Dodatnih 2.8 milijardi kuna za zdravstvo, 2 milijarde za očuvanje radnih mjesta & 250 milijuna za sufinanciranje EU projekata!
Predstavljajući saborskim zastupnicama i zastupnicima rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić napomenuo je da prijedlog nije vezan samo za probleme u zdravstvu, nego i za nastavak potpora radnicima i poduzetnicima. „Ukupni troškovi koje je uzrokovao covid dosad iznose 34 mlrd kn. Unatoč svemu, očekujemo da će udio javnog duga u BDP-u s lanjskih 88.7 pasti na 86.6%, a ostajemo pri projekciji rasta BDP-a u 2021. od 5.2, a u idućoj od 6.7%. I još nešto: povećanje doprinosa za zdravstvo ne dolazi u obzir! Naša je politika jasna - porezi se mogu samo smanjivati“.
Četiri godine za redom predlagali smo tehničke rebalanse krajem godine. Četiri godine za redom imali smo rezultat bolji od plana, imali smo i suficit. Covid je, nažalost, okrenuo taj trend, no to nije nešto neočekivano. S obzirom na pandemiju, Hrvatska je dobro balansirala situaciju. Nismo zabilježili porast nezaposlenosti kao npr. u ekonomskoj krizi 2008. godine - rekao je dr. sc. Zdravko Marić u Hrvatskom saboru.
Povećanje doprinosa ne dolazi u obzir
Najveći dio predloženog povećanja rashoda - nastavio je Marić - otići će za zdravstvo, za koji se osigurava dodatnih više od 2.8 milijardi kuna:
- Podmirivat ćemo postojeće obveze prema veledrogerijama, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec, što stvara dodatni pritisak. U zdravstvu je nužan iskorak na rashodnoj strani. No bez obzira na sve okolnosti, bilo kakvo povećanje doprinosa nije opcija. Naš smjer je jasan. Cijelo vrijeme smo smanjivali poreze, za povećanjem nismo posezali ni za vrijeme Covida.
Nastavak potpora radnicima i poduzetnicima
Rebalansom se osigurava i dodatne dvije milijarde kuna za nastavak potpora radnicima i poduzetnicima u COVID krizi:
- S današnjim danom isplatili smo više od 11 milijardi kuna za mjere „Očuvanje radnih mjesta“ i „Skraćeno radno vrijeme“ te za pokriće fiksnih troškova. S isplatama za svibanj i lipanj doći ćemo do 12 milijardi. No uračunaju li se svi troškovi koje je uzrokovao covid, već smo na 34 milijarde kuna.
Rebalansom je osigurano i dodatnih 250 milijuna kuna za sufinanciranje europskih projekata, a ministar financija najavio je i programe za pojedine sektore kao što su industrija događaja, povremeni prijevoz, putničke agencije - kojima bi se s oko 150 milijuna kuna pomoglo da prevladaju teškoće.
Rast plaća državnih i javnih službenika
Rebalans predviđa i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće državnih i javnih službenika, za koje je od početka godine osnovica povećana za četiri posto, a za što u izvornom proračunu nisu bila osigurana sredstva:
- Naša je Vlada prosječno povećala osnovicu plaće državnim i javnim službenicima za 18.4 posto, prije pet godina iznosila je 5.108 kuna, a danas - 6.044. Nekima od njih, kao što su obrazovanje i zdravstvo, osnovica je povećana i za više od 20 posto. Povećanje plaća je stvarno, da stvarnije ne može biti.
Naglasio je da je svaki krug porezne reforme doveo do pozitivnih efekata, do rasta plaća, zaposlenosti i jačanja gospodarskih aktivnosti.
Unatoč svemu, pad udjela javnog duga u BDP-u
Vlada rebalansom proračuna planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna (na 150.3 milijarde), dok rashodi rastu za 9.4 milijarde kuna (na 167.4 milijarde). Prijedlogom se deficit opće države povećava s planiranih 2.9 na 3.8 posto BDP-a, no unatoč tome očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u s lanjskih 88.7 pasti na 86.6 posto:
- Ovakav rebalans i dalje nas drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti i stabilnosti te neće ugroziti tempo ulaska u eurozonu, vjerujemo, 2023. godine. Naša je odgovornost nastaviti tim dobrim putem. Vlada je ostala pri projekciji rasta BDP-a u ovoj godini od 5.2 posto, a u idućoj 6.7 posto.
Da nije bilo Covida, javni dug bi dosad pao ispod 70% BDP-a, a mi bismo i prije kraja mandata ove Vlade bili unutar čuvenih 60% kriterija iz Maastrichta - zaključio je Zdravko Marić.
Hrvatski sabor idućeg će petka glasovati o rebalansu proračuna.