Do stupanja na snagu digitalnih potvrda, bilateralno ćemo dogovoriti potrebne aranžmane za turiste koji žele doći u Hrvatsku
Andrej Plenković iz Bruxellesa: Ne treba potanje objašnjavati od kolike su važnosti i „COVID potvrde“ i zasebni aranžmani za uspjeh turističke sezone od koje svi puno očekujemo. Održao sam niz bilaterala i o dva strateška cilja Hrvatske – o članstvu u Schengenu i eurozoni. Nastojao sam senzibilizirati sve sugovornike na činjenicu da smo od Europske komisije dobili zeleno svjetlo za Schengen, pripremamo se za trenutak kada će ta tema doći na Europsko vijeće. Bilo bi sjajno da 2022. uđemo u Schengensko područje! Na jako smo dobrom tragu, a slično je i s eurozonom.
Nakon završetka posebnog sastanka Europskog vijeća, predsjednik Vlade RH i HDZ-a kazao je da se razgovaralo o zajedničkoj borbi protiv Covida-19 i klimatskih promjena te o tome kako da se omogući što kvalitetnija zdravstvena zaštita i financijska potpora državama članicama Europske unije:
- Što se tiče Hrvatske, izvijestio sam da nam je dinamika cijepljenja ubrzana, a da su brojke novozaraženih u kontinuiranom padu. Epidemija jenjava, i taj pozitivni trend trebamo zadržati u interesu zdravlja, ali i gospodarstva, turizma i financijske stabilnosti.
Brži protok ljudi & sigurniji boravak
Novinare je zanimalo, s obzirom na zelene digitalne potvrde, kako će naši građani i ostali koji dolaze u Hrvatsku putovati od 1. lipnja do 1. srpnja. Andrej Plenković je odgovorio da je „covid potvrda“ isprava u kojoj se na graničnom prijelazu jasno može vidjeti jeste li preboljeli bolest, ili ste testirani ili cijepljeni:
- To će omogućiti brži protok ljudi, brži ulazak i sigurniji boravak. Dok potvrde ne stupe na snagu 1. srpnja, bilateralno ćemo dogovoriti potrebne aranžmane za turiste koji žele doći u Hrvatsku. To nam je u interesu. Mislim da ne treba potanje objašnjavati od kolike je to važnosti za uspjeh turističke sezone od koje naši ljudi puno očekuju.
Na pitanje hoće li se prihvaćati gosti koji su cijepljeni ruskim i kineskim cjepivom, kazao je da Europska unija još nije donijela odluku o tome:
- Samo dvije članice, Mađarska i Slovačka, koristile su ta cjepiva. Zatražit ćemo stav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Halmeda, a obavit ćemo konzultacije s Europskom agencijom za lijekove (EMA).
Cjepiva ima dovoljno!
Jedno od pitanja novinara bilo je hoće li, s obzirom na broj doza cjepiva, Hrvatska cijepiti i turiste. Predsjednik Plenković je rekao da još uvijek postoji jako veliki interes naših građana:
- Cilj je prvo procijepiti hrvatske građane. U utorak ujutro bili smo blizu milijun i 200.000 cijepljenih s prvom dozom, a više od 400.000 s dvije doze. Naša je ambicija da do 30. lipnja dođemo na između milijun i 650.000, milijun i 700.000, što je sasvim realno ovom dinamikom. Još jednom pozivam sve da se cijepe. Nema boljeg i učinkovitijeg načina zaštite od covida-19.
Izdvojio je da količina ima dovoljno, a ako na kraju bude viška cjepiva, pred nama je nekoliko opcija:
- Jedna je donirati ga onima kojima je cjepivo potrebno. Mi smo već, kao odgovorna i solidarna zemlja, donirali 30.000 doza BiH i po 10.000 Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Što se tiče turista, ako bude dovoljno količina cjepiva, možemo i to riješiti. Na tome, uostalom, već rade i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo turizma i sporta.
Ulazak u Schengen …
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a izvijestio je i da je drugog dana boravka u Bruxellesu održao niz bilateralnih sastanaka posvećenih dvama strateškim ciljevima Hrvatske - članstvu i u Schengenu i u eurozoni:
- Nastojao sam senzibilizirati sve sugovornike na činjenicu da smo od Europske komisije dobili zeleno svjetlo za Schengen nakon što smo u potpunosti ispunili tehničke kriterije. Pripremamo se za trenutak kada će ta tema doći na Europsko vijeće, zbog čega sam se jučer i sastao s predsjednikom EV-a Charlesom Michelom i povjerenicom Ylvom Johansson. Bilo bi sjajno da 2022. uđemo u Schengen.
… i eurozonu
Na jako smo dobrom tragu - nastavio je Plenković - a slično je i s eurozonom:
- Znate da ispunjavamo, jednu po jednu, obveze za europodručje nakon što smo 10. srpnja prošle godine ušli u Europski tečajni mehanizam II, „predvorje eura“.
U tom je kontekstu podsjetio na niz postignuća u prethodnim godinama u kojima smo rapidno smanjivali javni dug te imali proračunski višak:
- S takvom dobrom reputacijom, s investicijskim kreditnim rejtingom, visoko euroiziranom ekonomijom - u pogledu i štednje i kredita i turista koji dolaze iz eurozone i izvoznog tržišta - očekujemo potporu država članica da ispunimo naš cilj, sukladno Strategiji za uvođenje eura.
EU ŽELI BITI LIDER KLIMATSKIH PROMJENA
Na sastanku Europskog vijeća, koje okuplja premijere ili šefove država članica EU-a, raspravljalo se i o klimatskim promjenama. Predsjednik Andrej Plenković naglasio je da je stav Hrvatske jasan:
- On se ocrtava u našem Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), u kojem je veliki dio posvećen upravo zelenoj tranziciji. Činit ćemo sve da do 2030. smanjimo emisije štetnih plinova za 50-55% u odnosu na referentnu 1990. godinu.
Uvažavati različitu startnu poziciju Hrvatske
Pritom se mora voditi računa - dodao je - o različitoj startnoj poziciji država članica:
- Nije isto ako ste zemlja iz srednje i istočne Europe, s različitom industrijskom bazom, zagađivačima i tehnologijom u koju treba jako puno uložiti kako bi se došlo na onu razinu zemalja koje su, recimo to tako, dio stare Europe.
Vjerujem da će Europska unija uvažavati te okolnosti, jer ona želi biti lider klimatskih promjena - zaključio je.