Više od 20 milijardi kuna za razvojne projekte u 5 slavonskih županija!
PVRH Andrej Plenković u Okučanima na XIII. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: Podsjećam da smo ispravili nepravdu koju je istoku Hrvatske nanijela SDP-ova vlada. Tada su razvijenije sredine imale na raspolaganju jednaka sredstva kao i neke druge, manje razvijene sredine, kojima je bila potrebna veća pomoć. Sada to više nije tako jer smo se izborili za promjene EU regionalne karte potpora!
Predsjedajući sjednicom, predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je da i ovaj sastanak pokazuje kontinuitet i kvalitetnu strukturu Savjeta:
- Ovo je prigoda da članovi vide napredak u dosad ostvarenom i za dogovaranje daljnjih koraka za realizaciju projekata i razvoj Slavonije. Od 2016. do lipnja ove godine u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno je više od 20 milijardi kuna, a u tijeku je ili se priprema čak 33 tisuće projekata. Od rujna prošle godine ostvaren je porast u iznosu od 1.5 milijardi kuna ugovorenih sredstava!
Suočavanje s paralelnim krizama
Istaknuo je da se Projekt Slavonija danas treba sagledati u okviru globalnih zbivanja koja utječu na naše živote i gospodarstvo:
- Nalazimo se u velikom sigurnosnom kriznom trenutku. Brutalna ruska agresija na Ukrajinu izazvala je tragediju ne samo za ukrajinski narod i Ukrajinu, nego ima svoje izravne posljedice na Europu i na živote svakoga od nas. Posljedice su energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci, rast cijena sirovina, građevinskog materijala i naftnih derivata, što se sve reflektira na standard naših građana.
Nastavio je zahvalom slavonskim županijama, gradovima, općinama i građanima na iskazivanju solidarnosti i prihvatu ukrajinskih izbjeglica.
- Još ste jednom pokazali veliko hrvatsko, slavonsko srce!
Uvođenje eura korisno za naše gospodarstvo
Podsjetio je da Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023. godine:
- To je, zajedno sa Schengenom, ostvarenje jedne od dviju dubljih integracija zacrtanih u programu Vlade. Ulazak u europodručje sigurno će biti na korist hrvatskom gospodarstvu i građanima, na korist kredibilitetu, reputaciji i rejtingu države. Visoko smo eurizirano gospodarstvo, a u krizama je korisno biti među onima koji su najjači i najsigurniji. Sigurno ćemo zajedničkim naporima na europskoj razini nalaziti načine kako zaštititi naše građane i gospodarstvo, kao što smo to činili u proteklim godinama u vremenu COVID krize.
Dodao je i da ćemo ulaskom u Schengenski prostor zaokružiti veliki reformski proces, koji je rezultat predanoga rada i ispunjavanja kriterija.
Ispravljena SDP-ova nepravda prema Slavoniji
Predsjednik Plenković naglasio je da je Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila određene nepravde koje su postojale još od odluka iz 2012. i 2013. godine:
- U istom su položaju bili Zagreb i, primjerice, Ilok ili Otok. To nije normalno i nije logično. S ovako izmijenjenom kartom potpora ispunjavamo upravo ono što smo rekli 2016. godine: pomažemo Slavoniji!
Govorivši o Partnerskom sporazumu o Višegodišnjem financijskom okviru i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Plenković je istaknuo da trenutno europskih sredstava imamo više nego ikada u modernoj i suvremenoj Hrvatskoj:
- Te su poluge u cijelosti na tragu realizacije ciljeva iz Nacionalne razvoje strategije koju je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio.
Pomoć kućanstvima & poduzetnicima
Podsjetio je da je Vlada, suočena s inflatornim pritiscima, izašla s paketom od 5 milijardi kuna.
- Time se pomoglo najugroženijim kućanstvima, a takvih je 120 tisuća. Smanjivanjem i ublažavanjem rasta cijena plina i struje izravno se pomoglo i mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a još izravnije posebnim programima potpore poljoprivrednicima i ribarima. Izravne potpore dobili su i umirovljenici, uz smanjenje poreza s 25 na 5, odnosno 13 posto, kada je riječ o stopi PDV-a. Napravili smo ogroman iskorak u smislu odricanja države od prihoda, kada je riječ o prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje.
Poručio je da se nalazimo u vremenu kada je intervencionistička politika i uloga države i Vlade ključna, nužna i neizbježna:
- U vremenu Covida pokazali smo da znamo kako to napraviti brzo i učinkovito. Podsjećam da su tada isplaćene plaće za više od 700 tisuća radnika i zadržano aktivnim 120 tisuća poduzeća. Taj potez bio je bez presedana i nitko drugi nije mogao zamijeniti ono što je država u tom trenutku mogla dati.
Veliki iskoraci & brojna ulaganja
„Danas možemo govoriti o velikim, referentnim projektima, koji će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, rekao je Plenković i kao primjer naveo Distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu. Spomenuo je i ulaganja u obrazovanje, od osječkog sveučilišta do đačkih i studentskih domova:
- Veliki su iskoraci napravljeni i obrazovna struktura je sada dignuta na puno viši nivo.
Za ITU mehanizam rekao je da će njime biti obuhvaćena 22 urbana područja te da će se provoditi u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Dodao je kako je Projekt „Zaželi“ na najkonkretniji način vratio na tržište rada ciljnu skupinu naših sugrađanki koje su objektivno, u području gdje žive, bile teško zapošljive:
- Taj projekt moramo stalno prilagođavati da bismo održali financijska sredstva, jer se zaista pokazao izrazito učinkovitim. Vjerujem da ćemo i dalje na ovaj način osiguravati brigu za starije i nemoćne na području Slavonije.
8.3 milijardi kuna iz Programa ruralnoga razvoja
Napomenuo je i da financiranjem pomoćnika u nastavi pomoć dobiva deset tisuća djece, a da je iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno 8.3 milijardi kuna u aktualnoj financijskoj perspektivi, a isplaćeno 5.6 milijardi kuna:
- Izgrađeno je ili obnovljeno 57 dječjih vrtića, financirano 11 sustava navodnjavanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, rekonstruirana 93 kilometra nerazvrstanih cesta, 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, razminirano 596 hektara poljoprivrednog zemljišta, provedeno 119 projekta za razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, kroz financijske instrumente poljoprivrednicima odobreno 785 kredita 317 milijuna kuna ukupne vrijednosti investicija, a danas će biti uručena 22 ugovora iz Programa ruralnog razvoja za konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava. Sve to govori da smo kroz 6 godina provođenja Projekta Slavonija Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak.
13 sjednica diljem istoka Hrvatske
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama i Pleternici.
OPĆINA DAVOR: Primjer kvalitetnog korištenja prednosti EU članstva!
Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, predsjednik Plenković posjetio je Općinu Davor gdje je o aktualnim temama vezanim za lokalnu i regionalnu zajednicu razgovarao s brodsko-posavskim županom Danijelom Marušićem i načelnikom Općine Davor Đurom Anđelkovićem.
Potom je obišao i novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica. Taj je projekt osmislila Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu. Vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75 posto iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije.
„Ovakvim projektom na najbolji se mogući način koristi prednost članstva u Europskoj uniji - lokalne inicijative županije i općine te dobra koordinacija s ministarstvom“, rekao je Plenković.
Tom je prilikom ukazao i na druge napore kao što su izgradnja zgrade općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola i jačanje nasipa na Savi. Istaknuo je važnost stvaranja infrastrukturnih preduvjeta za opstanak i povratak ljudi