Vijesti
10. 2. 2022.

Hrvatska ima 2. najbrže rastuće gospodarstvo u cijeloj Europskoj uniji!

(VIDEO) PVRH Andrej Plenković na 101. sjednici Vlade RH: Prema izvješću Europske komisije, BDP nam je 2021. porastao 10.5% - daleko više od svih procjena. Ovo je najveći rast koji je Hrvatska ikad imala, dvostruko veći od EU prosjeka (5.3%), a naša se nacionalna ekonomija podigla na razinu iznad pretkrizne 2019. godine! Tome nije pridonijela samo lanjska turistička sezona, nego i odlučne mjere za očuvanje radnih mjesta i posljedično povećanje osobne potrošnje. Osim toga, imamo i snažni rast robnog izvoza, 3. je najveći u EU-u. EK prognozira i da će u sve tri promatrane godine inflacija u RH biti ispod EU prosjeka, a da će se sadašnje više stope smanjiti u 2. polovici 2022. godine.

Na početku sjednice, predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se, po običaju, na aktualne teme.

Zamrzavanje cijena goriva

Prvo je najavio paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Naglasio je da hrvatski građani, za razliku od drugih država članica Europske unije, nisu osjetili znatnije poskupljenje:

- Primjerice, cijena električne energije porasla je krajem prošle godine u EU-u prosječno 30%, a plina i više od 70%, što se u Hrvatskoj za kućanstva nije dogodilo. Niti će se dogoditi sve do kraja sezone grijanja.

Andrej Plenković je podsjetio da je Vlada već reagirala kada se radilo o cijeni goriva - ove jeseni, ali i početkom ovog tjedna - te iskoristila sve zakonske mogućnosti i instrumente koje ima na raspolaganju i ograničila cijene eurodizela, eurosupera i plavog dizela.

Iznova smo zamrznuli cijene goriva. Država će i na proljeće, kao u COVID krizi, čvrsto stati iza hrvatskih građana!

Izdašni paket za zaštitu standarda građana

Zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje nakon 1. travnja, međutim, Vlada će snažnim paketom mjera ublažiti udar na standard građana:

- Pripremili smo sveobuhvatni, izdašni paket, a predstavit ćemo ga sredinom idućeg tjedna. Povećat će se iznosi socijalnih transfera najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima te proširiti njihov opseg. Osim toga, mjere će ići za tim da rast cijena struje i plina, koji je nažalost nemoguće potpuno izbjeći, bude što manji. U tome će zasigurno veliku ulogu imati HEP kao državna kompanija, a priprema se i niz aspekata poreznoga rasterećenja.

Kako smo u COVID krizi odlučnim mjerama očuvali 700.000 radnih mjesta, tako ćemo i na proljeće zaštititi standard hrvatskih ljudi!

Istaknuo je da je o tome bilo riječi i na sastanku s predstavnicima sindikalnih središnjica prije nekoliko dana, a jučer s predstavnicima HGK-a, HUP-a i HOK-a:

- Paket će voditi računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima.

Najoštrija osuda okrutnog ubojstva u Rijeci

Prošle nedjelje Hrvatsku je zgrozilo i šokiralo okrutno, divljačko ubojstvo starije ženske osobe u Rijeci. Usred dana, na javnom mjestu, pred svjedocima:

- Najoštrije u ime Vlade osuđujem taj barbarski čin. Iz raspoloživih je informacija razvidno da počiniteljevo psihičko stanje treba temeljito ocijeniti struka. U ovom trenutku ne znamo je li se zločin mogao izbjeći, je li počinitelj pokazivao naznake da bi ovako nešto mogao učiniti, ali očekujemo, kao i cijela hrvatska javnost, odgovore na ta pitanja.

Nažalost, napomenuo je predsjednik Plenković, pojedina kaznena djela ponekad nije moguće predvidjeti, pa ih je stoga teško spriječiti:

- Možda je to bio slučaj i sada, ali ostaje činjenica da smo zgroženi još jednim činom nasilja u kojem je život izgubila žena, a ubojstvo počinio muškarac. Čini se da ovdje nije riječ o nasilju u obitelji ili prema bliskoj osobi, ali je jednako tako neprihvatljivo i zastrašujuće. U 2020. godini, od ukupno 36 ubojstava, 19 je počinjeno nad ženama. U 2021. nešto manje - 14 od 30 ubojstava - no to je i dalje zabrinjavajuća brojka za naše društvo te se tome svi skupa trebamo suprotstaviti.

