Podrška kandidaturi sudaca Dobronića i Mrčele - Želimo vratiti fokus na stvarnu reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije!
(VIDEO) Andrej Plenković: Već 8 mjeseci slušamo kako se izbor predsjednika Vrhovnog suda, iako on uopće nema te ovlasti, nastoji predstaviti kao „spas pravosuđa“, kao „ključ reforme“. Reformu provodi Vlada RH, i to kroz skraćivanje rokova u postupcima, smanjivanje broja neriješenih predmeta i racionalizaciju mreže sudova. I još jednu lažnu tezu valja opovrgnuti - Vlada ne stoji iza dugotrajnosti ovog procesa. Upravo obratno: Milanović se predomislio, odustao je kandidirati europski priznatu Kseniju Turković nakon što je doznao da bi imala našu podršku. Potom je predlagao Zlatu Đurđević kršeći zakon.
Ako predsjednik RH na kraju predloži g. Radovana Dobronića, koji je čovjek od integriteta i koji se kandidirao u zakonitoj proceduri, glasovat ćemo za njegov izbor - također je kazao predsjednik HDZ-a i Vlade RH na konferenciji za medije nakon sastanka parlamentarne većine.
Andrej Plenković je istaknuo da se proteklih osam mjeseci na pogrešan način pokušava prikazati izbor predsjednika Vrhovnog suda kao spas i ključ reforme hrvatskog pravosuđa:
- Naravno da to nije točno, niti će izbor bilo koje osobe na čelo Vrhovnog suda biti ključ reforme hrvatskog pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda prvenstveno ima ovlasti u pogledu organizacije rada suda na čijem je čelu, on ne dodjeljuje predmete, u pravilu ne sudi, ne predlaže niti donosi bilo kakve propise.
Reformu pravosuđa provode Vlada i Hrvatski sabor
Naglasio je da reformu pravosuđa provodi Vlada, zajedno s Hrvatskim saborom, i to u tri glavna segmenta - zakonski, organizacijski i razvojni okvir:
- U fokusu reforme pravosuđa, sada već petu godinu u dva mandata ove Vlade, prije svega je smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje duljine trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i kapaciteta pravosudnih tijela, a usporedno s time i jačanje profesionalnosti sudaca. Sve se to radi kroz skraćivanje rokova u kaznenim i parničnim postupcima, racionalizaciju mreže sudova te jačanje mehanizama obrazovanja, napredovanja i odgovornosti pravosudnih dužnosnika.
Uvedena je, također, transparentnost u sustav pravosuđa, a podaci o imovini pravosudnih dužnosnika javno su dostupni:
- Kroz uvođenje novih, digitalnih alata kontinuirano racionaliziramo i moderniziramo procese te ih činimo bržima i učinkovitijima. To su samo neke od mjera koje u svojoj biti predstavljaju smisao reforme pravosuđa.
Suci su sustavno omalovažavani
Paralelno s pogrešnom tezom o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnoga suda, kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe - nastavio je predsjednik Plenković - proteklih mjeseci mogli smo primijetiti da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni, i to ne samo suci Vrhovnog suda, nego svi suci u Republici Hrvatskoj.
Upozorio je da je Hrvatska zbog takvog ozračja koje je vladalo u javnosti dobila čak i kritiku Europske komisije u 2. izvješću o vladavini prava te dodao da je zbog tog ozračja povjerenje u pravosuđe, koje je ionako nisko, srozano kroz ovaj proces do mjere u kojoj su položaj i percepcija sudačke dužnosti svedeni na nikad gore grane:
- Osim što ta percepcija nije točna, ona je izrazito štetna za povjerenje u pravosudni sustav. Vlada se slaže da je pravosuđe potrebno mijenjati, ali se to radi konkretnim reformama i jačanjem, a ne rušenjem povjerenja u struku. To se ne radi nepoštivanjem propisa i odluka Ustavnog suda.
Vrhovni sud 2013. nije bio „boys club“
Istaknuo je da su se reformom pravosuđa dosad bavile sve hrvatske Vlade, a u okviru pristupnih pregovora s Europskom unijom napravljeni su znatni pomaci:
- Kada se 2013. birao predsjednik Vrhovnog suda, nije bilo riječi o tome da će predstavljati „ključnu transformaciju i reformu hrvatskog pravosuđa“. Isti problemi su u pravosuđu postojali i 2013. godine. Ne samo da su postojali, nego su bili i puno veći. Broj neriješenih predmeta tada je bio za oko 33 posto veći nego što je danas. Tada je bilo 735.873 neriješenih predmeta, a danas je to 490.521. Prosječna duljina postupaka tada bila je 165 dana, a danas je 133 dana.
Te 2013. godine - napomenuo je - nije se tražilo da na čelo Vrhovnog suda dođe osoba koja nije iz redova sudaca Vrhovnog suda:
- Tada Vrhovni sud, premda mu je sastav uglavnom bio isti kao danas. nije bio kvalificiran kao „boys club“, nisu u njemu „suci uživali kao prasci“, nije bilo „plavih okica, loknica, ni kapica“. Dapače, tada je u tišini, bez javnog poziva i bez ikakve rasprave, za predsjednika Vrhovnog suda iz reda sudaca Vrhovnog suda imenovan g. Branko Hrvatin, i to na treći mandat zaredom.
Danas se izbor predstavlja kao „revolucija“
Predsjednik Vlade i HDZ-a podsjetio je da je predsjednika Vrhovnog suda tada predlagao Ivo Josipović, a potvrdila parlamentarna većina koju je vodio Zoran Milanović:
- Osam godina kasnije, izbor predsjednika Vrhovnog suda predstavlja se kao revolucija za dobrobit hrvatskog pravosuđa. Naravno, kao u svakoj revoluciji, ovdje se ne mari za propise, pa ni za Ustav, kandidati se predlažu bez javnog poziva, odluke Ustavnog suda su osporavane, a Ustavni sud je, usput, i sustavno vrijeđan.
