„Klimatski kolaž“: Edukacija najšire javnosti o klimatskim promjenama & važnosti odlučnog djelovanja!
Udruga „Tatavaka“ predstavila je članovima Vlade RH „Klimatski kolaž“, koji je osmislio francuski stručnjak Cédric Ringenbach kako bi se potaknuo dijalog o prijetnjama klimatskih promjena ako se ne osmisle dovoljno brza i socijalno pravedna rješenja. Hrvatska se kroz veće uključivanje javnih institucija pridružuje aktivnostima u cilju širenja toga iznimno korisnog alata, a naša je Vlada prva u svijetu čiji su svi članovi odigrali kviz kojim se upozorava na to koje bi pogubne posljedice na nas kao civilizaciju klimatske promjene mogle ostaviti. #TogetherForOurPlanet
U protekle tri godine u „Klimatskom kolažu“ sudjelovalo je više stotina tisuća ljudi diljem svijeta. Predsjedniku Vlade RH i HDZ-a Andreju Plenkoviću prezentiran je prije dva tjedna, nakon čega je pozvao predsjednicu Udruge „Tatavaka“ Ivanu Kordić na klimatski skup COP26 u Glasgowu 1. i 2. studenog, na kojem je sudjelovala kao članica hrvatskog izaslanstva.
Nakon prezentacije u Banskim dvorima, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da je to bila prilika da čuju izlaganje stručnjaka o posljedicama klimatskih promjena, koje će biti pogubne ako cijeli svijet ne usmjeri svoje aktivnosti prema zaustavljanju, primjerice, učinaka dodatnog staklenika.
Digitalizacija & ozelenjavanje nacionalne ekonomije
Referirajući se na izlaganje predsjednika Plenkovića u Glasgowu, Ćorić je naglasio da su sve politike u Hrvatskoj u idućem razdoblju usmjerene k smanjenju emisije CO2, ali i prilagodbi gospodarstva klimatskim promjenama:
- Premijer je jasno naglasio činjenicu da ćemo u idućem razdoblju inzistirati na digitalizaciji i ozelenjavanju hrvatske ekonomije te, u konačnici, kreiranju niskougljičnog društva do 2050. godine. Hrvatska je objavom termina izlaska iz „ere ugljena“ jedna od zemalja koje su jasno dale do znanja da smjer obnovljivih izvora energije nema alternativu, kako za nas, tako i za generacije koje dolaze.
Ciljevi Hrvatske i EU-a
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić naveo je da su ciljevi Hrvatske da do 2030. smanji emisiju CO2 za 45 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine, kao i da prestane s korištenjem ugljena do 2033. godine, a po mogućnosti i prije:
- Cilj nam je također postići i razinu od 39 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji i time zapravo premašiti 32 posto, koji je zajednički cilj Europske unije.
Izdvojio je i povećanje broja posađenih stabala (jedan milijun više na godišnjoj razini u odnosu na sadašnju sadnju), sve do 2030. godine, čime bi se kompenzirao dio emisije CO2 od otprilike 5 milijuna turističkih vozila godišnje.
Vrijeme istječe
Ivana Kordić iz Udruge „Tatavaka“ objasnila je da „Kolaž“ na plastičan i zanimljiv način objašnjava međupovezanost svih klimatskih pojava i utjecaj ranih pojava na klimatske promjene:
- Želja nam je kroz ovaj alat potaknuti dijalog o tome što su klimatske promjene, koje su uzročno-posljedične veze i koje će posljedice na nas kao civilizaciju one ostaviti. Na takav način, educirajući ljude u svim segmentima društva i otvarajući prostor za dijalog, zajednički možemo raditi na osmišljavanju rješenja koja će biti socijalno pravedna i dovoljno brza kako bismo napravili potrebne promjene u najkraćem mogućem vremenu.