Ulaskom u europodručje hrvatski će građani, kao i naše gospodarstvo, biti zaštićeniji!
PVRH Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji „Hrvatska kao dio Eurozone“ u organizaciji Večernjeg lista: Pristupanjem europodručju ulazimo u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključujući i politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganog rasta kamatnih stopa. Napravili smo veliku sinergiju, pokazali političku odlučnost, visoku stručnost te pažljivo, dosljedno i sadržajno ispunili sve reforme u vremenskim rokovima. Odluka o ulasku u europodručje ostat će dugo upamćena u razvoju Hrvatske i njenom međunarodnom političkom, ekonomskom i financijskom pozicioniranju.
Nakon uvodnih govora na konferenciji održanoj u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović održao je intervju „1 na 1“ s predsjednikom Vlade RH i HDZ-a.
Tom je prilikom Plenković istaknuo da će odluka ECOFIN-a o uvođenju eura u Hrvatskoj ostati dugo upamćena u razvoju Hrvatske:
- Hrvatsko članstvo u europodručju ne dolazi preko noći. Događa se na temelju jasno odabrane strategije i europskog usmjerenja politike naše Vlade. Napravili smo veliku sinergiju, pokazali političku odlučnost, visoku stručnost te pažljivo i dosljedno ispunili sve reforme, u vremenskim rokovima, ali i sadržajem.
Najveći kreditni rejting u povijesti!
Kazao je da potvrda o dobrom smjeru politike Vlade dolazi i od kreditnih agencija:
- Moody's je najavio dizanje kreditnog rejtinga, a agencija Fitch već je to učinila. Hrvatska će tako imati najveći kreditni rejting u povijesti! To govori da naš smjer donosi rezultate i da nas je postavio na mjesto koje našim građanima i gospodarstvu tijekom krize osigurava veću zaštitu i bolje pozicioniranje. Europska unija, isto tako cijeni što je Hrvatska ostvarila svoj strateški cilj u uvjetima preklapajuće globalne krize bez presedana.
Suočavanje s krizama
Premijer Plenković jasno je poručio da Hrvatska svoj put ostvaruje unatoč pandemiji, rastu cijena energenata i materijala uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu te inflantornih pritisaka koji zahvaćaju sve članice EU i čitav svijet:
- To je kontekst u kojem se nalazimo. Za Hrvatsku je dobro da je sada ostvarila taj cilj, jer ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa.
Zajednička odgovornost
Istaknuo je da je današnja kriza vanjska i horizontalnog karaktera:
- To znači da svi trebamo energente, ali nitko ne zna koliko će kriza trajati. Znamo da će biti zahtjevna, ali ćemo se s njom suočiti kao i prije - kombinacijom mjera i oslanjanjem na vlastite snage i fiskalni kapacitet, koji imamo zahvaljujući kvalitetnom upravljanju javnim financijama svih ovih godina. Zato smo i mogli reagirati u krizi. Vlada će nastojati balansirati između dva cilja: ne ugroziti daljnji gospodarski rast, a istodobno inteligentnim mjerama, poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvo mogu premostiti i ovu krizu. Već smo u COVID krizi pokazali da to možemo.
Nema mjesta za destabilizatore
„Ovo je vrijeme kada svi konstruktivni akteri trebaju dati doprinos“ - naglasio je Plenković, dodavši da ima puno destruktivnih aktera u hrvatskom društvu, ljudi koji žele destabilizaciju i otvoreno žele rušenje Vlade.
- Mi imamo političku stabilnost, 76 ozbiljnih i pouzdanih ljudi u Hrvatskom saboru koji jedni drugima vjeruju i dogovorili su se oko smjera, strategije i programa Vlade. Podupiru mjere koje pedlažemo i usprkos svemu, provodimo politiku koja omogućuje Schengen, euro, Pelješki most, otvaranje pregovora s OECD-om, kupnju Rafala, rast BDP-a, povećanje plaća, povećanje mirovina i jednu ozbiljnu politiku koja Hrvatsku vodi naprijed.
Svojom politikom stekli smo povjerenje EU
U konktekstu ulaska Hrvatske u europordučje 1. siječnja, premijer Plenković istaknuo je važnost istovremenog ulaska u Schengen:
- Važno je da smo s obje noge u dubljim EU integracijama, jer smo i na tom području napravili ogromne reforme. Tu smo također stekli povjerenje, pojašnjavanjem ili lobiranjem. Danas Hrvatska čuva vanjsku granicu EU-a, a sutra će čuvati Schengensku vanjsku granicu Unije.
Napravili puno, ali posla ima još
Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na postignute promjene u Hrvatskoj:
- Napravili smo jako puno. Hrvatska će nakon 6 godina biti članica eurozone i Schengena, za nekoliko godina ući u OECD, a za nekoliko dana spojiti teritorij Pelješkim mostom. Imat ćemo višenamjenske borbene avione koji će osnažiti politiku odvraćanja bilo koga tko ima pretenzije na hrvatski teritorij. Dakle, napravili smo mnogo iskoraka, ali još je mnogo posla i velikih izazova u budućem radu.
MARIĆ: Ocjena Fitcha - fenomenalna vijest!
Na konferenciji se obratio i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekavši da je sada, nakon Fitchovog izvanrednog povećanja, kreditni rejting Hrvatske kod te agencije najviši ikada:
- Ovo je fenomenalna vijest, to su prve opipljive koristi od ulaska u eurozonu! Treća stepenica investicijske zone i najviša ikada za Hrvatsku što se tiče Fitcha.
O važnosti ovog povećanja govori činjenica da trenutno po Fitchu čak sedam članica EU ima niži rejting od hrvatskog. Rezultati su prepoznati, Hrvatska je napravila sjajan napredak proteklih godina - i financijski i makrofiskalni i općenito.