Preusmjeravamo fokus s mjera očuvanja radnih mjesta & kriznog menadžmenta na stvaranje novih radnih mjesta & promicanje konkurentnosti!
PVRH Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavio Državni proračun za 2022. godinu: Prijedlog temeljimo na ohrabrujućim, pozitivnim trendovima gospodarskog oporavka, očekivanom rastu BDP-a 2021. od najmanje 9% i turističkoj sezoni iznad svih očekivanja. Ekonomski pokazatelji potvrđuju politiku naše Vlade, koja je stvorila preduvjete za takav snažni oporavak. U 3. kvartalu ove godine ostvarili smo munjeviti rast od 15.8%, a u sva 3 tromjesečja od 10.7% - što je najveći rast u Europskoj uniji! U 2022. očekujemo nastavak rasta domaće potražnje, izvoza i investicija.
Želimo da ovaj proračun dodatno ubrza gospodarski rast i strukturne reforme te da jača našu otpornost i dublju integraciju unutar EU-a. Unatoč izazovnoj ekonomskoj situaciji uslijed COVID-a, od 1. siječnja 2023. bit ćemo spremni za ulazak u eurozonu! - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković predstavljajući u Hrvatskom saboru Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu
Njegovo obraćanje donosimo u cijelosti:
Odlični rezultati u 2. & 3. kvartalu, i u 4. će tako biti!
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,
poštovane zastupnice i zastupnici,
Danas je pred vama Prijedlog državnog proračuna za 2022. s projekcijama za 2023. i 2024. godinu, pa ćemo potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ja nastojati predstaviti i kontekst i osnovne prioritete ovog proračuna.
Prijedlog se, prije svega, temelji na - kako ste i sami danas ukazali - pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, na najavi rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021. i izrazito uspješnoj turističkoj sezoni koja je bila iznad svih očekivanja, na rastu izvoza i ostalim aspektima koji čine ovakav dobar rezultat i u drugom i u trećem tromjesečju, a vjerujem da će tako biti i u četvrtom.
Spašeno 700.000 radnih mjesta & 120.000 tvrtki
Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Glavni smjer na kojemu se temelji proračun za 2022. jest preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje - koje traju gotovo dvije godine - prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.
Kada je riječ o očuvanju radnih mjesta, tu su naši rezultati poznati, 700.000 ljudi u privatnom sektoru dobilo je plaće zahvaljujući mjerama koje je poduzela naša Vlada, 120.000 tvrtki preživjelo je COVID krizu i premostilo je zahvaljujući nizu konkretnih mjera potpore, podrške i financiranja brojnih troškova i oslobađanja različitih davanja.
Nastavljamo odgovorno upravljati javnim financijama
Za 2022. želimo i dalje nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, bazirati naše aktivnosti na učinkovitoj državnoj potrošnji, i dalje administrativno rasterećivati gospodarstvo, provoditi strukturne reforme radi povećanja produktivnosti ekonomije te jačanja konkurentnosti tržišta rada.
Također, želimo povećati i ubrzati apsorpciju europskih sredstava.
Ali, s obzirom na neizvjesnost oko razvoja pandemije, ovaj proračun prilagođen je i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju zadnjih skoro dvije godine. Još uvijek smo u najvećoj zdravstvenoj krizi koju pamtimo.
Jedinstvena uloga države u očuvanju gospodarstva
Upravo na tragu onoga što smo napravili u proteklom razdoblju, ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranja preduvjeta za što brži gospodarski oporavak, što smo tijekom 2021. godine i dokazali.
Ovaj Proračun za 2022. godinu, odnosno makroekonomske projekcije za iduće dvije godine, anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje - naravno, uz ispunjavanje kriterija konvergencije, osobito deficita i duga.
To je, kao što znamo, uz ulazak u Schengensko područje, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europskoj uniji.
Ekonomski pokazatelji upućuju na snažni oporavak
Proračun se zasniva na makroekonomskim pokazateljima koji su polazišna točka naših politika i na ciljevima koje želimo ostvariti radi jačanja našega gospodarstva, njegove otpornosti i konkurentnosti.
