COP27: Hrvatska planira uspostaviti, kao središte izvrsnosti, Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju
(PHOTO) Iako smo već dosta iznad prosjeka EU-a, ubrzavamo tranziciju na niskougljičnu energiju i nastavljamo pridonositi zajedničkom cilju. Čak dvije trećine struje proizvodimo iz obnovljivih izvora. U borbi protiv klimatskih promjena moramo djelovati snažno, uz usku suradnju politike i znanosti. Svjedoci smo nedopustive neravnoteže u emisijama stakleničkih plinova - 1% najbogatijih odgovorni su za 15% emisija, dvaput više nego najsiromašnija polovica čovječanstva. Ako želimo dobiti bitku, oni koji emitiraju najviše moraju i učiniti puno više, i to što hitnije. Ne možemo dopustiti da se današnje krize pretvore u buduće katastrofe! - poručio je PVRH Andrej Plenković obraćajući se šefovima država i vlada u Egiptu, na summitu UN-a o klimatskim promjenama.
Drugog dana sastanka na vrhu COP27 - koji se ove godine održava u egipatskom Sharmu el-Sheikhu - predsjednik Vlade RH i HDZ-a prvo je sudjelovao, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, na okruglom stolu "Ulaganje u budućnost energije - zeleni vodik".
Andrej Plenković je istaknuo da vodik ima sve važniju ulogu u razvoju niskougljične ekonomije u cilju smanjenja emisija CO2:
- Hrvatska je to prepoznala usvajanjem Strategije za vodik do 2050. godine, kao i projektom Doline vodika Sjeverni Jadran, u suradnji sa Slovenijom i Italijom, radi proizvodnje do 5.000 tona vodika godišnje.
Spriječiti štetne posljedice na ljude i okoliš
Nakon okruglog stola, hrvatski premijer obratio se šefovima država i vlada na plenarnom zasjedanju COP27.
Podsjetio je na prošlogodišnje obećanje sa sastanka na vrhu u Glasgowu da će se učiniti sve kako bi se ubrzala borba protiv klimatskih promjena i njihovih razornih posljedica:
- U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je zelena tranzicija još važnija u pogledu osnaživanja naše otpornosti. Ekonomski gubici uslijed ekstremnih vremenskih neprilika alarmantno se povećavaju. Hrvatska je u zadnjem desetljeću pretrpjela prosječni godišnji gubitak od 0.5% svog BDP-a, a naši su građani uistinu postali svjesni potrebe ublažavanja učinaka klimatskih promjena. Više od 80% ih vjeruje da trebamo djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice na ljude i na okoliš.
Hrvatska ubrzano provodi zelenu tranziciju
Naglasio je da je Hrvatska, zahvaljujući novim nacionalnim i europskim mjerama, ubrzala tranziciju na niskougljičnu energiju:
- Naša je zemlja po tom pitanju već dosta iznad prosjeka Europske unije, a čak dvije trećine proizvodnje struje i energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, koji pokrivaju trećinu ukupne energetske potrošnje. Kako bismo potaknuli solarizaciju naših krovova, ukinuli smo PDV na solarne panele. I geotermalna energija predstavlja veliki hrvatski veliki potencijal, od grijanja do poljoprivrede.
Osim sudjelovanja u Projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran", usmjerenom ka proizvodnji zelenog vodika - nastavio je Plenković - ulažemo i znatne napore u dekarbonizaciju prijevoznog sektora:
- U sljedećem desetljeću uložit ćemo više od četiri milijarde eura u modernizaciju željeznice, a do 2032. predstavit ćemo flotu baterijskih elektromotornih vlakova koji će zamijeniti dizelske vlakove.
