Lovorov vijenac na 30. obljetnicu raketiranja Banskih dvora & pokušaja likvidacije dr. Franje Tuđmana
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a kod spomen-ploče na Markovu trgu: Zločinačka „JNA“ i Miloševićev velikosrpski režim htjeli su obezglaviti Hrvatsku, likvidirati naše političko vodstvo, ali je taj podli neprijateljski napad 7. listopada 1991. samo osnažio odlučnost hrvatskog naroda u težnji za samostalnošću i slobodom, koju su hrvatski branitelji i izborili. Bio je to prekretnički trenutak. Hrvatski sabor iste je noći u podrumu Ine donio povijesnu odluku o neovisnosti i prekidu svih ustavno-pravnih veza s bivšom državom.
Nakon što je u povodu 30. obljetnice raketiranja položio vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade RH, Andrej Plenković je u izjavi za medije podsjetio da su tada Banski dvori bili sjedište prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana:
- MIG zločinačke „JNA“ i Miloševićev velikosrpski režim htjeli su obezglaviti Hrvatsku, likvidirati naše političko vodstvo. Na sreću, predsjednik Tuđman ostao je živ. S nama je ovdje i gđa Zdravka Bušić koja je tada bila jedna od njegovih najbližih suradnica.
Nesalomljiva odlučnost hrvatskog naroda
Bili su to sudbonosni, prekretnički trenuci za slobodu Hrvatske i sve ono što danas imamo - dodao je predsjednik Vlade RH i HDZ-a:
- Taj podli neprijateljski napad 7. listopada 1991. samo je osnažio odlučnost hrvatskog naroda u težnji za samostalnošću i slobodom, koju su hrvatski branitelji i izborili. Hrvatski sabor iste je noći u podrumu Ine donio povijesnu odluku o neovisnosti i prekidu svih ustavno-pravnih veza s bivšom državom. I stoga ćemo sutra zajedno obilježiti i Dan Hrvatskog sabora.
Da se nikad ne zaboravi!
Prisjećamo se tih povijesnih trenutaka s puno ponosa i važnom porukom o njegovanju kulture sjećanja kako bi i mlađe generacije bile upoznate s ključnim zbivanjima kada je nastajala suvremena i moderna Hrvatska - zaključio je Plenković.
6 RAKETA: 1 POGINULA & 4 RANJENE OSOBE
Avioni „JNA“ oko 15 sati toga 7. listopada 1991. raketirali su i teško oštetili Banske dvore, u kojima je tada bila i rezidencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana - u kojoj se i nalazio u trenutku napada. Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ranjene, srušen je dio krova Banskih dvora, a oštećeni su pročelje i gotovo sve prostorije.
Dva neprijateljska borbena aviona ispalila su na Banske dvore šest raketa. Jedna je pogodila palaču, ostale su pale na susjedne zgrade. U trenutku napada, predsjednik Tuđman razgovarao je u zgradi s predsjednikom ondašnjeg Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem.
Istjecanje moratorija na odluku o samostalnosti
Početkom listopada 1991. agresija JNA i odmetnutih lokalnih Srba zahvatila je gotovo cijelu Hrvatsku; napadnuti su Vukovar, Osijek, Karlovac, Gospić, Dubrovnik te brojna manja mjesta.
U to je vrijeme istjecao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti. EZ je vjerovala da se jugoslavenska kriza i velikosrpska agresija mogu riješiti mirnim putem, pa je od Hrvatske tražila da privremeno odgodi odluku o neovisnosti.
Povijesna sjednica u zgradi Ine
Dan nakon napada na Banske dvore, 8. listopada 1991. godine, prvi saziv demokratskog, višestranačkog Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti Hrvatske.
Odluku je Sabor, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.