Histeričnim reakcijama Beograd želi skrenuti pažnju s protuzakonitog uvođenja „bunjevačkog jezika“ u Subotici!
U sklopu službenog posjeta Republici Kosovo, MVEP Gordan Grlić Radman obišao je 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR-a te poručio da će RH povećati broj pripadnika u mirovnim snagama pod vodstvom NATO-a, što je važno radi očuvanja mira u susjedstvu. Uslijedile su apsurdne izjave srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina kako bi „Grlić Radman volio da može rasporediti okupacijske snage po Srbiji“. Zrinjevac je uzvratio priopćenjem u kojem se ističe da se takvim insinuacijama nastoji zakriti očigledni pokušaj razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Vojvodini.
Ministar Grlić Radman obišao je pripadnike 34. hrvatskog kontingenta u bazi KFOR-a u Prištini (Film City). Razgovarao je sa zapovjednikom general-bojnikom Francom Federicijem, koji je pohvalio doprinos hrvatskih vojnika i odluku RH da poveća svoj oružani kontingent u KFOR-u.
Hrvatska je pouzdana članica NATO-a
Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju miru i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske - stoji u priopćenju MVEP-a:
- Stoga histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske, koje aludiraju na drukčije vojne i slične aktivnosti, smatramo krajnje smiješnima. Ovim apsurdnim insinuacijama pokušalo se skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije stvari koja se jučer dogodila. Usvojena je, naime, odluka o izmjeni Statuta Grada Subotice i uvođenju u službenu uporabu četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika.
Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom - nastavlja se - ima političku pozadinu, cilj joj je razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji, što je nastavak jedne politike koja je već dugo na djelu.
Različit položaj hrvatske i srpske nacionalne manjine
U priopćenju se podsjeća na reakciju Ministarstva vanjskih poslova Srbije vezanu za nedavni posjet ministra Grlića Radmana Subotici i ocjene o položaju hrvatske manjinske zajednice u Srbiji:
- U njoj nismo našli argumentiranih i utemeljenih tvrdnji, odnosno, zaključili smo da izneseno ne može poništiti statistički dokazive i povijesno utemeljene činjenice te političku odgovornost vlasti Srbije. Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u RH i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine.
Dodaje se da RH u potpunosti jamči prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima, sukladno Ustavnom zakonu o pravima manjina - od zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru (3 zastupnika) i na lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu, pa sve do proračunskog financiranja najvažnijih institucija srpske manjine:
- Navedeni Ustavni zakon evaluiran je najvišim ocjenama pri pristupanju Hrvatske u EU. Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti.
Prijetnje hrvatskim političkim predstavnicima
Nasuprot tome, navodi se dalje u priopćenju, Hrvati u Srbiji - unatoč bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije iz 2004. - još čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta:
- Hrvati u Srbiji još nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, Republika Srbije nije u institucionalnom smislu adekvatno riješila financiranje hrvatskih manjinskih institucija, a uz to težina nedavnih fizičkih prijetnji političkim predstavnicima hrvatske manjine bila je izravno dezavuirana u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Srbije na našu diplomatsku notu.
Žrtve brutalne agresije
Povijest hrvatsko-srpskih odnosa - napominje se u priopćenju - nesumnjivo je bremenita i teška jer su RH i njeni građani bili žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu:
- RH danas još uvijek traži 1.869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu agresijom. Tu stranicu povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja najvažnijih otvorenih pitanja: nestalih osoba (informacije o mjestima likvidacije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije te obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanja neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s tim povijesnim činjenicama.
Velikosrpska politika
Na kraju, MVEP RH izražava posebnu zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a koji su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije:
- Upravo takva velikosrpska politika je tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji.