Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda!

Andrej Plenković za Večernji list BiH: Poslali smo jasnu poruku uvažavanja BiH kao prijateljske države s kojom želimo jačati suradnju i pomoći joj na EU putu, ali i naglasili da novi Izborni zakon treba osigurati legitimnu zastupljenost hrvatskog naroda. Neodrživo je i nepravedno da jedan narod može drugom birati člana Predsjedništva BiH. To nepotrebno koči zemlju, koja bez sinergije ne može ići naprijed. Za ravnopravnost Hrvata zalažem se jednako i u RH, i u BiH, i na svim međunarodnim forumima, pa tako i na Europskom vijeću. Naš je strateški interes da BiH bude stabilna i funkcionalna. Hrvatska je odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma.

Intervju predsjednika Vlade RH i HDZ-a za Večernji list BiH prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinara Zorana Krešića:

Dva dana nakon službenog posjeta Bosni i Hercegovini hrvatski premijer Andrej Plenković prve je dojmove o BiH prenio kolegama na Europskom vijeću. O stanju u ovoj zemlji opterećenom dvjema krizama - povlačenjem srpskih predstavnika iz državnih institucija i pokušajem prijenosa nadležnosti s BiH na entitete te bošnjačkim bojkotom izborne reforme - izvijestio je i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i ostale kolege u vrhu EU-a. Zatražio je da na sljedećoj sjednici stanje u BiH bude zasebna tema. 

Njegovi su dojmovi o posjetu općenito dobri, a posebno je ohrabren nakon susreta s predstavnicima vjerskih zajednica koje također vidi dijelom rješenja problema nakon zadnjih napetosti koje u svijet šalju sliku o BiH kao zemlji pred kojom su eskalacija i mogući konflikti. Vjeruje da će se nastaviti razgovori o izbornoj reformi te da će se predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije nastaviti angažirati unatoč iznimno odbojnom stavu bošnjačkih političara zadnjih dana. Hrvatska u tome kontekstu ističe posebno značenje Daytonskog mirovnog sporazuma, čije se temeljne odredbe ne mogu mijenjati. Za Plenkovića su ohrabrujuće poruke zajedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS) koji inzistira na očuvanju konstitutivnih naroda i legitimnog predstavljanja. 

Kakve dojmove nosite nakon prvog posjeta Bosni i Hercegovini od 2016. godine?

Zadovoljan sam posjetom i sadržajnim razgovorima s predsjedateljem Vijeća ministara, predsjedateljima i zamjenicima Doma naroda i Zastupničkog doma, predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH te s vjerskim vođama. Poslali smo jasnu poruku uvažavanja BiH i njenih institucija, kao naše prijateljske i susjedne države s kojom želimo rješavati otvorena pitanja, jačati gospodarsku suradnju i pomoći joj na europskom putu. 

Unatoč pandemiji, trgovinska razmjena premašit će dvije milijarde eura, a uspješni projekti izgradnje mostova Svilaj i Gradiška, a vjerujemo uskoro i kod Brčkog, povezuju naše dvije zemlje. Stoga smo dogovorili i održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Zagrebu iduće godine, kao i velikog gospodarskog foruma u Sarajevu kako bismo podigli gospodarsku suradnju i ulaganja na znatno višu razinu. Hrvatska i BiH upućene su jedna na drugu, i tako će biti i u budućnosti.

Nakon svih vođenih razgovora, moj dojam je da se osjeća napetost, koja je, po mom dubokom uvjerenju, rješiva uz volju političkih aktera. Jasno smo ukazali na važnost promjena Izbornog zakona, koje trebaju osigurati ravnopravnost i legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. Neodrživ je i nepravedan model u kojem jedan narod može drugome birati člana Predsjedništva BiH, jer krši temeljno demokratsko načelo legitimne zastupljenosti. Ta činjenica nepotrebno koči zemlju, koja bez sinergije i kohezije sva tri naroda ne može ići naprijed, što nikome nije u interesu.  

Rekao sam i predstavnicima različitih stranaka u Domu narodu i Zastupničkom domu: Hrvatska vam u tom procesu želi konstruktivno pomoći, a na vama je, kao izabranim političarima da učinite i određene geste radi unaprjeđenja Izbornog zakona. Pritom sam posebno mislio na geste prema Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. Pravedne izmjene korisne su za funkcionalnost cijele BiH i za skladne odnose među sva tri naroda. Za ravnopravnost hrvatskog naroda zalažemo se jednako i u Hrvatskoj, i u BiH, i na svim međunarodnim forumima. Legitimni je strateški interes Hrvatske da susjedna BiH bude stabilna, funkcionalna, i napreduje prema EU-a, a preduvjet za to je i legitimna zastupljenost Hrvata u BiH kako bi se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani dobro osjećali u svojoj domovini.

Kako komentirate kritike predsjednika Republike o ''propustima'' Vlade RH u postupku donošenja Zaključaka Vijeća EU-a? Štiti li tekst Zaključaka dovoljno Hrvate u BIH?

Zlonamjerne su i po hrvatske interese štetne Milanovićeve insinuacije da je Hrvatska podržala tekst koji navodno ne jamči prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Upravo suprotno. Na inicijativu Hrvatske, u tekstu Zaključaka izričito se navodi Daytonski sporazum, koji počiva na načelu tri konstitutivna naroda, a uvrštena je i provedba ograničene ustavne reforme te izborne reforme s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije i nejednakosti. Pritom se ističe važnost provedbe relevantnih odluka Ustavnog suda BiH, što uključuje i presudu u slučaju „Ljubić#, čijom se provedbom ostvaruje legitimna predstavljenost Hrvata. 

Zaključci o proširenju doneseni su nakon pune dvije godine, što je pozitivan signal za BiH. Riječ je o velikom dokumentu koji se odnosi na BiH, ali i niz drugih zemalja. Sve navedeno u Zaključcima iskorak je u odnosu na ranije tekstove, pa tako i na Zajedničku izjavu na sastanku na vrhu NATO-a 14. lipnja, koju je podržao Milanović i u kojoj se također izrijekom ne spominju prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ako je ta izjava dobra, odnosno ''sjajna'', kako je tada izjavio, onda ovi zaključci mogu biti samo bolji jer idu više koraka dalje. Stoga su kvalifikacije o propustu zlonamjerne i odraz nedovoljnog razumijevanja pregovaračkih procesa u usuglašavanju ovakvih zaključaka Vijeća EU-a. 

Što mislite o stavu predsjednika Milanovića koji implicira da je Hrvatska trebala blokirati Zaključke?

Mislim da takvim izjavama šteti ponajprije Hrvatima u BiH i oslabljuje pregovaračku poziciju političkim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH. Velika je i primjetna razlika u pristupu koji zauzima Vlada RH i u odgovornosti prema zemlji. Za razliku od Milanovića, nastojimo voditi mudru i razboritu politiku koja će pomoći Hrvatima u BiH u ovim zahtjevnim okolnostima.

U slučaju blokade, zaključci bi se mogli objaviti u formi zaključka predsjedavajućeg Vijeća, koji bi onda sadržajem mogli biti drugačiji i nepovoljniji od usvojenih. Uostalom, Milanović nije blokirao Zajedničku izjavu na sastanku na vrhu NATO-a - u kojoj, ponavljam, nema spomena konstitutivnosti - niti bi blokiranje ičemu pridonijelo, čega je on tada bio očito svjestan. 

Jeste li temu onda podigli na razinu Europskog vijeća i razgovarali s čelnicima vlada drugih zemalja u Bruxellesu? Kriza u BiH perpetuira se od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a bit se svodi na pokušaje revizije odredaba tog dokumenta te sukobljavanja dvaju koncepata - secesionizma i unitarizma.

Zahvaljujući ponajprije hrvatskoj Vladi i diplomaciji, BiH je tema diplomatskih rasprava na razini EU-a. Na Europskom vijeću otvorio sam temu situacije u BiH te izvijestio kolege o svom posjetu Sarajevu i Mostaru ovog tjedna. Zatražio sam od predsjednika Charlesa Michela da se BiH unese kao posebna točka dnevnog reda na jednom od idućih sastanaka Vijeća. Jasno sam rekao kolegama na Europskom vijeću: Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. 

Na Vijeću sam cjelovito objasnio cijeli kontekst događaja u BiH od 1990-ih i potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma do danas, kao i situaciju u kojoj se u već tri izborna ciklusa (2006., 2010. te 2018.) događa isti scenarij po kojem Bošnjaci, brojniji konstitutivni narod, nadglasavaju Hrvate, najmalobrojniji konstitutivni narod, te im biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH. Pritom sam jasno podcrtao - Hrvatska podupire suverenost i cjelovitost BiH, kao i koncept BiH dogovoren u Daytonu: jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. 

Izborna anomalija, koja od 2006. dovodi Hrvate u neravnopravan položaj, izigravanje je dogovorenih načela u Daytonskom sporazumu. Ni na jednom međunarodnom forumu nije dogovoreno da će se odstupiti od toga i omogućiti majorizaciju Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Naišli smo na razumijevanje brojnih lidera za našu poziciju i nastavit ćemo razgovore. Položaj Hrvata u BiH i stabilnost čitave BiH od vitalnog su interesa za Hrvatsku, jedine države članice EU-a koja s BiH graniči.

Zadnju krizu nakon odluka vlasti RS-a različito se doživljava u BiH, od toga da to Banja Luka radi s ciljem secesionizma, a oni pak tvrde - s ciljem obrane Daytona. Što je po Vama posrijedi i što zagovarate?

Hrvatska je odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma, odnosno centralizma. Daytonski sporazum, makar je daleko od savršenog, svojim temeljnim odredbama onemogućava te dvije međusobno oprečne tendencije. Naš stav je inzistiranje na ustavnim stupovima na kojima počiva BiH, a to je poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih. Moramo biti jasni u tumačenju sadržaja Daytona i ocjenjivanju rasprava o njemu.

U BiH se strahuje od raznih prijetnji i poruka, ponajprije političara, poput onih o naoružavanju ljudi, podjeli na patriote i neprijatelje, agresore, zazivanju strane intervencije. Nalazi li se BiH pred eskalacijom, sukobom, ratom? 

Došao sam u BiH s tri jasne poruke. Prva je poruka prijateljstva, partnerstva, suradnje i podrške BiH. Snažnijeg i većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini Europske unije, BiH od Hrvatske - nema. Druga je poruka političkim i društvenim akterima: smirimo tenzije i napetosti. Treća poruka je istinska želja da se učine potrebni iskoraci oko Izbornog zakona kako bi cijela zemlja mogla biti funkcionalna i ići naprijed, što će znatno relaksirati političke napetosti, poboljšati našu bilateralnu suradnju te ubrzati europski put BiH.

Vodio sam sadržajne razgovore s vjerskim vođama reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, dabrobosanskim mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Oni su iz svoje perspektive iznijeli viđenje aktualne situacije i poslali jasnu poruku zalaganja za mir, stabilnost i sigurnost BiH te potrebu što skorijeg dogovora o promjenama kako bi se sva tri naroda i svi građani u BiH osjećali dobro. 

Umjesto puta zaoštravanja, preglasavanja, separatizma ili unitarizma, nastavit ćemo se zalagati za konstruktivno rješenje na dobrobit čitave BiH i za uređenje odnosa u kojima će svima biti zajamčena jednaka prava. To će omogućiti i funkcionalni rad institucija te provedbu gospodarskih i socijalnih reformi za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU-u, ujedno i za poboljšanje života svih građana u BiH. Ne želimo da BiH bude u posljednjem vagonu u vlaku zemalja jugoistoka Europe na putu prema EU-u. Jedino euroatlantski put vodi BiH do trajne stabilnosti i sigurnosti.

S dolaskom njemačkog dužnosnika Christiana Schmidta očekivao se zaokret - da će biti manje pristran prema procesima u BiH. No u izvješću UN-u, koji su očito pisali ljudi iz ureda koji su ostali od ranije, nastavilo se stereotipno predstavljati Srbe, a onda i Hrvate, kao bad guys. Je li to moguće mijenjati?

