Andrej Plenković zastupnicima Vrhovne rade: Čvrsto stojimo uz vas, na strani pravde i istine! Slava Ukrajini!
Hrvatska je i sama bila žrtva svirepe agresije, nitko bolje od nas Hrvata ne razumije vašu želju za slobodom - da budućim generacijama ostavite dom u kojem će Ukrajinci biti svoji na svome! Zadivljeni smo zajedništvom, hrabrošću i odlučnošću koju iskazujete! Nikada nećemo priznati aneksiju okupiranih regija, kao što nismo ni aneksiju Krima. Najoštrije osuđujemo jalovi pokušaj Rusije da lažnim referendumima prisvoji dijelove Ukrajine. Prikupljanje glasova u pratnji naoružanih vojnika ni na koji način ne predstavlja demokratsku volju naroda. Od samog početka agresije, za Hrvatsku nije bilo ni najmanje dileme. Uputili smo vojnu, humanitarnu i tehničku pomoć, prihvatili 22.000 ukrajinskih izbjeglica, a nastavit ćemo pomagati i dalje! Uskoro će se upravo u Zagrebu održati summit Međunarodne krimske platforme. Slava Ukrajini! - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a u video obraćanju ukrajinskom parlamentu.
Nakon uvodnih pozdrava i poruka na ukrajinskom jeziku, u kojima je izrazio potporu cijelog demokratskog svijeta ukrajinskim vojnicima, građanima i državnom vodstvu koji se iznimnim naporima uspješno odupiru ruskoj agresiji, koja traje već 237. dan, govor predsjednika Plenkovića donosimo u cijelosti:
Snažan, zajednički odgovor slobodnoga demokratskog svijeta
„Dragi prijatelji,
mi u Hrvatskoj posebno blisko osjećamo vašu odlučnost za životom u slobodnoj i neovisnoj domovini te želju da budućim generacijama ostavite dom u kojem ćete biti svoji na svome. Pravda i istina su na vašoj strani i zato Hrvatska čvrsto stoji uz vas u solidarnosti od prvog dana agresije. Posebna mi je čast obratiti vam se upravo u ovom trenutku, neposredno prije održavanja prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne Krimske platforme u Zagrebu.
Poštovani članovi Vrhovne rade, osim što je izazvala neizrecivu ljudsku tragediju i neprocjenjiva razaranja za Ukrajinu, ruska agresija na Ukrajinu predstavlja i najveću prijetnju europskoj sigurnosti u posljednjih 30 godina. Ruska ambicija za nasilnim, nelegalnim i neobranjivim prekrajanjem granica vanjska je manifestacija autoritarnog režima koji je ove jeseni Europi i svijetu pokazao svoje pravo lice.
Takav režim vođen je idejama odbačenih politika 19. i 20. stoljeća, politika zona utjecaja, željeznih zavjesa i otimanja tuđeg teritorija. Takve politike temelje se na strahu i brutalnoj sili uz istodobnu svjesnu negaciju osobnih sloboda, vladavine prava i ljudskog dostojanstva. Takvoj politici se i prije i nakon 24. veljače ove godine suprotstavila Ukrajina u svojoj želji za očuvanjem vlastitog identiteta i državnosti. Takvoj politici se ujedinjenim odgovorom suprotstavio i slobodan demokratski svijet, odlučan u obrani načela i vrijednosti koje dijelimo.
Nikada nećemo priznati aneksiju okupiranih ukrajinskih regija
I zato uime Hrvatske, poštovani zastupnici, u svakoj prigodi izražavamo svoju snažnu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Hrvatska nikada neće priznati aneksiju okupiranih ukrajinskih regija, kao što nije priznala ni aneksiju Krima.
Najoštrije osuđujemo jalov pokušaj Rusije da lažnim referendumima prisvoji dijelove ukrajinske zemlje. Prikupljanje glasova od vrata do vrata u pratnji naoružanih vojnika ni na koji način ne može predstavljati demokratsku volju naroda. Gotovo osam mjeseci svjedoci smo i masovnih i teških kršenja ljudskih prava i ratnih zločina ruskih snaga.
Osuđujemo svaku aluziju na mogućnost korištenja nuklearnog oružja
Zgroženi smo brutalnim napadima koji su izvedeni i danas i prethodnih dana na dječja igrališta, parkove, sveučilišta te civilnu i energetsku infrastrukturu u brojnim ukrajinskim gradovima. Šokirani smo počinjenim masovnim ubojstvima, proizvoljnim pogubljenjima, pritvaranjima, mučenjima, prisilnim nestancima i deportacijama. Osobno sam vidio posljedice strašnih razaranja u predgrađima Kijeva, u kojima je stradao veliki broj ukrajinskih ljudi.
