Vijesti
15. 7. 2021.

Kraj proljetnog zasjedanja Hrvatskoga sabora - Najesen se okrećemo velikim ciljevima koji su pred nama!

„Prvi je potpuno povezivanje hrvatskog državnog teritorija Pelješkim mostom do ljeta iduće godine, kada se očekuje i ulazak RH u Schengen zonu. U 2023. očekujemo ulazak RH u eurozonu i to bi zajedno s izdašnim EU fondovima trebalo osigurati stabilnost i gospodarski rast. Ohrabreni smo HNB-ovim prognozama porasta BDP-a sa 5,9 na 6,8 posto. Očekujemo i nabavu borbenih zrakoplova 2024. čime bismo ojačali obrambenu sposobnost“, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

- Cijepljenje neće biti obvezno, no kakva će odluka biti donesena po pojedinim sektorima, zdravstva, obrazovanja i socijale tek će se vidjeti. Ne možemo nekoga tjerati jer to nije najbolji način, već smatramo da treba apelirati i osigurati da što više ljudi bude procijepljeno. Pozivam građane da cijepljenjem pokažu solidarnost i odgovornost - kazao je Jandroković na konferenciji za novinare održanoj u povodu završetka proljetnog saborskog zasjedanja.

Potpore vezane uz 70-postotnu procijepljenost

Dodao je da će Sabor održati izvanrednu sjednicu ukoliko će se ići u smjeru obaveza koje treba regulirati novim zakonima. Izrazio je zadovoljstvo što su potpore vezane uz 70-postotnu procijepljenost i da ljudi uviđaju da država osigurala cjepivo, ali i da oni trebaju pokazati solidarnost i odgovornost. 

Potpore za sve zaposlene ako ih je cijepljeno više od 70 posto

Što se tiče procijepljenosti u Hrvatskom saboru, Jandroković je rekao kako je to zatražio od tajništva i očekuje ih idućeg tjedna.

- Vidjet ćemo možemo li drugačije organizirati rad i „omekšati“ epidemiološke mjere.

Ocjena rada zastupnika je na građanima

Na upit o zastupnicima koji ne sudjeluju u raspravama, Jandroković je rekao da ne voli ocjenjivati rad zastupnika jer to nije njegov posao.

- Hrvatski građani i birači će procjenjivati kako tko radi, iako je bolje da je zastupnik aktivan i daje doprinos, a rasprava u Saboru jedan od elemenata njihova rada. Među njima ima dosta uspješnih načelnika i gradonačelnika kojima građani daju povjerenje.

Ocijenio je da je Sabor kao zakonodavno tijelo svoju ulogu kvalitetno odradio, donijevši na vrijeme potrebne zakone i mislim da time možemo biti zadovoljni.

- Što se tiče dvomjesečne stanke, ona je definirana Ustavom. Kolege iz SDP-a, koji sada to predbacuju, imali su prilike mijenjati tu odluku i nisu to učinili. Vidjet ćemo kada budu promjene Ustava hoće li se i to naći na dnevnom redu.      

Veliki ciljevi u skoroj budućnosti  

Predsjednik Sabora istaknuo je kako idućih godina Hrvatska ima velike ciljeve.

- Prvi je povezivanje hrvatskog državnog teritorija Pelješkim mostom u potpunosti do ljeta iduće godine, kada se očekuje i ulazak RH u Schengen zonu. U 2023. očekujemo ulazak RH u eurozonu i to bi zajedno s izdašnim eurofondovima trebalo osigurati stabilnost i gospodarski rast. Ohrabreni smo HNB-ovim prognozama porasta BDP-a sa 5,9 na 6,8 posto. Očekujemo i nabavu borbenih zrakoplova 2024. čime bismo ojačali obrambenu sposobnost.

Dodao je da će Hrvatski sabor biti posvećen tim ciljevima i temama povezanim s reformom zdravstvenog i pravosudnog sustava te administracije.

Osvrt na proljetno zasjedanje

Što se tiče proljetnog zasjedanja, Jandroković je kazao da je ono proteklo u znaku pandemije covida-19 te potresa koji je pogodio grad Zagreb i okolicu, a nakon toga i Banovinu što je odredilo i teme rasprava. Također je kao značajnu izdvojio raspravu o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te onu o Strategiji razvoja RH do 2030. godine. Posebno je istaknuo 30 milijardi eura na koje RH može računati idućih 10 godina, rekavši da sve kapacitete treba staviti u funkciju povlačenja tih sredstava. Podsjetio je i na odluku o proglašenju gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

- Ostvaren je velik broj radnih dana, zasjedanja nisu prekidana ni u vrijeme najvećeg intenziteta pandemije koronavirusa, kao ni za vrijeme potresa.

Pohvalio je vladajuću većinu i oporbu na konstruktivnom doprinosu, ocijenivši kako se i kvaliteta rasprava unaprijedila u odnosu na prošli saziv, kao i kultura govora.

- Biti najdugovječniji predsjednik Sabora velika mi je čast. Ne bih sam sebe ocjenjivao, to neka kažu zastupnici, građani i javnost - kazao je predsjednik Sabora na pitanje novinara.

A A A