I dalje ćemo činiti napore za osnaživanje, zaštitu, jednakost i participaciju žena na višoj razini nego što je to bilo do sada!

Ovo je izvrsna prigoda da se još jednom vidi koliko žene daju doprinos politici u Hrvatskoj. Mnoge od njih pozicionirale su se u europskim organizacijama i institucijama. Dubravka Šuica je potpredsjednica Europske komisije, Marija Pejčinović Burić glavna tajnica Vijeća Europe, Ivana Maletić sutkinja na Europskom revizorskom sudu, Maja Markovčić Kostelac ravnateljica Europske agencije za sigurnost mora, a Tamara Laptoš imenovana je europskim javnim tužiteljem iz Hrvatske - kazao je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon sudjelovanja na konferenciji „Uloga žena u kreiranju Europe budućnosti“.

Konferencija u organizaciji naše zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak održana je u hotelu Jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Uz predsjednika Plenkovića bile su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Izvrsna zastupljenost hrvatskih žena u europskim organizacijama i institucijama

Istaknuo je da se Hrvatska kada je riječ o zastupljenosti žena u europskim organizacijama, institucijama i tijelima pokazala izvrsnom te je ta zastupljenost puno bolja nego kod nekih drugih država.

- I to nam može biti jedan dobar primjer i za preuzimanje političkih, gospodarskih ili društvenih uloga u Hrvatskoj. Vlada će i dalje činiti napore za osnaživanje, zaštitu, jednakost i participaciju žena na višem stupnju, postotku i razini nego što je to bilo do sada. 

Glavnu temu Konferencije o budućnosti Europe, premijer je ocijenio sjajnom prigodom za jednu uključivu i sveobuhvatnu raspravu građana, institucija, akademske zajednice, civilnog društva i svih mogućih dionika o nizu tema, od klimatskih promjena, zdravstva, gospodarskog oporavka, zelene tranzicije, digitalne transformacije do migracija.

- Na taj način ćemo imati jednu važnu, široko participirajuću podlogu za daljnje reforme na razini Europske unije - rekao je predsjednik Plenković, izrazivši zadovoljstvo što cijelu priču sa strane Europske komisije koordinira Dubravka Šuica. Kazao je da će ova Konferencija biti jedan pravi doprinos jačanju demokracije na razini Europske unije.

Zadovoljan sam procijepljenošću na razini Vlade

Potom je predsjednik Vlade i HDZ-a odgovarao na pitanja novinara.

Upitan o procijepljenosti na razni Vlade i ministarstva, premijer je rekao da su svi ti podaci evoluirajući. Izrazio je zadovoljstvo procijepljenošću na razini Vlade.

- Mi smo zajedno iznad 70 posto, ljudi koji rade u Uredu predsjednika Vlade 92 posto. Mi vodimo vlastitim primjerom. Mislim da bi to trebali. Ministri imaju zadaću da motiviraju, ohrabre, mobiliziraju svoje službenike i dužnosnike da se što više cijepe, siguran sam da će taj proces ići.

Dodao je da nije čuo ni jedan racionalan i razuman argument onih koji oklijevaju, kalkuliraju ili se ne žele cijepiti. Ponovio je da nema nikoga u Hrvatskoj tko ne zna da postoji Covid-19, podsjetivši pritom da pandemija traje godinu dana te je četiri milijuna ljudi u svijetu umrlo s/ili od Covida, a u Hrvatskoj više od osam tisuća i dvjesto ljudi. Kazao je da su izravni troškovi za Covid 34 milijarde kuna.

- Čudno je da baš sada kada imamo mehanizam kako se zaštititi, ima tako veliki broj ljudi koji se ne žele cijepiti. Naš će napor biti prema onima koji su između 46 i 70 posto da naprave taj iskorak, zaštite sebe i druge, da dosegnemo brojeve kolektivnog imuniteta. Mi želimo na tome inzistirati.

Bilo bi dobro da su u nekim sektorima ljudi sigurniji

Rekao je da nitko neće uvesti obvezno cijepljenje.

- To ne možemo horizontalno učiniti, ali postoje sektori gdje bi bilo dobro s obzirom na karakter aktivnosti da su ljudi sigurniji.

Plenković je ponovio da tu misli na sektor zdravstva.

- Vidjeli ste podatke za infektivnu kliniku, tamo su skoro svi cijepljeni. Oni znaju kako se štititi, kod njih nema dileme. Oni točno znaju zašto to rade. Ajmo slušati one koji su specijalisti i znaju što rade.

Zatim je naveo sektor socijalne skrbi.

- Ako vi radite u domu za starije i njegujete starije osobe, koje su inače krhkog zdravlja i podložniji su ako se zaraze doći u tešku zdravstvenu situaciju, onda i ovi koji su oko njih moraju biti sigurni.

Upitan o promjeni strategije, predsjednik Vlade je kazao da je vidio puno ljudi koji imaju autoritet i koji smatraju da je cijepljenje dobro i korisno.

- To su sve ozbiljni, racionalni i razumni ljudi.

Osigurali smo dovoljno cjepiva

Premijer je rekao da se mogu raditi velike kapanje, ali ih ne smatra potrebnima nakon što je zdravstvena zajednica u svijetu u tako kratkom roku proizvela cjepivo. Naglasio je da je poanta cjepiva da nema smrtnih posljedica ili da ih se svede na minimum. Dodao je da ako se netko i zarazi, imat će lakše simptome te će lakše prebroditi bolest.

