Dubrovnik Forum: Zajednički nam je cilj osigurati brz gospodarski oporavak i graditi snažniju, konkurentniju i agilniju Europu u post-COVID razdoblju!

U borbi protiv Covida-19 želimo očuvati zdravlje i živote ljudi te pokazati snagu međunarodne suradnje u krizi bez presedana. Hrvatska je sada posvećena provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koji smo osigurali 47,5 milijardi kuna iz EU, a preostali strateški ciljevi su nam pridruživanje Schengenu i europodručju. Ostajemo jedan od najsnažnijih zagovornika nastavka proširenja EU. Osobito podupiremo nastavak europskog puta BiH, uz poduzimanje reformi i ostvarivanje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda - kazao je predsjednik Andrej Plenković na otvorenju ovogodišnje međunarodne konferencije pod nazivom ‘(Post)-Pandemic Geopolitics - Together in a World Apart’.

Kriza bez presedana - test sposobnosti svih zemalja

Predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je da mu je zadovoljstvo pozdraviti sve u Dubrovniku, na prvoj godini foruma nakon početka pandemije koronavirusa koji je utjecao na način komunikacije među državama i organizacijama.

- Drago mi je da vas vidim sve uživo. Vjerujemo da je ova koronakriza testirala mogućnosti država, vlada i organizacija kako bi odgovorili na globalnu prijetnju. Nitko nije bio siguran. Zahtijevala je vodstvo, brzo donošenje odluka, ali i viziju kako ići naprijed - istaknuo je Plenković te podsjetio da se kriza u našoj državi pojavila za vrijeme našeg predsjedavanja vijećem Europske unije.

- Ova kriza bez presedana, koja je nastala kao posljedica pandemije, veliki je test sposobnosti vlada i zemalja, isto tako i naše sposobnosti međusobne suradnje u odgovoru na najveći svjetski izazov do sada. Iako kriza i dalje traje, rješenje se pronalazi, a ono zahtijeva sposobno upravljanje krizama, donošenje brzih i ispravnih odluka, koje omogućuju izlazak iz krize koje je stvorila pandemija. Covid-19 nikoga nije poštedio i to čini krizu kroz koju još uvijek prolazimo jedinstvenom iz globalne perspektive.

Naučene lekcije

- Danas se nalazimo u poziciji da smo naučili određene lekcije. Prva je bila vezana uz zaštitnu opremu.

Osvrnuvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijer Li Keqianga.

- Dovoljan je bio jedan telefonski poziv premijeru Liju i problem je bio riješen - prisjetio se Plenković, dodavši da se radi o „globalnom izazovu i globalnoj borbi koja se neće završiti sve dok svi ne budu sigurni“.

Spriječili smo eksploziju nezaposlenosti i egzistencijalne krize

Druga, i po Plenkovićevu mišljenju ključna lekcija, bila je kako izbjeći rascjep u društvu.

- Da države nisu demonstrirale svoju ulogu, suočili bismo se s eksplozijom nezaposlenosti, egzistencijalnim krizama za mnoge obitelji, tvrtkama u stečaju", rekao je Plenković, dodavši da se to nije dogodilo jer su vlade odlučile da je bitno održati poslove te stati uz poduzetnike i zaposlenike.

Hrvatska je, osim toga, jedina država koja je, uz covid, imala i dva razorna potresa.

- U odgovoru na krizu ključna je međunarodna suradnja. EU je demonstrirala solidarnost jer je postojala svjesnost da za veliki problem trebamo veliko rješenje, a za Hrvatsku je to 6,3 milijarde eura koje će značajno pomoći oporavku i otpornosti zemlje.

Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je najmudrijim potezom.

Sljedeći hrvatski ciljevi su Schengen i eurozona

Plenković se nada da će se Hrvatska pridružiti Schengenu tijekom iduće godine, kao i eurozoni početkom 2023. godine.

- To su dvije državne politike kojih se želimo pridržavati.

Između ostalog je iskazao i podršku proširenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

- Zemlja smo koja doista podupire svoje susjede u europskim aspiracijama - poručio je Plenković, izrazivši želju za pronalaskom rješenja između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

- Mislimo da su Albanija i Sjeverna Makedonija čekale i više nego dovoljno i da je sada pravi trenutak za početak pregovora.

Potpora susjednim zemljama na europskom putu

Što se BiH tiče, naglasio je važnost držanja slova Daytonskog sporazuma te da s sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednaka, izrazivši nezadovoljstvo praksama koje su na djelu od 2006. godine.

- Podržavamo proces koji se trenutno odvija uz pomoć SAD-a i EU-a vezano uz promjenu izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma. Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna s potezima koji traju od 2006. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH.

Izrazio je nadu da će se postići rješenje koje je dobro za sva tri konstitutivna naroda.

Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja.