Izmjena Izbornog zakona jedina jamči stabilnost BiH kroz stvarnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i svih građana
Gordan Grlić Radman za Večernji list BiH: Hrvati moraju moći birati svoje legitimne političke predstavnike, a novi Izborni zakon najsnažnije bi pridonio funkcionalnosti BiH. Nedavni požari najbolje svjedoče da BiH treba reforme, uključivo i onu izbornu. Da nije bilo Vlade RH i odluke o slanju kanadera, vatrena stihija kod Tomislavgrada i Širokog Brijega ne bi bila zaustavljena. Pomažući pri gašenju požara iskazali smo ne samo solidarnost, nego i zajedništvo s BiH i našim narodom u teškim situacijama.
Osim o važnosti reforme izbornog zakonodavstva za funkcionalnost Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih i europskih poslova RH (i član Središnjeg odbora HDZ-a) govori i o tisućljetnoj povijesti te nacionalnom i kršćanskom identitetu Hrvata u BiH, o pomoći Republike Hrvatske pri gašenju požara na području Tomislavgrada i Širokog Brijega te situaciji u Afganistanu i repatrijaciji hrvatskih državljana.
Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinara Zorana Krešića:
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman zadnjih je nekoliko dana najzaposleniji član Vlade Republike Hrvatske. Posebna je pozornost na pomoći svojim državljanima koji su se zatekli u Afganistanu te sada pokušavaju napustiti ovu zemlju koja se nalazi u kaosu. Prije toga snažno se angažirao oko pomoći Hrvatske pri gašenju niza požara na području Hercegovine.
Što Hrvatska čini kako bi pomogla evakuirati svoje građane iz Afganistana?
U Afganistanu nema hrvatskih državljana koji su tamo poslani u ime državnih institucija. Hrvatski državljani tamo su privatno kao ugovorni zaposlenici, uglavnom zaštitarskih tvrtki i sigurnosnih agencija. Njima su poslodavci čvrsto obećali da će biti evakuirani. No, svejedno, želimo pomoći svima koji pomoć od nas traže. U kontaktu sam sve vrijeme, kao i ljudi iz Ministarstva, konzularne službe te sva diplomatsko-konzularna predstavništva. Svi im nastojimo pružiti pomoć ako je budu trebali i koordiniramo cijeli proces jer su stvari prilično osjetljive. Nikada ne možete predvidjeti što se može dogoditi. Puno je hrvatskih državljana već evakuirano posredstvom svojih poslodavaca. Nastojimo sada pomoći oko dobivanja vize i ukrcavanja na prvi mogući zrakoplov. Mi smo u pravom smislu na raspolaganju tim ljudima zajedno sa zemljama partnerima i nastojimo provesti njihovu evakuaciju, odnosno repatrijaciju u domovinu.
Sudionik ste onog što se zbivalo na području bivše Jugoslavije prije 30-ak godina. U Afganistanu je kaos, ljudi su u strahu. Kako ove strašne prizore doživljavate kao netko tko je preživio sličnu sudbinu?
Kada imate jedno takvo iskustvo, onda su vam empatija i solidarnost izraženije. Tim ljudima danas je iznimno teško. Nastoje se dokopati bilo kakve sigurnosne točke i ukrcati u zrakoplov. Gledamo svi te potresne prizore. Zato postoji odgovornost međunarodne zajednice. Ponajprije Vijeća sigurnosti UN-a, koje je sazvalo sjednicu, ali i Vijeća za vanjske poslove Europske unije. Hrvatska posredstvom Europske službe za vanjsko djelovanje razmjenjuje informacije i nastojimo koordinirano djelovati u pružanju pomoći ljudima koji su se zatekli tamo. Apeliramo na razum i toleranciju, na mir, jer će oni imati odgovornost oko uspostave novoga režima vlasti.