Nasilje svesti na najmanju moguću mjeru

Kada se radi o nasilju u obitelji, kazao je da je Vlada  kroz niz poduzetih aktivnosti prešla s deklaratorne razine osude nasilja na stvarnu manifestaciju volje da loše trendove promijeni:

- No i drugi oblici nasilja zahtijevaju jednaku pažnju, učinkovitost i suradnju svih institucija, ali i jasnu poruku pravosudnog sustava da nasilje nije prihvatljivo.

Sloboda od nasilja je pravo, a nasilje nad ženama neprihvatljivi zločin koji zaslužuje svaku osudu i najstrožu kaznu

Dodao je da se to može postići kroz izricanje strožih, odvraćajućih sankcija koje već postoje u našem kaznenom zakonodavstvu, ali ih treba primjenjivati:

- Društvo u kojem nema nasilja na žalost ne postoji, no ono može i mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru te svaki put kad se dogodi treba biti bezuvjetno osuđeno i odgovarajuće kažnjeno. To je odgovornost države, nadležnih institucija, politike, pojedinaca, svih nas zajedno.

EK potvrdila munjeviti rast hrvatskog gospodarstva

Potom se osvrnuo na zimske procjene Europske komisije o rastu BDP-a u 2021. godini, koje su za većinu članica Europske unije povoljnije od posljednjih procjena iz studenog. Istaknuo je da je procjena rasta na razini EU-a povećana s 5.0 na 5.3%:

- Što je Hrvatske tiče, procjena rasta je za 2021. povećana s 8.1 na 10,5%. Dakle, i Europska komisija potvrđuje ono što smo najavljivali - da ćemo imati dvoznamenkasti rast BDP-a. Prema ovim prognozama, Hrvatska bi u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji nakon Irske, ondje očekuju rast od 13.7%, a imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od EU prosjeka.

Dodao je da se time hrvatski BDP vratio na razine iznad 2019. godine, tj. iznad pretkriznih vremena:

- Oporavak je poduprt dobrom turističkom sezonom i povećanjem osobne potrošnje, ali i izvozom roba i usluga. U prvih 11 mjeseci 2021. robni izvoz nam je porastao 26.5%, što je treći najbrži rast u EU-u nakon Grčke i Estonije.

Hrvatski rast daleko IZNAD prosjeka EU-a

Pod utjecajem povoljnog razvoja na tržištu rada i relativno blagih protuepidemijskih mjera, u RH se 2022. očekuje nastavak dinamičnog rasta (4.8%). Investicijska aktivnost pojačat će se uslijed rasta potražnje, ubrzanja obnove od potresa te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a je istaknuo da su očekivane stope rasta našeg BDP-a u sve tri promatrane godine iznad prosjeka rasta BDP-a Europske unije:

- Kumulativno gledajući prognoze Europske komisije, u razdoblju 2021.-2023. Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta među EU državama: 19.3%, odmah nakon Irske koja bi bila na 25.4%. Za usporedbu, BDP na razini EU bi u tom razdoblju porastao 12.6%.

Stopa inflacije ISPOD europskog prosjeka

Napomenuo je i da Europska komisija za Hrvatsku očekuje ubrzanje stope inflacije s 2.7% u 2021. na 3.5% u 2022. godini, što je dominantno pod utjecajem rasta cijena dobara, a u 2023. očekuje se usporavanje - na 1.6%:

- U sve tri godine očekuje se stopa inflacije u Hrvatskoj ispod stope na razini EU-a, što je izrazito dobro, i očekuje se da će se više stope inflacije početkom 2022. smanjivati u drugoj polovici godine.

Grčka podrška

Od ostalih tema izdvojio je današnji službeni posjet Hrvatskoj grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, ocijenivši razgovore vrlo kvalitetnima i sadržajnima:

- Jasna potpora Grčke hrvatskom članstvu u Schengenu, eurozoni, OECD-u, potpora ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, rast robne razmjene u proteklih nekoliko godina, želja za nastavkom i unaprjeđenjem suradnje...

Potpora hrvatskom ulasku u Schengen, europodručje i OECD, jača gospodarska suradnja, zaštita granica & ravnopravnost Hrvata u BiH!

A A A