Dosad objavljeni makroekonomski pokazatelji upućuju na snažni gospodarski oporavak i potvrđuju uspješnost provedbe ekonomske politike koja je, kao što smo vidjeli, s rekordnih 16.5% ostvarenog rasta u drugom kvartalu i s 15.8% gospodarskog rasta u trećem kvartalu, pokazala da Hrvatska ima snage na agilan i učinkovit način vrlo brzo ostvariti veći realan rast nego što je to bilo 2019. godine.
Hrvatska je u prva tri kvartala, zasad, na stopi rasta od 10.7%. Svi ovi pokazatelji govore da smo obujam industrijske proizvodnje učinili takvim da je porastao za 3.3%, da je promet u trgovini na malo viši za 19.7%, obujam građevinskih radova veći je za 7.6%, dok je broj dolazaka stranih turista veći za 91.9%, a njihovih noćenja za 72.6%.
I dalje rastu plaće & osobna potrošnja …
Pritom je realni bruto domaći proizvod za prva tri kvartala bio približno 1.5% veći nego prije dvije godine, dakle, prije pandemije. Bilježimo i nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama. U prvih devet mjeseci ove godine 5.4%. To znači i rast raspoloživog dohotka i rast osobne potrošnje i rast standarda naših sugrađana.
Ohrabreni ovim povoljnim trendovima, sada ćemo nastojati da zahvaljujući odgovornom i učinkovitom upravljanju krizom ostvarimo snažan gospodarski rast, a on će biti prema našim internim procjenama, na Vladi, minimalno 9%, a izgledno i viši. Očekujemo da će se ovakvi trendovi nastaviti i iduće tri godine. Očekujemo stopu rasta od 4.4% u 2022. godini, 3.7% u 2023. i 3.1% u 2024.
Vidjeli ste da je Europska komisija revidirala svoje jesenske prognoze. Po njihovim procjenama rast će biti 8.1%, Fitch je kazao 8.9%, HNB kaže 8.5%. Mi smo u ovom trenutku, drukčiji u odnosu na njih, na tragu naše krilatice underpromise i overdeliver, kažemo da će biti minimalno 9%.
… a pada udio javnog duga u BDP-u
To znači da smo se nakon onog pada od 8.1% prošle godine - koji je izazvao promjenu trenda, i rast javnog duga i manjak u proračunu - vrlo brzo vratili na putanju koju smo imali i koja nas je krasila prve četiri godine mandata.
Javni dug krajem prošle godine dosegnuo je 87.3% BDP-a, a u ovoj bilježimo smanjenje za 4.2 postotna boda, idemo prema 83.1%. Iduće godine prema 80.7%, a 2023. na 78.0%.
Ove godine Opća država bilježi proračunski manjak od 18.9 milijardi kuna, tj. od 4.5%. Manjak će iduće godine pasti na 2.6%, a u 2023. na 2.4%. Dakle, vraćamo se onoj ubrzanoj dinamici smanjenja udjela duga u BDP-u kao što smo to radili od 2016. do veljače 2020. godine.
Glavni čimbenici rasta bit će domaća potražnja, nastavak rasta izvoza i ubrzanje rasta investicija. Naravno, sve to skupa potpomognuto korištenjem europskih sredstva.
Provedba reformi i investicija iz NPOO-a
Unatoč ovako izazovnoj situaciji, kao što znate, očekujemo ulazak u europodručje u siječnju 2023. Odgovarajuće odluke na razini Eurogrupe očekujemo u lipnju iduće godine.
Također, važan element sagledavanja ovog proračuna je provedba reformi i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema procjeni Svjetske banke i MMF-a, provedba NPOO-a povećava stopu rasta za 1.4 postotna boda kako u idućoj, tako i u 2023. godini. Tu je realizacija projekata iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, a počet će i iz ovog aktualnog, plus korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti.
Očekujemo znatne iskorake u području investicija u energetiku, poljoprivredu, obrazovanje, znanost, tržište rada, zapošljavanje i promet. Provedba NPOO-a pridonijet će ubrzanju ulaganja u one dvije ključne tranzicije, a to su zelena i digitalna.
