Članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru - veliki reputacijski iskorak prema ulagačima!
PVRH Andrej Plenković na dodjeli nagrade Zlatna kuna: Hrvatska od siječnja ulazi u krug svega 15 država koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone. Za gospodarstvenike to znači prekretnicu, imat ćemo sve moguće reference kredibiliteta za investitore i međunarodne financijske institucije. Nakon krize 2020. godine, naše gospodarstvo pokazalo je otpornost, žilavost i agilnost te se brzo vratilo na uzlaznu putanju. Uz političku stabilnost, i socijalna kohezija temelj je Vladine politike. Bez njih, u ovakvim krizama, nijedno društvo ne može biti uspješno.
„Sinergijom s gospodarstvenicima ostvarujemo politiku razvoja Hrvatske!“ - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a na svečanosti dodjele Zlatne kune u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, na kojoj je uručio nagradu za najuspješnije veliko trgovačko društvo, koju je drugu godinu zaredom dobila tvrtka HS Produkt iz Karlovca.
U svom obraćanju Andrej Plenković čestitao je svim nominiranim hrvatskim kompanijama, a osobito dobitnicima nagrade Zlatna kuna, izdvojivši pritom posebno nagradu za životno djelo koja je dodijeljena dugogodišnjem predsjedniku Uprave Končara Darinku Bagi.
Pomoć gospodarstvu i građanima u krizama
Govoreći o globalnome gospodarskom trenutku, hrvatski premijer je kazao da se nalazimo u vremenu velikih, isprepletenih kriza koje traju već treću godinu - od COVID-a do ruske agresije na Ukrajinu koja je sa sobom povukla energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske:
- To nas je dovelo u situaciju da sada inflacija, poslije niza godina u kojima je bila vrlo niska, iznosi desetak posto. Iako smo kao Vlada opredijeljeni za socijalno-tržišno gospodarstvo, država je morala opetovano intervenirati, zaštitnim mjerama rasteretiti pritisak na standard hrvatskih građana te pomoći gospodarstvu i brojnim kompanijama da premoste krize.
Ostvarenje kapitalnih ciljeva
Dodao je da krize zahtijevaju brzinu djelovanja, međusobno razumijevanje i partnersku podršku. Naglasio je da je itekako vidljiv napor koji je Vlada ulagala kako bi olakšala djelovanje gospodarstvenicima, a da je pritom ostvarivala strateške, kapitalne ciljeve:
- Članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru veliki je reputacijski iskorak prema ulagačima! Hrvatska od siječnja ulazi u krug svega 15 država koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone. Za gospodarstvenike to znači prekretnicu, imat ćemo sve moguće reference kredibiliteta za investitore i međunarodne financijske institucije.
Povećana procjena gospodarskog rasta
Podsjetio je da je Vlada u godinama koje su prethodile krizi činila goleme napore u politici poreznog i administrativnog rasterećenja, odgovornog upravljanja javnim financijama, rapidnog smanjivanja javnog duga, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te dizanja kreditnog rejtinga na investicijsku razinu:
- Stoga je, nakon velike krize 2020. godine, naše gospodarstvo pokazalo veliku otpornost, žilavost i agilnost te se brzo vratilo na uzlaznu putanju: stoga se RH i ove godine, suprotno nekim prognozama, nalazi među prvih pet zemalja po rastu BDP-a u EU-u. Europska komisija, naime, revidirala je prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2022. s 3.4 na 6.0%. To su ohrabrujući pokazatelji koji nas motiviraju da nastavimo s realizacijom strateških ciljeva.
Politička stabilnost & socijalna kohezija
A upravo je politička stabilnost preduvjet za realizaciju tih ciljeva - istaknuo je predsjednik Plenković:
- Stabilnost se ponekad, nažalost, „prevodi“ kao stagnacija. Ali, zemlja koja stagnira ne bi ulazila u europodručje i Schengenski prostor, ne bi izgradila Pelješki most, ne bi počela pregovore o članstvu u OECD-u i ne bi nabavila, nakon 30 godina rasprave, višenamjenske borbene avione, koji nam stižu iduće godine.
Uz političku stabilnost, i socijalna kohezija temelj je Vladine politike; bez njih, u ovakvim krizama, nijedno društvo ne može biti uspješno - nastavio je:
- Efekti energetsko-prehrambenih i inflatornih pritisaka u nekim državama dovode do nezadovoljstva onih građana čiji standard opada, a što pojačavaju i izvanjske aktivnosti s ciljem destabilizacije europskih zemalja. Zato je važno očuvati koheziju i izbjeći socijalnu frakturu. I to je, uz ravnomjerni regionalni razvoj i već spomenutu političku stabilnost, nit vodilja svih naših politika.
Sustizanje razvijenijih i starijih članica EU-a
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković zaključio je da ćemo u četvrtom desetljeću hrvatske slobode, neovisnosti i demokracije do kraja osjetiti blagodati boljeg međunarodnog položaja RH te doći iznad razine od 75% europske razvijenosti:
- Ta politika razvoja bit će ostvarena uz veliki doprinos vas gospodarstvenika, koji znate kako ispuniti ciljeve i time pridonijeti kvaliteti života u Hrvatskoj. A zadaća je Vlade i Hrvatskog sabora omogućiti da u poslovanju imate što manje zapreka, a što više slobode.
IZRAZ SOLIDARNOSTI & DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
Premijer Plenković dotaknuo se u govoru i vrlo aktualne teme - poreza na ekstraprofit - napomenuvši da se u solidarnom društvu u ovako velikim krizama i očekuje veći doprinos od onih koji imaju više:
- Taj porez, čiji je koncept usuglašen na europskoj razini, nije nikakav novi namet ili kazna onima koji su uspješni, nego mehanizam koji po načelima solidarnosti i društvene odgovornosti treba omogućiti da se dio sredstava onih koji u krizama zarađuju više nego inače prenesu na one kojima je teško, koji bi bez potpore i intervencije države teško išli naprijed.