Dan Hrvatskog sabora - 30. obljetnica povijesne Odluke o raskidu svih državnopravnih sveza sa SFRJ
(VIDEO) Andrej Plenković: S ponosom i poštovanjem prisjećamo se državničkih odluka prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i ondašnjih zastupnika. Iskazujemo trajnu zahvalnost hrvatskim braniteljima koji su nam svojom hrabrošću i žrtvom omogućili da danas živimo u slobodi - u neovisnoj Hrvatskoj! Gordan Jandroković: I danas se možemo ugledati na '90. godine, na to vrijeme zajedništva. Zastupajmo svoje stavove, ali pokažimo više poštovanja jedni prema drugima, budimo skupa u pitanjima koja zahtijevaju kompromis i tražimo rješenja koja će RH učiniti boljom zemljom. Jer svi smo mi Hrvatska!
Svečanim intoniranjem „Lijepe naše“ i minutom šutnje započela je na Markovu trgu svečana sjednica kojom je Hrvatski sabor obilježio svoj spomendan.
Tog je povijesnog dana, 8. listopada 1991. godine, Hrvatski sabor utvrdio da RH više ne smatra ni legitimnim ni legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim nijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje će nastupati u ime jugoslavenske federacije koja više ne - postoji. Tom je odlukom Hrvatski sabor još jednom pokazao, kao i puno puta tijekom dugih stoljeća naše povijesti, da je stvarni nositelj i čuvar suvereniteta hrvatskog naroda i pravnog poretka.
PLENKOVIĆ: S ponosom se prisjećamo državničke veličine dr. Tuđmana
Na sjednici je sudjelovao i predsjednik Vlade RH i HDZ-a, koji je u izjavi za medije poručio da se danas s ponosom i poštovanjem prisjećamo državničke veličine prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i odvažnosti naših ondašnjih zastupnika u donošenju - u noći nakon raketiranja Banskih dvora - krucijalnih, povijesnih odluka za hrvatsku samostalnost i neovisnost:
- To su bili sudbonosni trenuci koji su nam omogućili međunarodno priznanje, a kasnije i oslobađanje okupiranih teritorija. Iskazujemo trajnu zahvalnost hrvatskim braniteljima koji su nam svojom hrabrošću i žrtvom omogućili da danas živimo u slobodi - u neovisnoj Hrvatskoj!
Važno je - dodao je - njegovati ulogu ovoga najvišega predstavničkog tijela koje kroz zastupnike različitih političkih opcija, svjetonazora i ideologija zrcali hrvatsko društvo u njegovoj punini te donosi zakone i proračun na temelju kojih funkcionira država.
Milanović opet markirao
Upitan za komentar nedolaska predsjednika Republike na svečanu sjednicu, Andrej Plenković je odgovorio da ne zna zašto nije došao, ali i da to nije prvi put da ne sudjeluje na obilježavanju važnih obljetnica:
- To me ništa ne čudi. Na Dan državnosti, 30. svibnja - tišina, ništa, ne postoji. Ni za 25. lipnja ne sjećam se da smo ga igdje vidjeli. Ništa neuobičajeno za njega. Zakone i institucije trebalo bi poštivati.
JANDROKOVIĆ: Ugledajmo se na to vrijeme zajedništva - svi smo mi Hrvatska!
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na svečanoj se sjednici obratio zastupnicama i zastupnicima te hrvatskoj javnosti. Istaknuo je da je ovaj visoki dom, koji je kroz povijest uvijek simbolizirao hrvatsku državnost, u proteklih 30 godina ispunio svoje ključne zadaće te donio sve važne, velike odluke:
- Sabor je središnje mjesto političkog života, a od 1990. i čuvar temeljnih vrijednosti ustavnog poretka. Tih godina bili smo pod velikim pritiscima međunarodne zajednice, ponekad i ucjenama, no mudrim odluka, vizijama onih koji su vodili državu ostvarili smo sve svoje ciljeve.
Ostvareni snovi o neovisnosti i demokraciji
Dodao je da se u suočavanju s današnjim izazovima može učiti iz zajedništva koje je vladalo te ’91. godine:
- Nekima je izgledalo da su izazovi nepremostivi, da će biti nemoguće dosanjati san o neovisnosti i demokraciji, no zajedničkim djelovanjem svih političkih čimbenika i velike većine građana ostvareni su snovi i ideje o kojima je hrvatski narod sanjao stoljećima. Pozivam sve kolegice i kolege da zajedno tražimo rješenja koja će našu domovinu učiniti boljom zemljom. Jer svi smo mi Hrvatska!
Napomenuo je i da zastupnici zajednički trebaju voditi računa da svojim postupanjem snaže institucije države, razvijaju kulturu suradnje, pa i kompromisa kad je potreban:
- Isključivošću, radikalizmom, probleme nećemo moći rješavati. Politika je rad za opće dobro i zastupnici to mogu osigurati kvalitetnim, pravednim, poštenim zakonima.
Novi izazovi pred nama
Poručio je da je na svakome da odluči na koji će način sudjelovati u političkoj utakmici, radeći ili razarajući. Podsjetio je i da se Sabor u protekle dvije godine suočio s izazovima pandemije i potresa, te izrazio uvjerenje da je solidno reagirao.
- Jedan smo od rijetkih parlamenata koji je radio bez ikakvih prekida.
Istaknuo je da u vremenu pred nama ima i drugih izazova.
- Klimatske promjene, prirodne katastrofe, geopolitička situacija se mijenja. Moramo pratiti i što se oko nas događa, pogotovo u našem susjedstvu koje je turbulentno. Sve su to teme koje će obilježiti iduće godine, pa i desetljeća, i ljudi koji će sjediti u Saboru morat će za te izazove tražiti rješenja.
Položaj Hrvata u BiH i Srbiji
Kao kratkoročne ciljeve nabrojao je izazov obnove od potresa, niz zakona vezanih za ulazak u Schengen i uvođenje eura, a posebna će se pozornost morati posvetiti poziciji Hrvata u BiH:
- Moramo očuvati njegovu konstitutivnost i ravnopravnost, otvaraju se i pitanja položaja Hrvata u Srbiji.
Zahvala svima zaslužnima
Predsjednik Hrvatskog sabora u svom se govoru prisjetio svih koji su sudjelovali u donošenju odluke toga 8. listopada 1991. te izradi ključnih dokumenata kakav je Božićni Ustav, heroja Domovinskog rata koji su izborili velike vojne pobjede te svih koji su na bilo koji način sudjelovali u izgradnji hrvatske države i institucija. Poimenično je zahvalio onima koji su '91. igrali ključne uloge:
- Oni zaslužuju naše poštovanje i zahvalnost - Franjo Tuđman, Žarko Domljan, Franjo Gregurić. Zahvaljujem i dvojici je zastupnika koji su danas u sabornici s nama, Andri Krstuloviću Opari i Anti Prkačinu, a koji su donijeli povijesnu odluku o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ.
Zahvalio je, na kraju, i bivšim predsjednicima države, Sabora i Vlade koji su danas bili na Markovu trgu:
- To je lijepa simbolika, jer mi se čini da smo nekako tanki kada se treba zahvaliti onima koji su bili prije nas. Poštujući one koji su bili prije nas gradimo institucije države i tradiciju, a bez njih ozbiljne nacije ne postoje.