Pritom je naglasio da ni Vlada, ni vladajuća stranka, a ni partneri u vladajućoj većini, za jednog kandidata koji se javio na zadnji javni poziv, a to je g. Dobronić, nikada nisu kazali ništa loše niti su o njemu loše mislili.
No, isto tako, na saslušanju na saborskom Odboru za pravosuđe pokazalo se da je jako dobar nastup i jako dobar program imao i sudac Vrhovnog suda gospodin Mrčela:
- Konzultirajući naše kolege koji su članovi Odbora, mogli smo čuti da nastupi i programi kandidata Dobronića i kandidata Mrčele zavrjeđuju pozitivnu ocjenu na glasovanju o njihovim kandidaturama na Odboru za pravosuđe, koje će se održati sutra.
Milanović odustao od profesorice Turković
Kako su ustavni okviri takvi da predsjednika VS-a predlaže predsjednik Republike, a odlučuje Hrvatski sabor, Vlada ni u jednom trenutku, suprotno brojnim tezama koje su se provlačile, nije imala nekoga svog kandidata:
- Vlada je bila spremna podržati profesoricu Kseniju Turković, koju je prije toga kontaktirao predsjednik Republike, s obzirom na njezine kvalifikacije, znanje i dobar uvid u stanje hrvatskog pravosuđa iz rakursa nekog tko skoro devet godina sjedi u Europskom sudu za ljudska prava.
Dodao je da je profesorica Turković htjela da njeno eventualno kandidiranje bude kroz sustav javnog poziva, sukladno Zakonu o sudovima:
- Normalno je da se osoba takve reputacije neformalno interesira bi li dobila podršku ako bi u takvoj, zakonitoj proceduri bila kandidatkinja. Naravno da smo joj kazali na taj upit da bi. Nakon toga, kao što ste vidjeli, njena kandidatura više nije dolazila u obzir.
Iza dugotrajnosti postupka stoji - Milanović
Zato je neobično - također je kazao Plenković - da predsjednik Milanović u jednom od medijskih nastupa, kada se ona spomenula, a spomenula se kada sam odlučio da to kažem javno na zadnjem aktualnom satu, kaže: „Tko je ta osoba?“.
- To je više nego neobično, čak mislim da je i nepristojno, ako ni zbog čeg drugog onda zbog činjenice da je riječ o kolegici s Pravnog fakulteta, profesorici Kaznenog prava, prorektorici Sveučilišta u Zagrebu i sutkinji koja je devet godina u Strasbourgu, koju ju je bila predložila, nota bene, Milanovićeva Vlada. No budući da ona sad nije predložena, parlamentarna većina o njoj niti ne može odlučivati.
Istaknuo je da nije parlamentarna većina ta koja stoji iza dugotrajnosti postupka ovog izbora. Podsjetio je da je predsjednik RH kao kandidatkinju predlagao profesoricu Zlatu Đurđević suprotno proceduri kojom je to uređeno:
- Vladi nije poznato iz kojih je razloga ona na to pristala.
Sudac Dobronić - čovjek integriteta
Nije realno očekivati - dodao je Plenković - da bi se, u ovoj atmosferi koja se stvorila, ugledni pravnici u budućnosti javili na javni poziv i upustili u kandidiranje:
- Što se nas tiče, sudac Dobronić zadovoljava uvjete javnog poziva, u svojoj je karijeri donio bitnu presudu u predmetu franak i kandidirao se u zakonom predviđenoj proceduri. Prema našim procjenama, riječ je o poštenom čovjeku, koji je definitivno čovjek integriteta, zainteresiran za svoj posao i zasigurno nesklon korupciji u bilo kojem pogledu. Malo je vjerojatno, s obzirom na cijeli kontekst, da bi se u budućim postupcima javljao bilo tko bolji.
Stoga ćemo sutra podržati i pozitivnim ocijeniti nastupe kandidata Mrčele i kandidata Dobronića - prisnažio je Plenković:
- To znači da parlamentarna većina želi vratiti fokus na prave probleme hrvatskog društva, a to su stvarna reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i bolje funkcioniranje institucija. Reforma pravosuđa dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u nju se Vlada obvezala uložiti više od 730 milijuna kuna. Na ovaj mudar način okončat ćemo sagu o izboru predsjednika Vrhovnog suda, koja ni hrvatskom pravosuđu, a ni hrvatskom društvu, ne donosi ništa dobrog.
Odluka na dobrobit hrvatskog pravosuđa
Upitan znači li to da će vladajuća većina podržati Milanovićeva kandidata, Plenković je kazao da je odabir g. Dobronića stav predsjednika RH i prije nego što je završena zakonska procedura:
- Kao parlamentarna većina, nakon temeljite analize, donijeli smo politički stav o ovom izboru i smatramo da je dobro za hrvatsko društvo i za hrvatsko pravosuđe da se proces okonča. Sutra će Odbor za pravosuđe glasovati o svakom od pet kandidata koji su bili na saslušanju, i tu je posao Odbora završen. Potom se informacija o tome kako je glasovao Odbor upućuje predsjedniku RH te on nazad u Sabor šalje samo jednog kandidata. Dakle, nema glasovanja ili-ili, glasuje se za jednog kandidata.
Ako na kraju kandidat bude g. Dobronić, parlamentarna većina će ga podržati. Oko ovog nije bilo nikakvih razgovora s Pantovčakom, ovo je naša odluka na dobrobit hrvatskog pravosuđa, funkcioniranja institucija i ozračja u državi - zaključio je predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković.