Skrbimo o pravima & očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatske zajednice u Crnoj Gori. To je naša trajna obveza!
(PHOTO) Andrej Plenković sastao se Gradu sv. Tripuna s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom te se u Hrvatskom domu u Donjoj Lastvi (Tivat) susreo s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori. „Važno je neposredno od naših sunarodnjaka čuti što još možemo učiniti, kojim još projektima i programima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH možemo pomoći hrvatskoj zajednici. I sastanak s premijerom Zdravkom Krivokapićem iskoristio sam za razgovor o položaju Hrvata, koji u Crnoj Gori imaju status nacionalne manjine“. Prije posjeta Boki kotorskoj, Zaljevu hrvatskih svetaca, predsjednik Vlade RH i HDZ-a sudjelovao je u Budvi na summitu Srednjoeuropske inicijative.
Na sastanku na vrhu Central European Initiative (CEI) - pokrenute 1989. nakon pada Berlinskog zida, s idejom da se pomogne zemljama srednje i istočne Europe u pristupanju Europskoj uniji - razgovaralo se o gospodarskoj suradnji, borbi protiv ilegalnih migracija i COVID-a, kao i europskom putu jugoistoka Europe, koji je, kako je istaknuo predsjednik Vlade i HDZ-a, „važan za stabilnost hrvatskog susjedstva“:
- Hrvatska podupire reformske napore svih država jugoistoka Europe. Čak 53% ukupnog izvoza RH, ili 8.1 milijardi eura, odnosi se na zemlje članice CEI-a.
Rezidualna pitanja iz vremena velikosrpske agresije
U Budvi se predsjednik Vlade RH i HDZ-a sastao, među ostalima, i s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem:
- Izdvojili smo važnost rješavanja niza rezidualnih pitanja iz vremena velikosrpske agresije i raspada bivše SFRJ. Naravno, iskoristili smo sastanak za razgovor i o jačanju položaja Hrvata, koji u Crnoj Gori imaju priznati status nacionalne manjine.
Vrijedni kontakti & važne poruke
Plenković je na marginama summita održao sastanke i s potpredsjednikom EBRD-a (European Bank for Reconstruction and Development) Markom Bowmanom („o nastavku ulaganja i financiranja projekata, osobito u zelenu tranziciju, prometnu infrastrukturu, mala i srednja poduzeća“), predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom („o gospodarskoj suradnji, EU putu JI Europe i ravnopravnosti konstitutivnih naroda“) i direktorom Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Hansom Klugeom:
- Strategija WHO-a i struke je jasna - zaštita od COVID-a u našim je rukama! Cijepljenje, booster doza, pronalazak učinkovitog lijeka te maske, distanca, prozračivanje i osobna higijena. Kad podvučemo crtu pod sve sastanke, možemo reći da je uspostavljeno dosta vrijednih kontakata i poslano puno važnih poruka.
Zahvala Katoličkoj Crkvi
Nakon sastanka na vrhu, predsjednik Plenković je u Kotoru posjetio Generalni konzulat RH te se susreo s kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom te obišao znamenitu Katedralu svetog Tripuna, koja datira još iz 1116. godine.:
- Kotorskom biskupu zahvalio sam na svemu što Katolička Crkva čini za očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta naših bokeljskih Hrvata.
Njegujemo našu kulturu i pomažemo projekte
Potom se Plenković u Hrvatskom domu „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi (Tivat) susreo s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori:
- Važno mi je neposredno od naših sunarodnjaka čuti što Hrvatska kao država još može učiniti, kojim im još projektima i programima putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH možemo pomoći kako bi nastavili njegovati svoj identitet i kulturu, sve ono što je važno da se Hrvati u Crnoj Gori dobro osjećaju.
Udvostručena sredstva za Hrvate izvan RH
Uz predsjednika Vlade RH i HDZ-a u Crnoj Gori su bili PPVRH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je naglasio da je naša Vlada u proračunu za 2022. za gotovo 100 posto povećala sredstva za projekte i programe Hrvata izvan RH.
Prema zadnjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, provedenom 2011. godine, u toj zemlji živi 6.021 Hrvata, a na temelju crkvenih podataka procjenjuje se da ih je oko 10.000. Najviše u Boki kotorskoj, u gradovima Tivtu i Kotoru, a žive i u Herceg Novom, Budvi, Baru i Podgorici.
Ponovimo da Hrvati u Crnoj Gori imaju priznati status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.