Obnova & povećanje socijalnih i roditeljskih naknada
Također, želimo da proračun za iduću godinu pospješi proces sanacije šteta prouzrokovanih potresom, i to i sredstvima iz Fonda solidarnosti EU-a i proračunskim sredstvima, ali i sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i drugim izvorima financiranja.
Također, posvetili smo pozornost i povećanju socijalnih naknada, osigurano je dodatnih 400 milijuna kuna, primjerice kroz Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, kao i povećanje naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta na iznos od 7.500 kuna, čime se u obzir uzima ozbiljnost demografskih izazova kao ključnog pitanja za hrvatski narod.
Tu je i osiguravanje fiskalne održivosti lokalnih jedinica kroz poticanje dobrovoljnog funkcionalnog spajanja. Za tu je mjeru osigurano 100 milijuna kuna.
Zdravstvo & višenamjenski borbeni avioni
Ulažemo u zdravstvo, gotovo milijardu kuna, uz sve ove napore koje smo radili kroz ovu godinu, kroz rebalanse i servisiranje svih obaveza koje su generirane kroz zdravstveni sustav.
Tu je i pitanje sigurnosti, dugoočekivana nabava višenamjenskih borbenih aviona. Kroz rebalans u ovoj godini uplaćeno je 2.3 milijarde, a u idućoj godini bit će uplaćeno 2.2 milijarde.
Na taj način ćemo vrlo brzo kroz dinamiku koja je dogovorena na način da ne utječe na dug ni na deficit riješiti pitanje financiranja sigurnosti, tj. ulaganja u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bez ugrožavanja naše putanje prema europodručju.
Najbolji kreditni rejting ikad
Ovo je, kada gledamo i onaj rebalans 2016. godine, ukupno sedmi proračun koji predlaže naša Vlada, koji u obzir uzima aktualne makroekonomske i društvene okolnosti. Pripremljen je kako bi ispunio i svoju razvojnu i redistributivnu funkciju.
Prvi su nam proračuni u onom mandatu osigurali makroekonomsku i financijsku stabilnost Hrvatske i pripremili nas na krizu bez presedana, osigurali taj fiskalni prostor koji smo onda i u reputacijskom smislu iskoristili.
U krizi, naravno da su dva posljednja proračuna bila u funkciji očuvanja radnih mjesta, zdravstvenog sustava i gospodarstva, ali analitičari različitih međunarodnih financijskih institucija i agencija za kreditni rejting jako dobro vide smjer, jako dobro vide sidro naše politike, jako dobro vide reforme koje smo poduzeli i, što je najvažnije, vjeruju onome što radimo.
Zbog toga i jesu ovakve ocijene o najboljem kreditnom rejtingu ikad, a to je s BBB- na BBB i to s pozitivnim izgledima.
Politikanti fabriciraju socijalnu frakturu
I u tom kontekstu, mi ćemo kao i do sada voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti naših građana, učiniti sve - a to smo dokazali u nekoliko mega kriza s kojima smo se suočili zadnjih pet godina - da spriječimo kad god to možemo socijalnu frakturu u našem društvu, smanjimo polarizacije.
Rrazotkrivat ćemo sve one koji fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve - čemu svjedočimo i u kontekstu borbe protiv COVID-a. Ali, većina hrvatskih birača to jasno vidi, prepoznaje, razotkriva, i tu igru skrivača će jasno prepoznati na izborima. I to je, u konačnici, rekla upravo zadnjih pet godina - čvrsto i odlučno.
Također, želimo da proračun bude i u funkciji demografske revitalizacije. Mi želimo da ovaj proračun - vrlo jednostavno rečeno - ubrza rast, jača našu otpornost, ubrza gospodarsku transformaciju, jača našu sigurnost, ubrza strukturne reforme i jača dublju integraciju unutar Europske unije. To je okvir i ubrzanja i jačanja koji, po meni, na najbolji mogući način krasi karakter ovog proračuna.