Poštovani članovi Vrhovne rade, u situaciji kada nuklearna sila napada državu bez nuklearnog oružja, osuđujemo svaku aluziju na mogućnost korištenja oružja za masovno uništenje. U ovom bezobzirnom ratu, Rusija također koristi hranu, energente i inflaciju kao oružje i sredstvo pritiska na ostatak svijeta. Mnoge se zemlje zbog ruske agresije sada suočavaju s visokim cijenama, nestašicom hrane i drugim ekonomskim poremećajima.
Rusija je jedina odgovorna za globalnu krizu
Istina je jedna - Rusija je jedina odgovorna za globalnu krizu jer ju je sama izazvala. Na rusku agresiju međunarodna je zajednica odgovorila brzo i jedinstveno te pružila dosad neviđenu razinu podrške. Hrvatska je među brojnim državama koje su usvojile sankcije kako bi pojačale pritisak na Rusiju da okonča rat.
I dok Ukrajina može računati na solidarnost međunarodne zajednice, Rusija je sve izoliranija. Prošlog tjedna velikom većinom glasova, sa čak 143, usvojena je Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje pokušaj Rusije za nezakonito prisvajanja dijelova ukrajinskog teritorija. To je već treća rezolucija Opće skupštine ove godine koja daje snažnu podršku Ukrajini. I još jedna jasna poruka ogromne većine međunarodne zajednice upućena Rusiji o pravom karakteru sukoba koji je izazvala.
Invazija na Ukrajinu te gruba i sustavna kršenja ljudskih prava dovela su i do suspendiranja Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava. Odbor ministara Vijeća Europe jasno je poručio da Rusiji nema mjesta u organizaciji koja štiti temeljna ljudska prava. Ukratko, na međunarodnoj sceni Rusija ostaje bez saveznika i podupiratelja.
Ničim izazvan rat mora biti predmet kaznenog progona
Uz ostale međunarodne aktere, i Europska unija odlučno je reagirala te do sada usvojila osam paketa sankcija. Istodobno, Ukrajini se solidarno i kontinuirano pruža politička, vojna, humanitarna, financijska i svaka druga pomoć od strane Unije i njezinih članica. U tome ćemo nastaviti koliko god to bude potrebno, kako bi Ukrajina obnovila svoj teritorijalni integritet te ostvarila pravednu pobjedu i mir.
Poštovani zastupnici, ničim izazvan rat, patnja civila i ratnih zatvorenika kojima svjedočimo moraju biti predmet kaznenog progona. Rusija mora snositi odgovornost za svoja nedjela, a Hrvatska podržava vaše napore u svim međunarodnopravnim institucijama. Stoga smo se uključili u postupke pred Međunarodnim sudom i Europskim sudom za ljudska prava.
Mi, nažalost, vrlo dobro znamo kako je teško i traumatično kada žrtve ratnih zločina dugo čekaju na pravdu. Poučeni tragičnim iskustvom Domovinskog rata, ističemo važnost evidentiranja žrtava te prikupljanja, objedinjavanja i analiziranja dokaza o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, neophodnih za osiguranje odgovornosti, pružanje istine preživjelima i članovima obitelji žrtava, kao i za traženje nestalih osoba. Zato mi je drago i što naši stručnjaci savjetuju Odjel za ratne zločine Ureda glavnog tužitelja Ukrajine te vam pomažu kroz mobilne pravosudne timove.
Brojne poveznice između Hrvatske i Ukrajine
Dragi prijatelji, poveznice između naših dvaju naroda mnogobrojne su i sežu daleko u prošlost. Ukrajinci u Hrvatskoj su među najstarijim ukrajinskim manjinama u svijetu. Ukrajina je bila među prvim državama koja je priznala Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Ponosan sam što ove godine slavimo 30. obljetnicu uspostave naših diplomatskih odnosa. Ponosan sam što i osobno već dugi niz godina u svome radu imam bliske veze s Ukrajinom.
Još kao predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu imao sam priliku više puta boraviti u Vrhovnoj radi te upoznati i mnoge od vas. Približavanje Ukrajine Europskoj uniji nastavio sam podupirati i kao predsjednik hrvatske Vlade. Bio sam prvi hrvatski premijer koji je posjetio Ukrajinu 2016. godine, na početku mog mandata, a inicirao sam i osnivanje Radne skupine za suradnju između Hrvatske i Ukrajine.
U ovom formatu pružamo podršku prijenosom naših iskustava iz mirne reintegracije tada hrvatskih okupiranih teritorija kao i znanjima iz eurointegracijskog procesa. Prošle godine sam dva puta bio u Ukrajini, a tijekom ovogodišnjeg posjeta svjedočio sam velikim stradanjima u Buči i Irpinju, što me uvelike podsjetilo na zločine počinjene na teritoriju Hrvatske tijekom 1990-ih.
Financijska, humanitarna, tehnička & vojna pomoć
Dragi prijatelji, nakon izbijanja ruske agresije, reagirali smo odmah, već prvih sati nakon napada na Ukrajinu, gotovo refleksno. Upravo zbog vlastitog ratnog iskustva, borbe za neovisnost i obranu teritorija, za Hrvatsku dileme nije bilo. Dan nakon pokretanja ruske agresije, Hrvatski je sabor usvojio Deklaraciju kojom je oštro osudio rusku agresiju.
Uputili smo financijsku, humanitarnu, tehničku i vojnu pomoć Ukrajini, prihvatili 22.000 ukrajinskih izbjeglica, omogućili ljetovanje na hrvatskoj obali za više od 600 djece ukrajinskih branitelja, a nastavit ćemo pomagati i dalje.
Ponos, hrabrost & solidarnost
Naša jedinstvena iskustva u razminiranju, poslijeratnoj obnovi zemlje, brizi za ratne veterane i žrtve rata također vam stoje na raspolaganju. Istovremeno svjedočimo i solidarnosti hrvatskog naroda prema ukrajinskom narodu putem donacija i humanitarnih udruga, što nas ispunjava ponosom.
Dopustite mi i da danas izrazim poštovanje i ponos i prema hrvatskoj veleposlanici u Ukrajini, gospođi Anici Djamić, koja je ostala u Ukrajini i uz Ukrajinu i u najtežim danima ovog strašnog rata, i nije je napuštala. Zahvaljujem i na velikom entuzijazmu i velikom borcu za Ukrajinu, koji svakoga dana ovdje u Hrvatskoj zastupa stajališta Ukrajine, vašem veleposlaniku, koji je ovdje sa mnom, veleposlanika Vasilu Kiriliča, koji daje veliki doprinos boljem razumijevanju situacije u Ukrajini svim sugovornicima u Hrvatskoj i hrvatskoj javnosti.
Snažna potpora reintegraciji okupiranih područja…
Dva temeljna politička prioriteta za Ukrajinu su reintegracija okupiranih područja i euroatlantski put zemlje. Naša Vlada nastavit će sustavno podržavati ostvarenje ova dva vaša prioriteta. Hrvatska na ovom području također ima jedinstveno iskustvo.
Od samih početaka podupirali smo vašu europsku perspektivu, vaš europski put, i bio sam sretan što sam s predsjednikom Zelenskim prošle godine u prosincu u Kijevu potpisao Zajedničku deklaracije o europskoj perspektivi Ukrajine. Uvjeren sam da će paralelno s otporom ruskoj agresiji, Ukrajina svoju posvećenost demokraciji i čuvanju slobode pokazati i na svom europskom putu, koji je započeo ovoga lipnja s dobivanjem statusa kandidata.
… i europskom putu Ukrajine
Hrvatska je to dodjeljivanje statusa kandidata snažno podržala, čestitamo vam i želimo da u kratkom roku ispunite preporuke iz Mišljenja Europske komisije. Taj status kandidata nije samo odraz jedinstva i političke odlučnosti Europske unije u trenutku ruske agresije na Ukrajinu nego i zasluga mlade, dinamične i samosvjesne ukrajinske demokracije, koja je s godinama rasla i stjecala svoju snagu.
Proces pridruživanja Europskoj uniji velika je generacijska prilika za moderniziranje ukrajinskih institucija i gospodarstva te jačanje ukrajinske državnosti. Hrvatska će vam u tome procesu, kao najmlađa članica Europske unije, nastaviti davati snažnu podršku. Put je težak, od vas će se tražiti upornost i odlučnost, ali i političko jedinstvo koje će, vjerujem, i Vrhovna rada pokazati u razdoblju koje je pred vama. Daljnji europski put Ukrajine bit će najveća moralna satisfakcija za sve žrtve ukrajinskog naroda u borbi za slobodu, nezavisnost i demokraciju.
