Vijesti
12. 5. 2022.

Unatoč globalnoj krizi, u Hrvatskoj nastavak gospodarskog rasta, ali i daljnje smanjivanje javnog duga - uz ubrzano povlačenje EU sredstava!

(VIDEO) Plenković na 118. sjednici Vlade RH: U rebalans ulazimo zbog globalne energetske krize i niza naših mjera za zaštitu standarda građana, među kojima su i naknade za 735.000 umirovljenika, 'teške' pola milijarde kuna. Proračun mijenjamo i uslijed rashoda u zdravstvu te povećanja plaća za 240.000 javnih i državnih službenika. Preraspodjelama smo i dosad uspijevali pokrivati sve potrebe koje su se postavljale pred nas. U 2022. prognoziramo rast BDP-a od 3%, dok Fitch očekuje i više od nas samih - 3.3%. Svoju procjenu temelje na povećanju našeg izvoza i investicija kroz korištenje sredstava iz NPOO-a. Usprkos rebalansu, ove će se godine udio javnog duga u BDP-u smanjiti za čak 3.6%.

U uvodnom dijelu sjednice predsjednik Vlade RH i HDZ-a komentirao je, po običaju, aktualne teme.

Posjet Kijevu & potpora prijateljskoj Ukrajini

Započeo je obraćanje s nedavnim posjetom Kijevu, kamo je otišao kako bi izrazio solidarnost i potporu ukrajinskom narodu te državnom vrhu Ukrajine, s kojim se ondje i susreo.

Obišao je i Buču i Irpinj, razorene gradove u blizini Kijeva, u kojima su ruski vojnici počinili strašne ratne zločine.

Hrvatska se divi nepokolebljivom otporu ukrajinskog naroda!

Konferencija o budućnosti Europe

Andrej Plenković se potom osvrnuo na Dan Europe, istaknuvši da je Hrvatska u proteklih godinu dana s više od 200 aktivnosti pridonijela Konferenciji o budućnosti Europe:

- Očekujem da se prijedlozi europskih građana, pa tako i onih hrvatskih, ozbiljno razmotre.

Europska komisija odobrila 700 milijuna eura

U kontekstu europskih tema, naveo je i vijest da je Europska komisija Hrvatskoj odobrila prvu ratu od 700 milijuna eura za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji bi nam se trebali uplatiti u drugoj polovici godine:

- Sada radimo na ispunjavanju kriterija za drugu ratu. Uz avans od 800 milijuna eura, kontinuirano ćemo na polugodišnjoj razini dobivati sredstva kako bismo razvijali zemlju i investirali u skladu s odobrenim prioritetima.

Odobrena nam je prva rata iz Programa „EU sljedeće generacije“ - 5.27 milijardi kuna!

Cipar, Dubrovnik, kardinal Parolin

Plenković je posjetio i Cipar, što je bio prvi službeni posjet jednog hrvatskog premijera toj zemlji. Razgovaralo se o daljnjem unaprjeđenju odnosa i zajedničkim europskim odgovorima na energetsku krizu, ali i o položaju Hrvata u BiH.

Andrej Plenković - prvi hrvatski premijer na Cipru!

S Cipra je odletio ravno za Dubrovnik - na obilježavanje Dana Dubrovačko-neretvanske županije. Ondje je sudjelovao i na svečanosti u povodu 20. godišnjice izgradnje Mosta dr. Franje Tuđmana.

U tjednu 100. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika - 20. godišnjica izgradnje Mosta dr. Franje Tuđmana. A uskoro otvaramo i Pelješki most!

Uoči sjednice Vlade, primio je državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina. Na sastanku su potvrđeni izvrsni odnosi između dvije zemlje.

Izvrsna suradnja s Vatikanom, obostrana predanost ravnopravnosti Hrvata u BiH & prekid ruske agresije!

Potvrda investicijskog rejtinga

Kao najvažniju temu sjednice ocijenio je rebalans proračuna za 2022. godinu. U tom se kontekstu osvrnuo na najnoviju ocjenu kreditne agencije Fitch, koja je Hrvatskoj zadržala investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima, što potvrđuje povjerenje međunarodnih financijskih krugova u politiku hrvatske Vlade.

Hrvatska zadržala najviši kreditni rejting u svojoj povijesti - Potvrda pravog smjera & dokaz snažnog gospodarskog oporavka!

Rebalans proračuna

Podsjetio je i na to da je Vlada nedavno usvojila veliki paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata za građane i gospodarstvo, vrijedan skoro 5 milijardi kuna:

- U rebalans dijelom i ulazimo zbog globalne energetske krize i niza naših mjera za zaštitu standarda, među kojima su i naknade za 735.000 umirovljenika, 'teške' pola milijarde kuna.

Kazao je da je cilj rebalansa izaći u susret i drugim rashodima, prije svega radi funkcioniranja zdravstvenog i mirovinskog sustava, osiguranja zaliha plina, nabave robnih zaliha te povećanja plaća za 240.000 radnika, koje je dogovoreno sa sindikatima javnih i državnih službi.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godinu, ukupni prihodi povećavaju se za 6.6 milijardi kuna, a rashodi za 10.9 milijardi kuna.

Nastavak rasta & smanjenje javnog duga

Kako je istaknuo, sada se prognozira realni rast BDP-a od 3% u ovoj godini, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. „Dok svjetska agencija Fitch očekuje i više od nas samih - 3.3%“.

Na kraju, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković najvažnijim je istaknuo to da će se i nakon ovog rebalansa udio javnog duga u BDP-u smanjiti za 3.6 postotnih bodova u odnosu na godinu prije te da će koncem 2022. iznositi 76.2% BDP-a.

A A A