Vijesti
7. 6. 2021.

3 cilja: stvarna ravnopravnost Hrvata u BiH, zajamčeni politički predstavnici naše nacionalne manjine & osnaživanje veze između iseljeništva i Domovine

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas: 1. Ne smijemo dopustiti da Bošnjaci ikad više u izbornim procesima Hrvatima biraju predstavnike u institucijama vlasti! 2. Upozoravat ćemo, koliko god to bude trebalo, na nepravednu i protuzakonitu odluku da se u Subotici tzv. bunjevački jezik proglasi službenim. 3. Zakonskim izmjenama naša je Vlada ispunila obećanje: omogućili smo Hrvatima iz cijelog svijeta da lakše stječu hrvatsko državljanstvo.

Na 4. sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na kojoj je putem video linka sudjelovao i premijer Andrej Plenković, izražena je neupitna podrška našim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini. 

 

Privrženi smo jačanju veza domovinske i iseljene Hrvatske

 

Nikad više preglasavanja Hrvata u BiH 

Razgovaralo se o mnogobrojnim inicijativama koje je pokrenula naša Vlada kako bi se senzibilizirala međunarodna javnost kada je u pitanju, prije svega, legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u BiH. 

 

Grlić Radman: Pravedni izborni zakon - jedini jamac stabilne, funkcionalne, europske i prosperitetne BiH!

 

Cilj nam je da Bošnjaci nikad više u izbornim procesima ne mogu Hrvatima birati predstavnike u institucijama vlasti, čemu smo, nažalost, svjedočili u više navrata od 2000. - istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i član Predsjedništva HDZ-a Zvonko Milas:

- RH pruža trajnu potporu strateškim institucijama Hrvata u BiH. U svim područjima života jačamo suradnju, ponosni smo na to partnerstvo - jer neprekidno razgovaramo, zajedno radimo i stvaramo bolje uvjete za razvoj svih potencijala našeg naroda u BiH.

Znatno povećana pomoć za hrvatske nacionalne manjine 

Nakon borbe za stvarnu ravnopravnost Hrvata u BiH, druga tema prvog dana sjednice Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je položaj hrvatske nacionalne manjine koja živi u 12 europskih država. Istaknuta je važnost kontinuirane podrške vrijednim programima i projektima manjinskih institucija i udruga, za što je naša Vlada u pet godina znatno povećala financijska sredstva. 

- Nastavljamo sa snažnom potporom strateškim projektima hrvatske nacionalne manjine kao što su izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i kadrovsko osnaživanje Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Radio Dux iz Tivta ili Hrvatski tjednik iz Željeznog - naveo je državni tajnik Milas.

 

Hrvatska želi zaštititi bogatu povijesno-kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata

 

Međudržavni sporazumi o obostranoj zaštiti manjina 

Naglasio je da se koriste sve mogućnosti - od bilateralnih odnosa do multilateralnih okvira poput EU-a, NATO-a, OESS-a i Vijeća Europe - kako bi od drugih država tražili poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine:

- S Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom potpisali smo međudržavne sporazume o obostranoj zaštiti manjina. Na tom smo području puno radili, a radit ćemo i dalje kako bi pozitivni učinci bili vidljivi u životu Hrvata u tim državama. 

 

Grlić Radman s hrvatskom zajednicom u Janjevu: Želimo da Hrvati budu priznati u Ustavu Republike Kosovo

 

Protuzakonito uvođenje „bunjevačkog jezika“

I onda kada ne ide onako kako bismo htjeli i kako bi trebalo - zaključio je Milas - nećemo odustati, nego ćemo uložiti dodatni trud i biti još aktivniji:

- Upozoravat ćemo na nepravednu i protuzakonitu odluku da se u Subotici tzv. bunjevački jezik proglasi službenim, upozoravat ćemo kada god Hrvati budu teškoj poziciji u bilo kojoj državi, motivirano, strpljivo, ustrajno tražit ćemo poboljšanje stanja i rješavanje otvorenih pitanja.

 

Histeričnim reakcijama Beograd želi skrenuti pažnju s protuzakonitog uvođenja „bunjevačkog jezika“ u Subotici!

 

Lakše stjecanje hrvatskog državljanstva 

Drugog dana sjednice u fokusu je bilo hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekooceanskim državama, s naglaskom na usvojenim izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu. 

- Dugo je to bio najvažniji i najsloženiji zahtjev koji nam je, na svakom susretu, stizao od Hrvata izvan RH. I ova je Vlada ispunila svoje obećanje: zakonskim izmjenama omogućili smo Hrvatima iz cijelog svijeta da lakše stječu državljanstvo RH - napomenuo je Milas.

 

Naša Vlada ispunjava obećanje - Hrvatima izvan RH olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva

 

Učvršćivanje veza između hrvatskog iseljeništva i Domovine 

Od projekata koji učvršćuju vezu između hrvatskog iseljeništva i Domovine, na sjednici su izdvojeni Korijeni, Ljetna škola hrvatskog identiteta, Ruđer, Ljetna škola Domovina, Posebna upisna kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva te Leadership.

Koliko god bili fizički udaljeni, pa čak i u vrijeme pandemije, sve je snažnija i prisutnija svijest o jednom nedjeljivom hrvatskom narodu - završno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

 

Hvala na pomoći! Hrvatska to nikada neće zaboraviti!

 

A A A