Ako si „neutralan“, onda si na strani agresora!
Uoči Prvog parlamentarnog summita Krimske platforme, najvećeg međuparlamentarnog skupa u povijesti RH, predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Vrhovne rade Ruslan Stefanchuk u Lovranu su otkrili spomenik ukrajinskom pjesniku i narodnom preporoditelju Ivanu Franku. PHS Gordan Jandroković: „Ne možemo biti 'neutralni', to nije ni moralno ni časno. Ako će se svi sklanjati i dopuštati da agresor radi što želi, tada će on i pobijediti. Uz Ukrajinu ćemo biti do kraja, dok ne oslobodi svaki centimetar svoje zemlje! Posebno jer je Hrvatska i sama bili žrtva brutalne agresije, one velikosrpske. Vrijednosti slobode, pravde i demokracije povezuju naša dva naroda, na njima počiva civilizacija kojoj pripadamo“.
Otkrivajući spomenik, PHS Gordan Jandroković je kazao da se Ivana Franka, koji se prije stotinu godina oporavljao od bolesti upravo u Lovranu, uz Tarasa Ševčenka smatra duhovnim ocem ukrajinske nacije:
- Postavljanje spomenika dogovoreno je, na poticaj ukrajinskog veleposlanika u RH Vasilija Kiriliča, još prije godinu dana, kad se nije mogla ni zamisliti brutalna ruska agresija na Ukrajinu. U ovim trenucima moramo pomagati jedni druge i biti solidarni. Vrijednosti slobode, demokracije i pravde povezuju naša dva naroda - na njima počiva civilizacija kojoj pripadamo.
Ukrajina će pobijediti!
U ime hrvatskog naroda i Hrvatskog sabora Ukrajincima je uputio poruku da izdrže te da će pobijediti zato što u sebi nose ljubav, vjeru, snagu i želju da obrane svoju domovinu:
- Hrvatska se u podršci Ukrajini mora angažirati i više nego drugi jer je i sama bila žrtvom agresije, one velikosrpske. Krvavo smo se izborili za svoju slobodu. Tada smo naučili što su prijatelji, ali i tko su oni koji se drže po strani i ne žele pomoći kako ne bi izišli iz svoje komocije. Ukrajina je, ne zaboravimo, bila prva članica UN-a koja nas je priznala.
Ne može se biti „neutralan“
U slučaju Ukrajine ne može se biti neutralan, jer se time podržava agresor. Ne možemo biti neutralni jer to nije ni moralno ni časno ni pravedno - zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora u svom obraćanju na svečanom otkrivanju spomenika:
- Ne smijemo se bojati. Jer ako će se svi sklanjati i dopustiti da agresor radi što želi, tada će on i pobijediti. Hrvatska pruža političku, humanitarnu, vojnu i tehničku potporu Ukrajini, bit ćemo uz nju do kraja, dok ne oslobodi svaki centimetar svoje zemlje!
Hrvatski narod otvorio je srce ukrajinskom narodu!
Predsjednik Vrhovne rade Ruslan Stefanchuk istaknuo je da sad stojimo jedni uz druge u zajedničkoj obrani europskih civilizacijskih vrijednosti:
- Ukrajina se lavovski bori ne samo za svoju nezavisnost, nego i za cijeli demokratski svijet. Znamo tko je uz nas - zahvaljujemo vam na podršci od prvog dana! Hrvatski narod otvorio je srce ukrajinskom narodu!
NAJVEĆI MEĐUPARLAMENTARNI SKUP U HRVATSLKOJ POVIJESTI
Prvi parlamentarni summit Krimske platforme održat će se u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suorganizaciji Hrvatskog sabora i Vrhovne rade.
Na sastanku na vrhu bit će usvojena Zajednička deklaracija u kojoj će se ponovno izraziti puna potpora teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama te još jednom osuditi ruska agresija.
Zagreb će utorak biti centar svjetske politike
PHS Gordan Jandroković napomenuo je da je Zagreb brzo prihvatio poziv Kijeva da, uslijed ratnog stanja u Ukrajini, bude sudomaćin summita:
- Odlučili smo pomoći Ukrajini i na taj način. Summit je najveći međunarodni događaj Hrvatskog sabora u njegovoj povijesti. Bit će to važan korak prema oslobađanju ukrajinske zemlje u budućnosti. Na skupu se očekuje više od 50 delegacija parlamenata iz svijeta i parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija, a 11 zemalja potvrdilo je sudjelovanje videovezom.
Dolazi oko 30 predsjednika parlamenata najjačih zemalja zapadnog svijeta, Zagreb će utorak biti centar svjetske politike - dodao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Milanovića nismo ni očekivali
Na summitu neće sudjelovati Srbija, jedina europska zemlja koja uz Bjelorusiju odbija nametnuti sankcije Rusiji, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici neće biti ni Milanovića. Jandroković:
- Srbija je pozvana, ali očito ima neke druge planove. A Milanović? Njegovo sudjelovanje nije se ni očekivalo. O njemu danas ne želim uopće govoriti, u ovom je kontekstu on potpuno nebitan. Ovo je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
KRIM JE UKRAJINA!
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski summit Krimske platforme kao posebnog mehanizma koji će učinkovitije koordinirati međunarodni odgovor na privremenu okupaciju i aneksiju Krima te povećati pritisak na Rusku Federaciju.
Sudjelovalo je 47 predstavnika država na razini predsjednika, premijera, predsjednika parlamenata i ministara iz zemalja članica G7, država članica EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, Europskog vijeća, Europske komisije, Organizacije za demokraciju i ekonomski razvoj. U Kijevu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Summit je ponovno održan ove godine 23. kolovoza, u virtualnom obliku, a broj država sudionica i međunarodnih organizacija porastao je na 60.
Među prvima smo usvojili Deklaraciju o Ukrajini
Skupom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme. Summit će otvoriti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vrhovne rade Ruslan Stefanchuk, a okupljenima će se obratiti i PVRH Andrej Plenković te video vezom ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy.
Podsjetimo da je odmah nakon početka ruske agresije, 25. veljače 2022. godine, Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Ukrajini - kao jedan od prvih parlamenata u svijetu.
POPRATNI DOGAĐAJI: PRIMJENJIVOST HRVATSKOG ISKUSTVA MIRNE REINTEGRACIJE
Dan uoči summita, 24. listopada, u Zagrebu se održava Konferencija Mreže eksperata Krimske platforme, koja će okupiti različite stručnjake iz nevladinih organizacija, znanstvenike, političare, javne službenike, novinare, aktiviste za ljudska prava i druge goste. Naglasak će biti stavljen na teme vezane uz privremeno okupirani Krim, uključujući pitanje buduće reintegracije i primjenjivosti hrvatskog iskustva.
Dan nakon summita, 26. listopada, održat će se i online Konferencija pravobranitelja i nezavisnih institucija za ljudska prava pod nazivom „Bitka za ljudska prava. Krim. Ukrajina. Svijet”. Fokus će biti na izazovima koji proizlaze iz kršenja ljudskih prava na Krimu i drugim područjima Ukrajine koja je Rusija privremeno zauzela te ulozi ombudsmana i nacionalnih institucija za ljudska prava u situaciji međunarodnih oružanih sukoba, kao i osiguranju ljudskih prava osoba koje bježe.