31. OBLJETNICA AKCIJE PLITVICE - KRVAVI USKRS '91. Vječni spomen na Josipa Jovića, prvog poginulog hrvatskog redarstvenika

Hrvatska policija, tada jedina organizirana sila u demokratskoj RH, pružala je snažan otpor daleko moćnijem neprijatelju. S neopisivom tugom, ali i s neizmjernim ponosom na odvažnost naših branitelja, sjećamo se toga uskršnjeg jutra kada je prestalo kucati srce 22-godišnjeg hrvatskog policajca, prve žrtve velikosrpske agresije. „Zahvalni smo svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima, na njihovoj se hrabrosti i žrtvi temelji suvremena Hrvatska! S najdubljim se pijetetom prisjećamo onih koji su dali život za slobodu Lijepe Naše. Neka im je vječna slava i hvala!“ - poručio je Andrej Plenković na početku sjednice Vlade RH.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović sudjelovao je - kao osobni izaslanik premijera Andreja Plenkovića - na obilježavanju 31. obljetnice Akcije „Plitvice“ kod Spomen-obilježja Josipu Joviću:

- Ovo je mjesto duboko ukorijenjeno u hrvatski domoljubni duh, ovaj ćemo dan uvijek obilježavati. Ljudi znaju da se na Plitvicama stvarala i branila hrvatska država, da su ovdje redarstvenici spriječili da se naš teritorij podijeli na dva dijela! Mladim generacijama moramo prenositi u kakvim se teškim uvjetima stvarala Hrvatska.

Iz policije izrasla pobjednička Hrvatska vojska

Kazao je da policija nije bila slučajno prva meta velikosrpskog agresora:

- Neprijatelj je znao da u tim prvim danima obrana Hrvatske počiva na policijskim snagama. Na žalost agresora, međutim, iz policije je izrasla pobjednička Hrvatska vojska. I zato je naš Domovinski rat poseban! Ne znam ima li ijedna druga policija u svijetu takve temelje. Posebna mi je čast danas biti na čelu toga sustava.

Ulaganje u sigurnost

Danas je hrvatska policija priznata i prepoznata u svijetu, na nju se oslanjanju najvažniji partneri kako u Europskoj uniji, tako i u SAD-u - nastavio je Božinović:

- I danas, nedaleko od nas, imamo rat, imamo rusku agresiju, vidimo patnju ukrajinskog naroda. Upravo naš odgovor, posebno u zbrinjavanju izbjeglica, odgovor je onih koji su prošli agresiju i koji bolno znaju što je to biti žrtva. U ovim izazovnim vremenima ulaganja u sigurnost postaju još važnija. Ulagali smo, ulažemo i ulagat ćemo još intenzivnije!

„Branitelji, hvala vam za slobodu!“

Ministar obrane Mario Banožić poručio je da se Akcija „Plitvice“ odvila u prekretničkim trenucima, u vremenu kada nije bilo prostora za kalkuliranje:

- Josip Jović svojom je borbom i žrtvom pokazao kako se voli i kako se brani svaka stopa tada tek nastale hrvatske države. Ponosni smo na Josipa, na sve branitelje, hrvatske redarstvenike i hrvatske vojnike, koji su pokazali kako se bori za slobodu Hrvatske i svakog njenog čovjeka, bez obzira na težinu izazova i unatoč žrtvama. Pokazali ste nam put kojim treba kročiti: put slobode, pobjede i domoljublja uspravne i vječne domovine Hrvatske. Branitelji, hvala vam za slobodu!

KRVAVI USKRS 1991.

Nakon višestranačkih izbora 1990. godine, dio stanovništva srpske nacionalnosti nije htio prihvatiti uspostave nove demokratske vlasti u RH. Svoje nezadovoljstvo nisu iskazivali kroz legalne institucije, nego su nasilno, prvo „balvan revolucijom“, započeli rušenje demokratski izabrane vlasti s ciljem stvaranja "SAO Krajine" kao dijela „Velike Srbije“.

Dana 28. ožujka 1991. pripadnici „milicije SAO Krajine“ iz Knina zauzeli su područje NP Plitvička jezera i blokirali državnu cestu D-1, tada glavnu prometnicu između sjevera i juga Hrvatske.

Tuđmanova odluka o provedbi akcije

Nakon što su srpski ekstremisti odbili zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova RH da se povuku, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman 30. ožujka 1991. donio je odluku o provedbi Akcije „Plitvice“. Iste večeri, nešto prije ponoći, Antiteroristička jedinica Lučko, prva specijalna postrojba MUP-a, zauzela je Koranski most na kojem su se već vijorile zastave „SAO Krajine“.

U ranim jutarnjim satima 31. ožujka pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje spajaju se sa pripadnicima „Lučkog“ i hrabro nastavljaju glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. Na pomoćnom pravcu, kako bi se dodatno osigurala uspješnost akcije, borbeno djeluju pripadnici Jedinice za posebne namjene Kumrovec.

Snažan otpor hrvatskih redarstvenika

Na glavnom pravcu djelovanja, nedaleko od plitvičkih hotela, teroristi paravojnih formacija tzv. „SAO Krajine“, iz zasjede su, iz obližnje šume, na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima otvorili žestoku pucnjavu iz dugog automatskog naoružanja te su ispalili i tromblonsku minu koja je pogodila autobus pun hrvatskih redarstvenika. Na sreću, mina nije eksplodirala.

Pod terorističkim rafalima, hrvatski policajci iskočili su iz autobusa i uzvratili paljbu. To hladno jutro, po gustoj magli i dubokom snijegu, pružali su naši redarstvenici otpor, a najistureniji među njima, tada 22-godišnji Josip Jović, pogođen je u nezaštićeni dio tijela. Iako su vozilo hitne pomoći i sanitetski helikopter stigli u trenu, Josip nije uspio preživjeti do bolnice. Tog uskršnjeg jutra, prije 31 godinu, Josipovo srce prestalo je kucati.

I tuga i ponos

Osjećajući neopisivu tugu i neizrecivu bol zbog herojskog stradavanja našeg Josipa i svih kolega koji su položili svoje živote na oltar Domovine - poručuju iz MUP-a RH - istodobno osjećamo i ponos zbog njihove hrabrosti i ljubavi prema Domovini, jer su pridonijeli ostvarenju stoljetnog sna hrvatskog naroda za vlastitom državom.