Hrvatska se LNG terminalom upisala na energetsku kartu svijeta i dala veliki doprinos Inicijativi triju mora!

Projekti koji se tiču energetske, lučke ili željezničke infrastrukture trebaju biti idući korak koji ćemo realizirati na jedan komplementaran način. LNG terminal na Krku je relevantan za Hrvatsku jer se plinovodnom mrežom spaja s već ranije izgrađenim terminalom u Poljskoj. Hrvatska će nastojati iskoristiti okupljanje sredstava i fondova za projekte koji su korisni za sve zemlje na području od Baltika do Jadrana i Crnog mora - kazao je PVRH Andrej Plenković u Sofiji gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu Inicijative triju mora.

- Proteklih nekoliko godina Inicijativom triju mora nastoji se povezati zemlje srednje Europe u najširem smislu, od Baltika do obala Crnog mora i Jadrana - podsjetio je u izjavi za novinare, dodavši da zemlje regije u tome imaju snažnu podršku Sjedinjenih Država, a Hrvatska kao sudionica ima cijeli niz projekata.

Istaknuo je pritom LNG- terminal na Krku, koji se spominje od samog početka Inicijative.

- Hrvatska je upravo u ovoj godini otvorila svoj LNG terminal na Krku. U kontekstu energetske suradnje utisnuli smo se ne samo na kartu Europe nego i na kartu svijeta. S te strane vjerujemo da je to veliki doprinos Hrvatske suradnji u energetskom sektoru u ovoj Inicijativi.

Dodao je da projekti koji se tiču energetske, lučke ili željezničke infrastrukture trebaju biti idući korak koji ćemo realizirati na jedan komplementaran način.

- LNG terminal na Krku je relevantan za Hrvatsku jer se plinovodnom mrežom spaja s već ranije izgrađenim terminalom u Poljskoj.

Iskoristiti okupljanje sredstava i fondova za projekte koji su korisni za sve zemlje

Plenković je rekao da će Hrvatska kao sudionica Inicijative nastojati iskoristiti okupljanje sredstava i fondova za projekte koji su korisni za sve zemlje na tom području od Baltika do Jadrana i Crnog mora.

Inicijativa triju mora danas povezuje 12 zemalja članica EU-a - Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Inicijativom ove godine predsjeda Bugarska, a Hrvatska je jedna od zemalja suosnivačica.

Po završetku sastanka predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je da je prvi ovakav summit bio u Dubrovniku 2016. godine, suradnja uključenih država nastavlja se i dalje.

Većina turista nam dolazi iz zemalja članica Inicijative triju mora

- Temeljna područja suradnje su promet, energetika, digitalizacija, sve što zemlje žele su bolja infrastrukturna, energetska i digitalna povezanost. Ovdje je posebno važno što ima snažna podrška SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Japana. Sastanak je bio vrlo konstruktivan i kvalitetan i drago mi je da Hrvatska nastavlja svoju suradnju. Između četvrtine i trećine turista koji dolaze u Hrvatsku su upravo iz zemalja koje su dio Inicijative triju mora. U ukupnoj vanjskoj trgovinskoj razmjeni između četvrtine i trećine se odnosi na zemlje koje su u Inicijativi, to su nama važni partneri.

Upitan o bilateralnim susretima koje je održao, predsjednik hrvatske Vlade rekao je da je susret s bugarskim predsjednikom bio kvalitetan te da se uz bilateralne odnose razgovaralo o ambicijama za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu.

- Prenio sam poruku Hrvatske da želimo da se što prije postigne rješenje između Bugarske i Sjeverne Makedonije i otklone zapreke da se započnu pregovori o članstvu Sjeverne Makedonije u EU, a to bi onda podrazumijevalo i pregovore Albanije i EU, Hrvatska snažno zagovara tu politiku.

Digitalizacija i suradnja s Amazonom

S estonskom predsjednicom razgovarao je o nizu tema koje su europskog karaktera, a posebno digitalizacije.

- Za Hrvatsku to je uz zelenu transformaciju glavni prioritet korištenja sredstava odobrenog Plana oporavka i otpornosti. Uvjeren sam da nam iskustva Estonije mogu pomoći da što brže digitaliziramo sve vrste usluga na korist svih građana. Što se tiče sastanka s predsjednikom Dudom, razmotrili smo sve aspekte bilateralne suradnje i mislim da je i taj sastanak bio koristan.

Upitan o sastanku s predstavnicima Amazona, Plenković je rekao da su zainteresirani za suradnju na području digitalizacije.

- Uputit ćemo ih na daljnje razgovore s čelnikom središnjeg državnog ureda za digitalno društvo.

Uz predsjednika Vlade u Sofiji su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.