforme u cilju povećanja efikasnosti i bržeg rješavanja predmeta na sudovima mogu imati pozitivne implikacije na gospodarstvo u smislu unaprjeđenja investicijske klime.
Do kraja godine 13% predujma
Dokument se završno usuglašava s Europskom komisijom još 10 dana, možda i manje, nakon čega se u roku od dva mjeseca od službenog dostavljanja NPOO-a očekuje da ga EK i usvoji. Potom u roku od četiri tjedna slijedi odobrenje Europskog vijeća (EUCO):
- Do kraja godine predviđeno je da bi 13% od ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava trebalo „sjesti“ u hrvatski proračun u obliku predfinanciranja, tj. predujma. Daljnje povlačenje novca ići će dvaput godišnje po nešto jednostavnijem ključu nego kada su u pitanju sredstva iz višegodišnje financijske perspektive, pri čemu se isključivo prati provedba mjera koje su u NPOO-u.
Bespotrebna podjela na privatno i javno
Marić je naveo i da oko dvije trećine dokumenta u pogledu visine sredstava idu u korist investicija, dok trećina otpada na reforme. Ponovio je i da nema potrebe sredstva iz NPOO-a dijeliti na privatno i javno, već da je svima u interesu da dokument dobije „zeleno svijetlo“ EK i da se implementira:
- Napominjem da ovaj instrument nije namijenjen za „krpanje ikakvih rupa“ bilo u privatnom bilo u javnom sektoru. Tako se primjerice, mjere za zdravstvo ne odnose na sanaciju postojećih dugova, već na transformaciju sektora kako se više ne bi generirale nove obveze.
Idućih dana članovi Vlade predstavljat će, u okviru svojih resora, komponente te reforme i investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.