Hrvatska s Ukrajinom gaji iskrene i prijateljske odnose - Želimo da dobije posebni institucionalni status u odnosu na Europsku uniju!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković o sastancima Europskog vijeća: Za razliku od nekih, i otprije smo čvrsto uz Ukrajinu. Primili smo 15.000 izbjeglica, poslali vrijednu humanitarnu, medicinsku i vojno-tehničku pomoć, poslat ćemo i opremu za razminiranje, podržali smo istrage Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima i europsku perspektivu Ukrajine - koja se, kao nekoć Hrvatska, u ovoj agresiji brani i bori za svoju opstojnost. * EU treba smanjiti uvoz plina iz Rusije i povećati energetsku samodostatnost, što je Hrvatska već uspjela izgradnjom LNG terminala.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a predstavio je u Hrvatskom saboru, punim nazivom, Izvješće o radu i zaključcima redovnih i izvanrednih sastanaka Europskog vijeća u prvom tromjesečju 2022. godine.
Govor predsjednika Andreja Plenkovića donosimo u cijelosti:
Test europske i transatlantske solidarnosti i odlučnosti
iza nas je jako intenzivan period. Prva tri mjeseca - nekoliko sastanaka Europskog vijeća, što redovnih, što izvanrednih. Što sastanak s Afričkom unijom, što teme koje su okupirale svjetsku i europsku javnost.
S obzirom da se pandemija ponovno pojavila u Kini, moramo biti oprezni. Ne znamo kakav nas scenarij čeka najesen, nitko ne može jamčiti da se sadašnje povoljne epidemiološke okolnosti u Europi neće promijeniti.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače, bila je, naravno, ključna tema. Čin agresije - kojim je Ruska Federacija prekršila međunarodno pravo i Povelju Ujedinjenih naroda te ugrozila temelje međunarodnog poretka - najveći je test europske i transatlantske solidarnosti, odlučnosti i obnovljene strateške suradnje još od pada Berlinskog zida.
Invazija na Ukrajinu izazvala je tektonske poremećaje globalnih razmjera, pogotovo za Europsku uniju, koja je na svojim granicama suočena s najvećim oružanim sukobom još od Drugog svjetskog rata.
Politički, ekonomski, energetski i humanitarni aspekt krize
Više je dimenzija ove krize. Prva je sudbina ukrajinskog naroda, koji je suočen sa strahovitim ljudskim žrtvama i razaranjima, milijunima prognanih te teritorijalnim osvajanjima zemlje i nijekanjem njegovog identiteta i slobode.
Druga se odnosi na posljedice ruske agresije za europsku sigurnost i demokraciju, prije svega u obrani naših vrijednosti te kao kredibilnog partnera Ukrajine i globalnog aktera.
Treća se odnosi na sistemske poremećaje: na opskrbu energentima, nabavu i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, gospodarskih, prehrambenih i prometnih posljedica rata te s njima povezanim sankcijama.
Naravno, tu je i humanitarna tragedija. Više od 10 milijuna ljudi u svega 56 dana moralo je napustiti svoje domove. Skoro je pet milijuna ljudi izvan Ukrajine. U Hrvatsku je do sada stiglo oko 15.000 Ukrajinaca.
U ovim okolnostima Europska unija i Hrvatska pokazuju solidarnost, jedinstvo i odlučnost. Prije svega, u humanitarnom smislu, jedinstvo u političkom smislu u osudi ruske agresije - kroz pet paketa gospodarskih sankcija i kroz spremnost da se zajednički nadiđu posljedice ovih sankcija.
Odlučnost koju smo iskazali jasnim određenjem prema neovisnosti od ruskih energenata - a to je namjera da se prestane uvoziti rusku naftu, plin i ugljen - dalekosežnog je karaktera i zahtijeva pripremu alternativnih pravaca opskrbe i novih poveznica u energetskom sektoru u Europi.
Iskreni i prijateljski odnosi s Ukrajinom
Hrvatska s Ukrajinom gaji iskrene i prijateljske odnose. Ukrajina nas je prva priznala. O tome sam govorio na onoj posebnoj sjednici kada smo imali točku o Ukrajini na samom početku agresije.
Podržavamo njen suverenitet i integritet, poslali smo vrijednu humanitarnu pomoć, primili 15.000 izbjeglica, poslali medicinsku i vojno-tehničku pomoć, poslat ćemo i opremu za razminiranje, podržali smo i otvaranje istrage Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima.
Podržavamo europsku perspektivu Ukrajine koja se, poput nekoć Hrvatske, u ovoj agresiji brani i bori za svoju opstojnost, a o tome svjedoči i provedba Deklaracije koju sam potpisao s predsjednikom Zelenskim u Kijevu u prosincu.
U tom pogledu, Europsko vijeće raspravljat će o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. Preksinoć sam o tome detaljno razgovarao s predsjednikom Zelenskim. Europska komisija, nakon što je Ukrajina odgovorila na politički dio upitnika, pripremit će svoje mišljenje, a Hrvatska će pomoći Ukrajini. Želimo da ona u ovim okolnostima dobije posebni institucionalni status u odnosu na Europsku uniju.
Restriktivne mjere koje se protežu od financijskog, energetskog, transportnog sektora, roba dvojne namjene, kontrole oružja, financiranja izvoza, popisa ruskih državljana, zabrane izdavanja viza i zamrzavanja imovine… zaista je cjelovit. Hrvatska je pritom donijela i odluku o reduciranju broja članova diplomatske misije u ruskom veleposlanstvu u Hrvatskoj.
Povećano ulaganje u sigurnost i obrambene sposobnosti
Ruska invazija na Ukrajinu inicirala je i ubrzala rasprave o jačanju sigurnosnih i obrambenih sposobnosti Unije.
Dogovorili smo povećanje izdvajanja za obranu i povećani fokus na područja u kojima su uočeni pojedini nedostaci: na poticanje ulaganja u zajedničke projekte i zajedničku nabavu obrambenih kapaciteta; na daljnje ulaganje u sposobnost vođenja misija i operacija; na jačanje sinergije između istraživanja i inovacija na civilnom i vojnom području, kao i na ulaganje u kritične nove tehnologije.
Istaknuli smo i potrebu jačanja otpornosti na kibernetičke ugroze te bolju zaštitu infrastrukture. Usto, među našim je prioritetima i dalje borba protiv dezinformacija, kao i jačanje sigurnosne i obrambene dimenzije svemirske industrije i tehnologija te vojne mobilnosti na području cijele Unije.
Važan aspekt ostvarivanja tih ciljeva je jačanje transatlantske suradnje te suradnja između Unije i NATO-a. O tome smo razgovarali i s američkim predsjednikom Bidenom s kojim imamo visoki stupanj suglasnosti o spremnosti na zajedničko suprotstavljanje ruskoj agresiji i njenim posljedicama.
Saveznici čvrsto uz Hrvatsku
Tijekom rasprave na neformalnom vijeću u Versaillesu, baš u vrijeme dok smo na razini europskih čelnika dogovarali Izjavu o agresiji Rusije na Ukrajinu, u Zagrebu je pala bespilotna letjelica.
Odmah nakon događaja, upoznao sam usmeno svoje kolege, tu istu večer, o tome što je bilo, a sutradan ujutro ih detaljno izvijestio. Povrh toga, uputio sam im pismo, svim šefovima država i vlada, glavnom tajniku NATO-a, a razgovarao sam i s državnim tajnikom SAD-a Blinkenom o ovoj temi.
Kao što ste vidjeli u međuvremenu, vodili su se izvidi i istraga. Ono što znamo, znamo više o letjelici koja je pala, no još ne znamo je li ona ovdje došla greškom, sabotažom ili namjerom. U svakom slučaju, indikativna je činjenica da je baš pala na glavni grad Hrvatske u vrijeme rasprave o izjavi Europskog vijeća o agresiji Rusije na Ukrajini.
No, kao što ste vidjeli, reagirali smo odmah, a naši su saveznici i partneri, i SAD i Francuska, sa svojim zrakoplovima s nosača Charles De Gaulle u Jadranu ili iz Aviana, preletjeli i poslali poruku sigurnosti hrvatskoga neba.
Jačanje energetske neovisnosti
S obzirom na važnost Rusije kao izvoznika energenata, tema razgovora bila je i ovisnost o ruskim energentima. Zaključeno je da Unija treba ojačati svoju energetsku neovisnost i više se oslanjati na vlastite resurse, osobito kada je riječ o plinu.
Vidjeli ste da je Komisija objavila Komunikaciju za zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju - koja sadrži niz mjera za neovisnost o ruskim fosilnim gorivima i prije 2030. godine.
Dio se država, posebno južne članice, zalažu za određivanje gornje granice i fiksiranjem referentnih cijena. Posebno je naglašena važnost ukapljenog prirodnog plina kao mogućeg oslonca da dođe do potpunog prestanka nabave plina iz Rusije.
Svi ističu potrebu diversifikacije energetskih izvora te nužnost da Unija na ovoj temi zadrži svoje jedinstvo. Stoga će biti važno snažiti povezivost i interkonektore za plin i za električnu energiju. A sve je to u konačnici na tragu politike klimatske neutralnosti Unije do 2050. godine.
LNG terminal, Schengen, eurozona, paket za zaštitu standarda
Naša vlastita infrastruktura, a to je LNG terminal u Omišlju na otoku Krku, značajno je promijenila položaj Hrvatske u pogledu energetske neovisnosti. Zbog ovog terminala Hrvatska je danas mnogo manje ovisna o ruskom plinu nego što bi bila da ga nema. Ruski plin je 22% hrvatske godišnje potrošnje, 57% Hrvatska uvozi preko LNG terminala, a 21% namiruje iz domaće proizvodnje.
Vezano uz rastuće cijene energenata, izvijestili smo kolege, svatko od nas, pa naravno i ja kao predsjednik hrvatske Vlade, o svim mjerama koje smo donijeli za ublažavanje rasta cijena i za potporu gospodarstvu i građanima. Očekujemo da se ova rasprava nastavi na posebnom Vijeću koje će biti isključivo posvećeno energetici 30. i 31. svibnja.
Želimo u gospodarskom smislu jačati našu otpornost, iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz Instrumenta „EU iduće generacije“, učiniti napor kako bi i u ovom razdoblju kriza koje se prelijevaju jedna u drugu Hrvatska ostvarila svoje strateške ciljeve, a oni su upravo u ovoj godini pred nama.
Dakle, ovo je godina isporuke, godina isporuke Schengena, godina isporuke eurozone. I zato je jako važno da u ovako kompliciranim okolnostima ispunimo sve ono što smo obećali: akcijski plan je gotov za Europski tečajni mehanizam 2, a siguran sam da smo i sa Schengenom ispunili apsolutno sve kriterije.
ZA ravnopravnost Hrvata u BiH
Tema o kojoj je bila riječ danas ovdje je tema Bosne i Hercegovine i zalaganje za položaj Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u BiH.
Mi smo, kao što ste svjesni, obavljali konzultacije i razgovore o ovoj temi praktički dvije godine. Od dogovora u Mostaru, koji je omogućio da se izbori u tom gradu održe poslije 12 godina. Željeli smo da se i na državnoj razini postigne dogovor između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka.
Aktivnost međunarodne zajednice u proteklom razdoblju, a to je zajednički angažman i Europske unije i SAD-a, išao je za tim da se pronađe rješenje kojim bi se ispravila anomalija, ispravila nepravda, ispravila štetna praksa koja postoji od 2006. gdje, suprotno duhu i slovu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i Ustavu BiH, Bošnjaci kao brojniji i konstitutivni narod na području Federacije Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva BiH.
Mi smo puno puta kazali da je to nepravedno, da je štetno, da je loše, da stvara nepovjerenje, da izaziva nezadovoljstvo kod Hrvata i da će takva praksa, ako se nastavi i dalje, ugroziti funkcioniranje Bosne i Hercegovine.
Upravo zahvaljujući našem zalaganju međunarodna zajednica uopće je i prihvatila tu raspravu na taj način. Ono što je jako važno za vas koji se ne bavite ovim godinama, nego ste prigodno vanjskopolitičari postali u zadnjih desetak mjeseci, o ovoj temi mogli su razgovarati i oni koji su vodili hrvatsku vanjsku politiku prije nas, ali nikad nisu na ovakav način.
Nikada do sada na ovakav način na razini Europskog vijeća, a osobito uz Strateški kompas i na razini ministara vanjskih poslova i dokument koji je usvojilo Europsko vijeće, ravnopravnost konstitutivnih naroda kao referenca nije postojala.