Spomenuli ste empatiju i solidarnost, a rekao bih da je Hrvatska iskazala i odgovornost prema BiH i Hrvatima u ovoj zemlji šaljući kanadere, pomažući u obnovi i izgradnji važnih objekata, čemu ste i vi prošlog vikenda svjedočili.
Posjetio sam tri adrese u BiH. Najprije u Kreševu, u Franjevačkom samostanu, gdje je otvoren franjevački muzej. To mjesto ima povijesno značenje i stoljećima svjedoči o hrvatskoj nazočnosti. Rekao bih da svjedoči kako su više od 1.000 godina Hrvati tamo autohtoni narod. Svaki eksponat tamo svjedoči o bogatoj povijesti te nacionalno-kulturološkom identitetu Hrvata i kršćanstva u tome dijelu Bosne i Hercegovine. Nakon otvaranja muzeja koji je hrvatska Vlada financirala s milijun eura, posjetili smo i vrtić “Radost” za koji je izdvojeno 300.000 kuna.
Tamo sam bio s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem. Zajedno smo obišli i područje Tomislavgrada u duvanjskom kraju gdje su harali požari. Da nije bilo kanadera koje je promptno uputila Vlada RH, pitanje je kakve bi bile posljedice vatrene stihije koja se približila kućama. Na kraju su ti požari stavljeni pod nadzor. Posjetio sam toga dana i Posušje, gdje je održan memorijalni turnir u golfu posvećen gospodinu Veljku Lončaru koji je preminuo prošle godine. On je uistinu bio legenda tog kraja, spirutus movens gospodarskog, ali i kulturno-sportskog života tog područja.
U Hercegovini je aktualan veliki broj požara. Jučer je održan i sastanak vodećih dužnosnika iz ove regije. Zbog blokade vlasti u BiH ne mogu se aktivirati helikopteri za gašenje. Postoji li mogućnost dodatne pomoći iz Hrvatske ili pak najma letjelica kako bi se požari stavili pod nadzor?
Hrvatska stalno pokazuje solidarnost. Gasili smo požare i na poziv ministra vanjskih poslova Turske i ministra vanjskih poslova Grčke. Na području Hrvatske naši kanaderi djelovali su na poziv lokalne zajednice. Gašenje požara u Širokom Brijegu, koje je bilo koordinirano u nedjelju na Veliku Gospu, ili prije toga kod Tomislavgrada zapravo pokazuje kako su nama jednako pri srcu i Široki Brijeg i Tomislavgrad, kao i Nadin, Aržano, svi gradovi koje je ugrozio požar. Tu, naravno, pokazujemo ne samo solidarnost, nego i čin zajedništva u teškim situacijama.
A komercijalno iznajmljivanje zrakoplova?!
To je već stvar dogovora dviju strana. Naravno da smo mi angažirali kanadere sukladno bilateralnom sporazumu o uzajamnoj pomoći. Veseli činjenica da je Hrvatska opremljena i ekipirana kako bi mogla pomoći. U razgovorima sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom i pojedinim načelnicima općina iskazana je spremnost za pomoć u gašenju požara u okolici Tomislavgrada sa svojim vatrogasnim postrojbama.
Vruće ljeto, ponajprije zbog temperatura i požara, ali i političkih zbivanja druge naravi u BiH je, čini se, u drugi plan stavilo ustavne i izborne reforme. Kakva su vaša očekivanja u tom smislu?
Možda je takav dojam u javnosti. Ali svatko tko je odgovoran, posve sigurno bi trebao raditi na promjeni Izbornog zakona, čija izmjena jedina jamči stabilnost Bosne i Hercegovine kroz jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, ali i građana. To u biti znači da se mogu birati legitimni politički predstavnici. Izmjena zakona u tom smjeru sada najsnažnije može doprinijeti stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Možda ovi požari najbolje govore o tome kako tu nedostaje potpore središnjih vlasti. Da nije bilo Vlade RH, ne bismo imali ugašene požare na dvama područjima.