Snažna potpora NATO-a i svih njegovih članica
Hrvatska je i snažan zagovornik politike otvorenih vrata NATO-a te uvažava težnju Ukrajine i za prijam u Sjevernoatlantski savez. Još jednom potvrđujemo privrženost deklaraciji sa samita u Bukureštu. Svaka nacija, uključujući i Ukrajinu, ima pravo suvereno i slobodno odabrati vlastiti put, uključujući i vrstu sigurnosnih aranžmana u kojima želi biti.
Jasno je, međutim, i da - kao i sa svakim drugim zahtjevom za članstvo - postoje procedure u kojima je nužan konsenzus svih saveznika. Ono što je neposredno važno sada je da NATO i sve njegove članice nastave pružati snažnu potporu Ukrajini.
Hrvatska je i sama obranila zemlju od agresije
Primjer Hrvatske pokazuje kako je moguće obraniti svoju zemlju od agresije, pobijediti daleko jačeg protivnika, transformirati državu i društvo, i u konačnici postati dio obitelji europskih naroda. Stoga nije puka fraza kazati kako nitko bolje od nas ne razumije Ukrajince i nitko nije sretniji od nas kada svjedočimo povijesnom jedinstvu Europe u reakciji na ovaj osvajački pohod.
Takvu podršku Hrvatska nažalost nije imala, ali nam je drago da je Europa naučila od svojih nekadašnjih grešaka i što danas jasno prepoznaje agresora i pruža pomoć žrtvi agresije. Prije desetak dana na prvom sastanku Europske političke zajednice u Pragu, predsjednik Zelenski, a kasnije i premijer Šmihal, kazali su da ne smijemo prestati braniti slobodu i demokraciju. Cijeli svijet, istinski demokratski svijet, razumije vaše težnje i borbu i podržava vas.
Pogrešne procjene Kremlja s pogubnim posljedicama za Rusiju
Kremlj je računao na malodušnost i odstupanje Europe, a izazvao je nikad veće jedinstvo i snažan odgovor ujedinjene Europe. Računao je na ucjenu plinom i naftom, a postigao je jedino da je Rusija ostala bez svog glavnog izvoznog tržišta. Računao je na ranjivost Europe zbog njene energetske ovisnosti, a izložio je Rusiju bolnijim i sve oštrijim sankcijama. Računao je na ravnodušnost Europljana, a oni su pokazali neviđenu razinu solidarnosti s Ukrajinom. Računao je na zastrašivanje mahanjem nuklearnim oružjem, a rezultat je donedavna nezamisliva vojna pomoć u obrani Ukrajine.
Računao je na podršku većine izvaneuropskih zemalja, a izolirao je Rusiju kao nikad u povijesti. Računao je na patriotski poriv prilikom vojne mobilizacije, a izazvao je masovno iseljavanje Rusa koji ne žele ginuti za osvajanje Ukrajine.
Sve do jedne pogrešne procjene s pogubnim posljedicama za samu Rusiju. I da, najvažnije od svega, računao je da će pokoriti Ukrajinu za tri dana i lako dobiti svoj nametnuti rat. Ali tu ste vi pokazali hrabrost, srce, odvažnost i ljubav prema domovini.
Neka se ukrajinske zastave uskoro opet viju diljem cijele Ukrajine!
Slažemo se s porukama Ukrajine da je iznimno važno kontinuirano održavati svijest o pokušaju Rusije da silom otme Krim. U ovome vidimo posebno važnu ulogu parlamenata. Stoga, kao što sam istaknuo na početku, iznimno nam je zadovoljstvo što će u Zagreb sljedeći tjedan doći predsjednici brojnih parlamenata niza europskih i svjetskih zemalja i da ćemo imati priliku ugostiti predsjednika Stefanchuka i izaslanstvo Vrhovne rade.
Dragi zastupnici Vrhovne rade, drage Ukrajinke i Ukrajinci, ponosni smo i zadivljeni jedinstvom i odlučnošću koju iskazujete. Ukrajinske zastave viju se diljem svijeta kao izraz solidarnosti. Želim Vam da se ukrajinske zastave uskoro opet viju i diljem cijele Ukrajine u njezinim priznatim i poznatim granicama. Zahvaljujem Vam na ovoj prilici i želim Vam i dalje dati podršku na hrabroj i odvažnoj i, nadasve, pravednoj borbi za slobodu.
Slava Ukrajini!“