Ponovio je da je hrvatska država u formi Vlade osigurala dovoljno cjepiva.

- Danas, kad se netko zarazi, nije se cijepio, teško se zarazi, završi u bolnici, na kisiku, respiratoru, i nakon toga premine, teško je govoriti o odgovornosti države. Država i građani moraju biti partneri. Mi smo tu da stvorimo pretpostavke i alate da građani nemaju zdravstveni problem.

Naglasio je kako u ovom trenutku nema nikakvih zapreka da ne zaštitimo sve koje trebamo zaštititi.

- Ovdje je sada preostao samo nekakav voljni moment svakog pojedinca koji to ne želi. Prisilne mehanizme obveznosti nećemo uvoditi. I vjerujemo u mudrost hrvatskoga naroda, u informiranost naših građana, u altruizam za njihove obitelji, starije, ljude s kojima rade te za one s kojima dolaze u kontakt.

Istaknuo je kako je Vlada preuzela na sebe svu dogovornost da spasi radna mjesta te zadrži financijsku i ekonomsku reputaciju.

- Samo se moramo pripremiti za jesen, ako dođe četvrti val, da u onim sektorima gdje puno ljudi ima fizički kontakt napravimo zaštitne mehanizme, to je sve, to rade svi.

Obvezno cijepljenje nije realno

Komentirao je i nagađanja o uvođenju obaveznog cijepljenja za sve građane.

- Ne možemo uvesti obvezno cijepljenje za sve, to nije realno. To ne možemo zato što to nitko ne uvodi i što smatramo da to nije dobro, zato što imamo povjerenja u naše građane. Nitko u EU neće to uvesti. Da smo to htjeli, uveli bi odmah, ali to se neće dogoditi. Dakle, idemo na to da gradimo kolektivni imunitet naših društava, naših naroda na način da tumačimo zašto je to dobro. Pokušavam osluhnuti te neke druge glasove i osim nekakvih čudnovatih teorija zavjere, nevjerojatnih izmišljotina, ne čujem ništa čemu bih dao svoje povjerenje.

Dodao je da ne može racionalno razumjeti kako ljudi koji javno nastupaju kažu da im nešto u komunikaciji Vlade oko cijepljenja nije jasno.

- Imamo 46,3 posto racionalnih razumnih ljudi koji su se cijepili. Napravit ćemo cijeli set mjera. Želimo vidjeti što više ljudi da se cijepe. Mi smo turistička zemlja koja na ovaj ili onaj način generira 20 posto BDP-a od turizma ili s njime povezanih aktivnosti. Trenutno imamo 50% bolju sezonu nego što je bila lani, što će biti, u najboljem scenariju, oko 70 do 75% rekordne 2019. godine. Još nam fali pozamašan postotak onoga što bi bio doprinos našoj ekonomiji i financijama. Mi ćemo učiniti sve da ta sezona traje što dulje. Poanta je da svi shvatimo da je to jedna jedinstvena utakmica. Svaki pojedinac ovdje igra utakmicu za zajednicu. Zato trebamo ljude potaknuti. Ja ne vidim niti jedan racionalan argument da se ljudi ne cijepe.

Govoreći o covid potvrdama, istaknuo je da već i sada postoje razni događaji gdje se traže covid-potvrde, no za covid potvrdu nije nužno da je čovjek cijepljen.

- Može biti da je čovjek recentno prebolio ili je testiran. Dakle, ima mehanizama da covid potvrda da sigurnost nekome u ozračju gdje je više ljudi. Zašto bi netko tko je krhkoga zdravlja dolazio u opasnost da ga netko neodgovoran zarazi. To je specifična situacija empatije, altruizma, štićenja sebe i drugih. Moramo se na to naviknuti. U nekim zemljama gdje je velika procijepljenost postaje neugodno onome tko se nije cijepio.

Učinit ćemo dodatni edukacijski napor da ljudi shvate da je cjepivo korisno i dobro

Naglasio je da je država osigurala sve da zaštiti ljude od bolesti od koje se može umrijeti jer je to njezina zadaća.

- Mi smo dali alat za zaštititi se, osigurali sve, u ekonomskom smislu nismo mogli napraviti ništa više od ovoga. Više je zaposlenih nego prije krize, radnici su ostali zaposleni, kompanije su preživjele, oproštena su im davanja, a država je ostala u investicijskom kreditnom rejtingu i ide prema euru.

K tome, napomenuo je da u Hrvatskoj nismo imali restriktivne mjere ni približno onima kakve su imale zemlje zapadne Europe.

- U Hrvatskoj su bila light ograničenja, naše su slobode bile minimalno ograničene, stvarno onda kada je zaista bilo potrebno. I zato kad usporedite način kako smo mi s time upravljali u odnosu na neke druge, razlike su enormne. Možda dio ljudi zbog toga nije ni doživio ovo kao nešto jako opasno.

Vlada je, kazao je, morala balansirati ekonomiju i društveni život te smatra da su donošene ispravne odluke, ali da se mora učiniti još dodatni edukacijski napor da ljudi shvate da je cjepivo korisno i dobro.

- Svatko onaj koji se sada zarazi, a nije se cijepio, i nakon toga dobije teži oblik bolesti i nažalost premine, tome se to dogodilo samo zbog vlastitog oklijevanja. Nitko ne može reći da mu država nije dala alat da se zaštiti - rekao je te dodao da tretman osobe teško oboljele od covida košta šest tisuća kuna na dan.