Jedinstvo u pomoći ukrajinskim izbjeglicama treba prenijeti i na europski pristup migracijama i azilu
Konferencija “Europski pristup migracijama i azilu - na prekretnici” u organizaciji Karla Resslera. „Otvorena vrata za izbjeglice iz Ukrajine istodobno ne znače da Europska unija mijenja svoja stajališta o borbi protiv zloupotreba sustava azila i mehanizma međunarodne zaštite“ poručio je naš eurozastupnik. Video porukom obratili su se predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i povjerenik Europske komisije za europski način života Margaritis Schinas koji su izrazili podršku hrvatskom članstvu u Schengenskom prostoru.
Nakon što je u tri tjedna ruske agresije Ukrajinu bilo prisiljeno napustiti više od tri milijuna ljudi, sve su češće rasprave o reformi europskog sustava migracija i azila. Stoga je eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ) u Zagrebu i organizirao konferenciju pod nazivom “Europski pristup migracijama i azilu - na prekretnici”, na kojoj su se okupili stručnjaci u području azila i migracija te predstavnici civilnog društva.
Ključne poruke: jasna podrška ljudskom i civilizacijskom opredjeljenju Hrvatske i Europe za pomoć, ali i napomena da otvorena vrata za izbjeglice iz Ukrajine istodobno ne znače da Europska unija mijenja svoja stajališta o borbi protiv zloupotreba mehanizma međunarodne zaštite.
Potpora ulasku Hrvatske u Schengen
Uvodnom video porukom okupljenima su se obratili predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i povjerenik Europske komisije za europski način života Margaritis Schinas koji su istaknuli nužnost uspostavljanja pouzdanog i sveobuhvatnog sustava upravljanja migracijama.
Također su izrazili snažnu podršku hrvatskom članstvu u Schengenskom prostoru.
https://www.hdz.hr/article/2654/europski-parlament-potvrdio-spremnost-hrvatske-za-ulazak-u-schengen
U panel raspravi su, uz Resslera, sudjelovali i profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga Nejra Kadić Meškić te predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.
Poziv na dogovor o temeljnim zajedničkim politikama
Europarlamentarac Ressler, kao član najužeg tima Europske pučke stranke (EPP) za pregovore o predloženom Paktu za azil i migracije, naglasio je da danas svjedočimo najvećem migracijskom valu još od kraja Drugoga svjetskog rata:
- Još od 2015. jasno je da postojeći europski pravni okvir pokazuje sve svoje manjkavosti te da je neadekvatan, zastario. Europa više nema vremena za politička natezanja. Ruska agresija nam mora biti poziv na buđenje i dogovor o temeljnim zajedničkim politikama. Pokazala je da možemo djelovati ujedinjeno i snažno te zato mora biti poticaj i za dogovor o sveobuhvatnom europskom sustavu migracija i azila.
Spriječiti raširene zloupotrebe sustava azila
Kratkoročno moramo svim sredstvima pomoći u zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica koje bježe od ratnih razaranja - nastavio je:
- To je naša ljudska i civilizacijska obveza. Dugoročno, međutim, moramo uspostaviti zajednička europska pravila kako bismo spriječili raširene zloupotrebe sustava azila, uveli red, osnažili integraciju i zaštitili granice od nezakonitih migracija.
Otvorena vrata za izbjeglice iz Ukrajine ne znače da EU mijenja pravila za migrante i davanje azila - zaključio je naš zastupnik:
- Tijekom vala 2015. u Europu su dolazili i ekonomski migranti, ljudi bez službenih dokumenata i evidentiranih prelazaka na službenim granicama. Mogu razumjeti motive stanovnika iz siromašnih i disfunkcionalnih zemalja, ali ne može postojati jednaki pravni okvir za ekonomske migrante i stvarne izbjeglice.
Iz Sirije muškarci - iz Ukrajine žene i djeca
Nadovezujući se na rečeno, Gordan Akrap je izdvojio da podaci pokazuju znatno drukčiju strukturu stanovništva kada govorimo o migrantskim valovima iz 2015. i 2022. godine:
- Prije sedam su godina iz Sirije i susjednih zemalja dolazili većinom muškarci, radno sposobni, u tridesetim godinama života. S druge strane, iz Ukrajine dolaze žene i djeca, dok su muškarci na fronti.