Christian Schmidt, kojeg osobno poznajem i cijenim, iskusni je političar koji želi dobro BiH. Mislim da je dobro upoznat s tamošnjom situacijom, uključujući i pitanje položaja, problema i legitimnih težnji Hrvata u BiH. S druge strane, u nizu međunarodnih dokumenata, poput ovog kojeg ističete u svom pitanju, i dalje imamo paušalne ocjene, pogrešne stereotipe, opasne predrasude i dubinsko nerazumijevanje svih specifičnosti BiH kao zemlje s tri konstitutivna naroda. Schmidt je još na početku svog mandata i siguran sam da će s vremenom još dublje proniknuti u teme i probleme BiH te pridonijeti stabilizaciji stanja i donošenju korisnih promjena za čitavu BiH.  

Što očekujete od izborne reforme i kako komentirate optužbe bošnjačke strane da zahtjevi Hrvata za legitimnim predstavljanjem u kolektivnim institucijama države predstavljaju anticivilizacijski prijedlog?!

Izaslanici SAD-a i EU-a nisu tu da postignu cijeli dogovor, nego da daju doprinos i pomognu razgovorima koji se vode među političarima u BiH. Ima još vremena za dogovor, siguran sam da su i predstavnici SAD-a i EU-a zainteresirani da do dogovora dođe. Nastavit ćemo poticati na ostvarivanje političkog konsenzusa koji bi u budućnosti omogućio kvalitetno funkcioniranje BiH i kvalitetan izborni proces. Moj posjet BiH tempiran je ususret nastavku razgovora kako bih poslao poruku svima u BiH da je Hrvatska prijatelj BiH i da želimo pomoći u donošenju dobrog, pravičnog i korisnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu, u kojem će Hrvati biti jednakopravni konstitutivni narod. To je sidro naše vanjskopolitičkih aktivnosti, naša obveza kao supotpisnika Daytonsko-pariškog sporazuma i na tome ćemo ustrajati. 

Zašto ste u Mostaru tako snažno naglasili zajedništvo HNS-a BiH? 

Imamo izvrsnu suradnju i redovitu komunikaciju s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH te strankama s hrvatskim predznakom u okviru HNS-a BiH. Drago mi je da postoji čvrsti, kohezivni pristup svih hrvatskih stranaka. Njihov zajednički nastup potvrđuje da hrvatski narod u BiH, bez obzira na razlike u političkoj i stranačkoj pripadnosti, želi napokon imati zajamčeno pravo na svoje legitimne predstavnike u najvišim institucijama BiH. BiH ne može ići prema naprijed ako se sva tri naroda u njoj ne osjećaju dobro. To sam kazao i prigodom svih susreta u Sarajevu i Mostaru.

Ostanak i prosperitet hrvatskog naroda u BiH naš je strateški prioritet. Za iduću godinu udvostručili smo proračun Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH - koji vodi Zvonko Milas - čime ćemo realizirati dodatna ulaganja u niz projekata za jačanje kulturne, obrazovne i gospodarske suradnje s Hrvatima u BiH. Podupirat ćemo strateške institucije Hrvata u BiH: Sveučilišnu kliničku bolnicu, Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te surađivati s institucijama hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH na projektima od posebnog značaja za Hrvate. 

U BiH ste razgovarali i o Schengenu. Znači li njegovo zaživljavanje da će Hrvati s dvije strane granice biti još snažnije podijeljeni?

Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s BiH. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Ali, zato je izrazito važna suradnja naših policija i svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije. Ulazak u Schengen nije samo privilegija i golema pogodnost, nego i velika obveza za Hrvatsku. Naša državna granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postat će vanjska granica Schengena, njegova prva crta. Zbog toga će učinkoviti, odgovorni i temeljiti nadzor te granice biti stalna zadaća hrvatske granične policije. Dogovorili smo u Sarajevu nastavak razgovora o mogućoj promjeni kategorija pojedinih graničnih prijelaza i olakšavanju prometa ljudi i roba, u skladu s EU propisima. Što bolja bude naša suradnja u sigurnosnim i migracijskim pitanjima, to će Hrvati i svi drugi građani BiH biti povezaniji i bliži Hrvatskoj i nakon ulaska u Schengen.