Vama to možda djeluje jednostavno, ali nije. Postoje zemlje koje su čak odlučile otići u fusnotu i to expressis verbis staviti u dokument. To su Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luxemburg, to je, na našu žalost, čak i Češka. I to su loše stvari.
Nažalost, bošnjačke stranke ne žele dogovor
One govore o nataloženom stavu u međunarodnoj zajednici koji se, prije svega, generirao političkim narativom Sarajeva. Hrvata u političkom smislu u Sarajevu nema već skoro dva desetljeća. I ta činjenica je dijelom i razlog toga da svi međunarodni predstavnici koji dolje provedu neko vrijeme, u konačnici, usvoje taj narativ.
Mijenjati to nakon toliko godina izrazito je teško. Oni koji to ne znaju i nisu imali prilike, misle da je to lako. Da svi znaju o BiH ono što znaju Hrvati u BiH i u Hrvatskoj - ne znaju. Nemaju pojma, čak i ne žele znati i nemaju vremena. Ali, zato smo učinili zaista sve.
Ne samo da je bila prvi put rasprava na Europskom vijeću, usvojeni zaključci na naš prijedlog, ne samo da su konstituanti narodi spomenuti u Strateškom kompasu, ne samo da su angažirani bili na najvišoj razini predstavnici Europske unije, nego je čak i na tom zadnjem Europskom vijeću iskazana spremnost, na naš prijedlog, da se na najvišoj razini uključe europski čelnici i riješe taj problem.
Nažalost, na veliku žalost, bošnjačke političke stranke to ne žele. To je jasno nama, bolje nego vama. Tko je za to kriv?
Kriv je onaj tko ne želi postići dogovor i tko želi ostaviti BiH ovako slabo funkcionirajućom kao što je sada, gdje imamo problem, gdje entitet RS-a praktički radi na tome da bude država sama za sebe unutar države, a da u okviru Federacije postoji nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka. Da se Parlamentarna skupština ne sastaje, da se Vijeće ministara sastane pet-šest puta godišnje, da proračun nije usvojen. E, to mi ne želimo.
Mi želimo funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu. To žele i naši zastupnici ovdje iz BiH i to je stav Hrvatske kao prijateljske zemlje BiH. Nekolicina nas ovdje više je učinila za podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u Europskoj uniji nego sva vlast koja je ikad postojala u Hrvatskoj.
To mi jako dobro znamo i nećemo dozvoliti da nam docira netko nešto o tome tko je i što učinio za Hrvate u BiH, pogotovo netko tko nije učinio ništa nego samo dolijeva ulje na vatru i sprječava postizanje dogovora između Hrvata i Bošnjaka. To je šteta i to je greška.
Rusija negira identitet Ukrajine
Ovi sastanci koji su iza nas bili su turbulentni. Došli su u vremenu najveće sigurnosne ugroze za Europu, najveće sigurnosne ugroze za svijet. Riječ je, u suštini, o sukobu autoritarnih režima i demokracije. To je bit ovoga što se događa između Rusije i Ukrajine.
Bit je da Rusija negira identitet Ukrajine, bit je da sadašnje vodstvo Rusije želi "ispraviti političke pogreške povijesti, pogreške ranijih ruskih lidera". Nažalost, na štetu Ukrajinaca, na štetu cijele Europe i na štetu, u konačnici, i Hrvatske. Jer refleksije ove krize imaju posljedice na sve nas.
Svi znamo ako je struja skuplja, svi znamo ako je plin skuplji, svi znamo ako je hrana skuplja, svi znamo ako je došlo do poremećaja u lancu opskrbe energentima.
Mi ćemo svoju politiku voditi čvrsto, odvažno, principijelno, na načelima i za dobrobit hrvatskih nacionalnih interesa, a osobito - za ove neupućene koji čak ne znaju koji su zastupnici iz BiH - za dobrobit Hrvata u Bosni i Hercegovini.
TROSKOTOVO VRIJEĐANJE HRVATA U BiH
Predsjednik Plenković u uvodnom se dijelu svog govora osvrnuo na sramotni istup MOST-ova mališana Zvonimira Troskota, koji je uvrijedio saborske zastupnike iz BiH i cijeli naš hrvatski narod u toj zemlji.
Oštru reakciju HDZ-ovih dužnosnika možete pogledati ovdje: