Prosječnu neto plaću podigli smo na 7.679 kuna. No na tome ne kanimo stati, zadali smo si novi cilj - 8.200 kuna do kraja mandata!
(VIDEO) Andrej Plenković na 161. sjednici Vlade RH: Prosječna plaća za kolovoz iznosila je 35% ili gotovo 2.000 kuna više nego na početku našeg mandata. Podsjećam 'zaboravne' da smo u Izbornom programu 'Sigurna Hrvatska' i Programu rada Vlade RH najavili da ćemo je podići na 1.000 eura do sredine 2024. - do redovitih parlamentarnih izbora. Dakle, obećanje smo ispunili skoro dvije godine prije! * Izgledno je da je 'operacija' preuzimanja udjela u Fortenovi provedena u Rusiji, na što Vlada nikako nije mogla utjecati. Za 'transakciju' - s kojom nije bila upoznata ni uprava kompanije - nisu zatražena, pa tako ni izdana potrebna regulatorna odobrenja EU-a i Hrvatske. A bez odobrenja nema ni prijenosa vlasništva.
Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se, po običaju, na aktualne događaje.
Novo povećanje plaća u državnim i javnim službama
Andrej Plenković na početku je izrazio zadovoljstvo sporazumom potpisanim sa sindikatima državnih i javnih službi, kojim se za oko 240.000 zaposlenika povećavaju osnovica plaća i druga materijalna prava:
- Ovim će se povećanjem osnovica plaća u zadnjoj godini dana podići za 12.32%, a od početka mandata ove Vlade za ukupno 33%, odnosno za 1.680 kuna. Dogovoreno je i povećanje božićnice s 1.500 na 1.750 kuna, regresa za 2023. s 1.500 na 1.750 kuna te dara za djecu sa 600 na 753 kune.
Kao i do sada, nastavljamo u duhu socijalnog partnerstva razgovarati sa sindikatima, ovisno o gospodarskoj, financijskoj i socijalnoj situaciji u zemlji - dodao je hrvatski premijer.
Veća prosječna i minimalna plaća - veća i zaposlenost
U tom kontekstu, Plenković je komentirao podatak Državnog zavoda za statistiku da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila 7.679 kuna, što je 35% ili gotovo 2.000 kuna više nego na početku našeg mandata:
- Podsjećam one 'zaboravne' da smo u Izbornom programu „Sigurna Hrvatska“ i Programu rada Vlade RH najavili da ćemo prosječnu neto plaću podići na 1.000 eura do sredine 2024. - tj. do redovitih parlamentarnih izbora. Dakle, obećanje smo ispunili skoro dvije godine prije! No na tome ne kanimo stati, zadali smo si novi cilj - 8.200 kuna do kraja ovog mandata!
Podsjetio je i da je Vlada nedavno donijela odluku da o povećanju, od 1. siječnja, minimalne neto plaće na 4.220 kuna, što je porast od više od 1.700 kuna u šest godina.
„Također, u šest godina broj zaposlenih povećan je za 164.000, s 1.468.000 na 1.632.000, dok je broj osiguranika povećan za čak 176.000, na 1.642.000. Rezultat je to mjera koje smo provodili u pandemiji, kada smo isplatom plaća očuvali 800.000 radnih mjesta. Na taj je način 130.000 poslodavaca premostilo COVID krizu“ - zaključio je predsjednik Plenković ovu temu.
3.8 milijardi eura za daljnji razvoj poljoprivrede
Nadalje je izvijestio da je prošlog tjedna Europska komisija odobrila Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027:
- Radi se o važnom dokumentu, vrijednom gotovo 3.8 milijardi eura, koji će služiti kao poluga za razvoj produktivnije, konkurentnije i otpornije hrvatske poljoprivrede.
Strateška važnost LNG terminala
Od vanjskopolitičkih tema izdvojio je posjet Berlinu, gdje se susreo s predstavnicima hrvatske zajednice i sudjelovao na sastanku na vrhu Europske unije i zemalja zapadnog Balkana:
- Najvažnije teme rasprave bile su energetskog karaktera, a za Hrvatsku su posebno važni Jadransko-jonski plinovod i proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku. Također, u Europskoj uniji vlada široka potpora hrvatskom članstvu u europodručju i Schengenskom prostoru.
Jesu li se pokušale zaobići sankcije protiv Rusije?
Osvrnuo se i na slučaj „otkupa“ udjela Sberbanka u Fortenovi, istaknuvši da je izgledno da je „operacija“ preuzimanja suvlasništva provedena u Rusiji, na što Vlada RH nikako nije mogla utjecati:
- Za „transakciju“, s kojom očito nije bila upoznata ni Uprava kompanije, nisu zatražena, pa tako ni izdana potrebna regulatorna odobrenja EU-a i Hrvatske. A bez odobrenja nema ni prijenosa vlasništva. Znakovito je i to što „investitor iz 3. zemlje“ nije proveo uobičajenu dubinsku provjeru iako je navodno - i ne kontaktiravši Fortenovu - za udio Sberbanka platio 500 milijuna eura.
Stoga je naglasio da će „nadležna međunarodna i hrvatska tijela ispitati sve kako bi se jasno utvrdilo jesu li se pokušale zaobići sankcije protiv Rusije“:
- U ovom je trenutku najvažnije to da Fortenova i dalje funkcionira normalno, da se poslovne aktivnosti odvijaju bez ikakvih poteškoća. Suvlasnička uloga Sberbanka, kao tadašnjeg vjerovnika Agrokora, nipošto nije odabir Vlade RH, nego rezultat odluka bivše uprave.
5.3 milijarde kuna za vodno gospodarstvo
Na kraju uvodnog obraćanja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a izvijestio je o ugovorima koji su danas, uoči same sjednice Vlade, dodijeljeni za unaprjeđenje vodnog gospodarstva - u iznosu od gotovo 5.3 milijarde kuna bespovratnih EU sredstava:
- Dodijeljeni su ugovori za 13 projekata iz NPOO-a, kroz koje će se izgraditi i rekonstruirati 151 kilometar sustava javne vodoopskrbe te izgraditi ili rekonstruirati 35 kilometara sustava javne odvodnje, čime će se omogućiti poboljšani pristup vodoopskrbi za više od 50.000 stanovnika.
STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA & ŽELJEZNICA
Dodajmo da su na sjednici usvojene Strategija razvoja održivog turizma do 2030. i Strategija razvoja željezničkog sustava do 2032. godine. Dokumenti definiraju ključne izazove, ali i potencijale te konkretna prioritetna područja za ostvarenje strateških ciljeva koji su zacrtani u objema razvojnim vizijama.