Iz Berlina: Želimo nastaviti jačati bilateralne odnose i gospodarsku suradnju s Njemačkom!
Uoči sastanka na vrhu Berlinskog procesa PVRH Andrej Plenković susreo se s hrvatskom zajednicom u Njemačkoj, kojoj je zahvalio na osnaživanju veza između dviju država i dvaju naroda: Za manje od 60 dana RH pristupa i Schengenu i eurozoni. Ulazimo u krug od samo 15 zemalja koje su, uz te dvije integracije, još i članice NATO-a i EU-a, čime ćemo okončati velike reformske procese i ostvariti svoje strateške ciljeve. To je izuzetno važno za nova ulaganja i daljnji gospodarski razvoj! Na summitu, ali i u 'bilaterali' s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, govorit ću i o energetskoj suradnji. Imamo ambiciju pozicionirati se kao europsko energetsko čvorište, a tu će važnu ulogu igrati LNG terminal na Krku i JANAF-ov naftovod.
Predsjednik Vlade i HDZ-a svoj je dvodnevni posjet Berlinu započeo je u Veleposlanstvu RH, gdje se obratio predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj:
- Ovog puta u Berlinu boravimo u kontekstu jednog šireg foruma, Berlinskog procesa koji posvećen nama susjednim zemljama jugoistočne Europe, a u njemu sudjeluje i Hrvatska s obzirom na izraženi interes prema zemljama regije koje imaju svoje ambicije prema Europskoj uniji i NATO-u. Kako koja. Mi smo tu da unapređujemo bilateralne odnose, ali i da iz neposredne blizine pratimo taj proces i pomažemo ga koliko možemo u kontekstu ispunjavanja kriterija.
Istaknuo je da je ovakav posjet uvijek prilika da u fokus stavimo odnose s Njemačkom i položaj Hrvata koji ondje žive.
Unatoč krizi, očekujemo gospodarski rast od 5.7 posto
Poručio je da će Hrvatska za dva mjeseca - nakon velikih, višegodišnjih reformskih procesa - ostvariti svoje strateške ciljeve:
- Hrvatska će za manje od 60 dana postati članica europodručja i Schengenskog prostora. To je važan događaj za gospodarstvo, posebice za ulaganja i turizam. Unatoč krizi uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, očekujemo gospodarski rast od oko 5.7 posto, a po procjenama međunarodnih financijskih organizacija i preko 6 posto. To pokazuje agilnost hrvatskog gospodarstva i kako su mjere koje poduzimamo uspješne.
Podsjetio je kako je država pravodobno intervenirala i očuvala radna mjesta, održala snagu proračuna, izvršila socijalne transfere, redistribuirala novac onima kojima je najpotrebniji, subvencionirala cijene struje, plina i naftnih derivata, ograničila cijene nekih prehrambenih proizvoda, a istovremeno nastavila ulagati u strateške infrastrukturne projekte, kao što je Pelješki most.
Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište
Predsjednik Plenković kazao je da bi prema procjenama 2023. trebala biti godina usporavanja globalne ekonomije:
- To će se reflektirati i na Njemačku, a time i na cijelu Europsku uniju. Pa i na Hrvatsku. No, mi u tu fazu ulazimo poprilično spremni.
Ukazao je i na potrebu zadržavanja političke stabilnosti i društvene kohezije i u kriznim vremenima te kako sve zemlje rade na tome da izbjegnu socijalnu frakturu. Dodao je da je u godinama koje su pred nama poseban izazov suradnja u domeni energetike te da je hrvatski cilj iskoristiti svoj geostrateški položaj i infrastrukturu:
- Imamo ambiciju pozicionirati se kao regionalno energetsko čvorište za naše susjede, a tu će važnu ulogu igrati LNG terminal na Krku i JANAF-ov naftovod. To će biti jedna od tema na forumu Berlinskog procesa, ali i bilateralnih razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Plenković je na kraju obraćanja zahvalio hrvatskim iseljenicima na jačanju veza između Hrvatske i Njemačke.