Veća stopa recikliranja otpada, a manja odlaganja
Dodao je da je Hrvatska rastuća turistička destinacija, poznata po svojoj netaknutoj prirodi:
- Promičemo održivi turizam, kao i smještajne kapacitete s lokalnom i ekološki certificiranom proizvodnjom hrane, a zahvaljujući ciljanoj kampanji smanjili smo u hotelima i kampovima otpad od hrane za 10 posto u samo jednoj godini. U zadnjih pet godina hrvatski su građani povećali stopu recikliranja za trećinu i smanjili stopu odlaganja otpada za četvrtinu.
Podsjetio je da je ovo ljeto u Europi bilo najtoplije od prvih meteoroloških zapisa:
- Prvi put u povijesti Jadransko more zagrijalo se još u lipnju na 30 stupnjeva celzijusa. Suša bez presedana izazvala je 300 milijuna eura štete hrvatskoj poljoprivredi, a više od 13.000 požara opustošilo je dvostruko veće područje nego prethodne godine.
Ugljični otisak Banskih dvora
Napomenuo je da je prilagodba svih sektora na ekstremne vremenske uvjete ključ u sprječavanju i minimiziranju gubitaka i štete:
- Podržavamo raspravu na ovom sastanku na vrhu, a koja se odvija na posebno ranjivom kontinentu, kako bismo pronašli primjerena rješenja za jačanje otpornosti naših zajednica. Kako bismo potakli promjene, moramo početi od samih sebe. Izračunali smo ugljični otisak zgrade hrvatske Vlade i planiramo ga smanjitt. Koliko god to simbolično zvučalo, svaki korak je važan u podizanju svijesti među našim građanima.
Uska suradnja politike i znanosti
Kazao je da Istinska tranzicija također zahtijeva blisku suradnju između politike i znanstvenika, ali i relevantne podatke, pravodobne modele i seriju konkretnih mjera koje se mogu implementirati na svim razinama:
- RH stoga planira osnovati Nacionalni centar za klimu i ekološku tranziciju, kao središte izvrsnosti za sve dionike. U svim djelovanjima trebamo prioritizirati rješenja temeljena na prirodi. Od našeg zadnjeg susreta svijet se nepovratno promijenio. Ipak, znanstveni podaci ostaju neupitni. Svjedočimo nedopustivoj neravnoteži u emisiji stakleničkih plinova: 1% najbogatijih odgovorno je za 15% emisija, dvaput više nego najsiromašnija polovica čovječanstva. To je nepošteno i neodrživo.
„Oni koji emitiraju najviše moraju učiniti puno više i djelovati hitnije, posebno mi u razvijenom svijetu. Tu se ne radi samo o moralnoj ispravnosti i solidarnosti, već i o racionalnoj potrebi“ - podcrtao je Andrej Plenković.
Ispuniti energetske i klimatske ciljeve
Na kraku svog govora, naglasio je da i velike i male države moraju djelovati zajedno, sukladno svojim mogućnostima, unatoč trenutnim geopolitičkim preokretima i s njima povezanom prehrambenom i energetskom krizom:
- U vremenu kad su nafta i plin postali oružje moramo graditi partnerstva usidrena u zajedničkim vrijednostima, uključujući energetske i klimatske ciljeve, te učiniti svoje resurse i infrastrukturu otpornijima. Iako se svijet trenutno suočava s ekonomskim problemima, moramo više nego ikad ostati posvećeni provođenju zelene tranzicije.
„Ne smijemo dopustiti da današnje krize postanu buduće katastrofe. Na svima je nama zajedno da osiguramo da se to ne dogodi!“ - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
EGIPATSKI & GRČKI PREMIJER
Ovogodišnji klimatski sastanak na vrhu UN-a održao se pod sloganom „Together for Implementation“.
I drugi dan boravka u Sharmu el-Sheikhu premijer Plenković iskoristio je za niz bilateralnih susreta. Izdvojimo da se sastao se predsjednikom egipatske Vlade Mustafom Madbulijem i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom:
- Razgovarali smo o suradnji te situaciji na sjeveru Afrike i u jugoistočnoj Europi. Zajednička nam je obveza osnažiti napore u borbi protiv klimatskih promjena - kojima je Sredozemlje posebno izloženo.