Unatoč globalnoj krizi, u Hrvatskoj nastavak gospodarskog rasta, ali i daljnje smanjivanje javnog duga - uz ubrzano povlačenje EU sredstava!
(VIDEO) Plenković na 118. sjednici Vlade RH: U rebalans ulazimo zbog globalne energetske krize i niza naših mjera za zaštitu standarda građana, među kojima su i naknade za 735.000 umirovljenika, 'teške' pola milijarde kuna. Proračun mijenjamo i uslijed rashoda u zdravstvu te povećanja plaća za 240.000 javnih i državnih službenika. Preraspodjelama smo i dosad uspijevali pokrivati sve potrebe koje su se postavljale pred nas. U 2022. prognoziramo rast BDP-a od 3%, dok Fitch očekuje i više od nas samih - 3.3%. Svoju procjenu temelje na povećanju našeg izvoza i investicija kroz korištenje sredstava iz NPOO-a. Usprkos rebalansu, ove će se godine udio javnog duga u BDP-u smanjiti za čak 3.6%.
U uvodnom dijelu sjednice predsjednik Vlade RH i HDZ-a komentirao je, po običaju, aktualne teme.
Posjet Kijevu & potpora prijateljskoj Ukrajini
Započeo je obraćanje s nedavnim posjetom Kijevu, kamo je otišao kako bi izrazio solidarnost i potporu ukrajinskom narodu te državnom vrhu Ukrajine, s kojim se ondje i susreo.
Obišao je i Buču i Irpinj, razorene gradove u blizini Kijeva, u kojima su ruski vojnici počinili strašne ratne zločine.
Konferencija o budućnosti Europe
Andrej Plenković se potom osvrnuo na Dan Europe, istaknuvši da je Hrvatska u proteklih godinu dana s više od 200 aktivnosti pridonijela Konferenciji o budućnosti Europe:
- Očekujem da se prijedlozi europskih građana, pa tako i onih hrvatskih, ozbiljno razmotre.
Europska komisija odobrila 700 milijuna eura
U kontekstu europskih tema, naveo je i vijest da je Europska komisija Hrvatskoj odobrila prvu ratu od 700 milijuna eura za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji bi nam se trebali uplatiti u drugoj polovici godine:
- Sada radimo na ispunjavanju kriterija za drugu ratu. Uz avans od 800 milijuna eura, kontinuirano ćemo na polugodišnjoj razini dobivati sredstva kako bismo razvijali zemlju i investirali u skladu s odobrenim prioritetima.
Cipar, Dubrovnik, kardinal Parolin
Plenković je posjetio i Cipar, što je bio prvi službeni posjet jednog hrvatskog premijera toj zemlji. Razgovaralo se o daljnjem unaprjeđenju odnosa i zajedničkim europskim odgovorima na energetsku krizu, ali i o položaju Hrvata u BiH.
S Cipra je odletio ravno za Dubrovnik - na obilježavanje Dana Dubrovačko-neretvanske županije. Ondje je sudjelovao i na svečanosti u povodu 20. godišnjice izgradnje Mosta dr. Franje Tuđmana.
Uoči sjednice Vlade, primio je državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina. Na sastanku su potvrđeni izvrsni odnosi između dvije zemlje.
Potvrda investicijskog rejtinga
Kao najvažniju temu sjednice ocijenio je rebalans proračuna za 2022. godinu. U tom se kontekstu osvrnuo na najnoviju ocjenu kreditne agencije Fitch, koja je Hrvatskoj zadržala investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima, što potvrđuje povjerenje međunarodnih financijskih krugova u politiku hrvatske Vlade.
Rebalans proračuna
Podsjetio je i na to da je Vlada nedavno usvojila veliki paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata za građane i gospodarstvo, vrijedan skoro 5 milijardi kuna:
- U rebalans dijelom i ulazimo zbog globalne energetske krize i niza naših mjera za zaštitu standarda, među kojima su i naknade za 735.000 umirovljenika, 'teške' pola milijarde kuna.
Kazao je da je cilj rebalansa izaći u susret i drugim rashodima, prije svega radi funkcioniranja zdravstvenog i mirovinskog sustava, osiguranja zaliha plina, nabave robnih zaliha te povećanja plaća za 240.000 radnika, koje je dogovoreno sa sindikatima javnih i državnih službi.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godinu, ukupni prihodi povećavaju se za 6.6 milijardi kuna, a rashodi za 10.9 milijardi kuna.
Nastavak rasta & smanjenje javnog duga
Kako je istaknuo, sada se prognozira realni rast BDP-a od 3% u ovoj godini, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. „Dok svjetska agencija Fitch očekuje i više od nas samih - 3.3%“.
Na kraju, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković najvažnijim je istaknuo to da će se i nakon ovog rebalansa udio javnog duga u BDP-u smanjiti za 3.6 postotnih bodova u odnosu na godinu prije te da će koncem 2022. iznositi 76.2% BDP-a.