Hrvatska svoj međunarodni položaj ustrajno & konzekventno koristi za zaštitu Hrvata u BiH
PVRH Andrej Plenković veliki je dio Izvješća o sastancima Europskog vijeća posvetio, kao uvijek, položaju hrvatskog naroda u BiH. „To je trajna tema našeg vanjskopolitičkog angažmana, naša ustavna obveza i politički prioritet. Vlada RH uspjela je problem nepravde spram Hrvata podići na najvišu EU razinu. Još jednom pozdravljamo odluke visokog predstavnika Carla Schmidta kojima je omogućeno da legitimni hrvatski predstavnici sudjeluju u izvršnoj vlasti i u Federaciji i u državi BiH. No to je tek početak cjelovite izborne reforme kojom će naši sunarodnjaci postati stvarno ravnopravni i u Predsjedništvu BiH. Nikakvi Komšići više ne dolaze u obzir“.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a izvijestio je zastupnice i zastupnike u Hrvatskome saboru o sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku šefova država ili vlada članica Europske unije, održanog 6. i 7. listopada 2022. u Pragu, te redovnom sastanku Europskoga vijeća, 20. i 21. listopada 2022. u Bruxellesu.
U svom je obraćanju naglasio da živimo u vremenu velikih nepoznanica, nesigurnosti i nepredvidivosti. U tom kontekstu kazao je da se ne zna koliko će trajati agresija na Ukrajinu, dodavši da su ponovno raketirani Kijev, Lavov i drugi ukrajinski gradovi.
Moderni suverenizam
Uzimajući u obzir europski i globalni kontekst, premijer Plenković je istaknuo da je Hrvatska na ovogodišnjim sastancima Europskoga vijeća uvijek zauzimala poziciju o jačanju Europske unije, njezinom jedinstvu i djelotvornosti:
- Ove se krize zbivaju u posebno važnom vremenu isporuke za Hrvatsku, vremenu ulaska u europodručje i Schengenski prostor. Hrvatska je u tim i takvim međunarodnim okolnostima vodila politiku modernoga suverenizma, a to znači osnaživanje Hrvatske kroz korištenje boljeg i jačeg međunarodnoga položaja u Europskoj uniji i u NATO-u.
Dodao je da Vlada koristi sve poluge ekonomskog i socijalnog karaktera kako bi se unaprijedio životni standard građana i kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije, a građani imali veći stupanj sigurnosti.
Velika ulaganja u luke i željeznice
Također, učvršćujemo naš geostrateški položaj, kazao je Plenković, a to činimo korištenjem kvalitetne postojeće energetske i prometne infrastrukture:
- To smo napravili proširenjem hrvatskoga terminala za ukapljeni plin, koji je otvoren u siječnju prošle godine na Krku, a u modernizaciju hrvatskih luka i željeznica ulažemo više od 4 milijarde eura u narednih 10 godina. Sve to kako bi Hrvatska postala važno energetsko i prometno čvorište.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a je dodao da se sve to radi u partnerstvu s našim savezničkim zemljama te da smo pristupanjem EuMed9 naglasili hrvatsku jadransku i sredozemnu dimenziju:
- Želimo da se ta partnerstva očituju i u obrambenom pogledu, prije svega sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom i drugim zemljama s kojima smo uspostavili posebne okvire suradnje i na taj način osnažujemo naš položaj u ovako zamršenim globalnim okolnostima.
Zaštita Hrvata u BiH
Istaknuo je da Hrvatska svoj međunarodni položaj koristi i za zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini:
- To je trajna tema hrvatskog vanjskopolitičkog angažmana, naša ustavna obveza i politički prioritet. Nagnali smo najviše razine Europske unije da se bave Bosnom i Hercegovinom puno više i konkretnije nego godinama prije.
Pozdravljamo odluke visokog predstavnika Schmidta
U tom je konktekstu predsjednik Plenković najavio da će se za koji tjedan na Europskom vijeću raspravljati o proširenju Europske unije te će svakako jedna od tema biti i proširenje na države jugoistoka Europe:
- Pritom je za Hrvatsku posebno važna Bosna i Hercegovina. Surađivali smo jako puno i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, koji je dobro razumio što je bitno za stabilnost Bosne i Hercegovine. Stoga smo pozdravili njegovu odluku u večeri izbora koja će osigurati stabilnost zemlje i pomoći Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu da na mirniji i sigurniji način sudjeluje u konstituiranju vlasti na razini Federacije BiH, ali i središnjih razina vlasti.
Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata
Izrazio je nezadovoljstvo izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rekavši da njegovi glasovi mahom dolaze iz krajeva gdje živi jako malo Hrvata:
- Nastavit ćemo zato na tragu dosadašnje politike zastupati interese Hrvatske na sastancima Europskoga vijeće.
Važnim je istaknuo i da će ulogu predsjedatelja Vijeća ministara preuzeti predstavnik Hrvata.
Hrvatska na pravoj strani povijesti i morala
Plenković je u svom obraćanju naglasio da je Hrvatska bila artikulirana, čvrsta i nedvosmislena u snažnoj podršci Ukrajini, osobito kao zemlja koja je prošla proces žrtve agresije u Domovinskom ratu:
- Ne samo da smo prepoznali vrijednosti iza kojih treba stati nego smo osjetili pravi poriv solidarnosti i potpore prijateljskom ukrajinskom narodu. Prepoznao je to i Hrvatski sabor inicijativom održavanja parlamentarne dimenzije Krimske platforme u Hrvatskoj, s izrazito visokom nazočnošću brojnih zemalja i partnera. I to govori da je Hrvatska na pravoj strani prava, morala i povijesti.
Globalne posljedice ruske agresije
Hrvatski je premijer ponovio da su posljedice rata u Ukrajini za Europu i svijet izrazito teške i kao takve uzrokovale rast cijena energenata, cijena hrane, a dovele su i do inflatornih pritisaka:
- Kada ih se stavi u kontekst klimatskih promjena, onda vidimo da nam te isprepletene krize nalažu nove okolnosti i situacije gdje se hrana i energenti koriste kao oružje. Kao i u cijelom svijetu, unutar Europske unije osjeća se pritisak inflacije, političkih i socijalnih kriza, nemira i fraktura što je također povezano i s još uvijek trajnom migracijskom krizom, koja je trenutno manjeg intenziteta.
Čvrsta i nedvosmislena potpora Ukrajini
Sve se to događa u internetskom, komunikacijskom i medijskom kontekstu brojnih lažnih informacija koje nastoje plasirati oni koji žele unazaditi demokratske standarde u državama Europske unije:
- Sve su to okolnosti o kojima valja voditi računa, okolnosti u kojima i mi djelujemo, i u kojima je Europska unija postavila jednu vrlo jednostavnu zadaću, a to je čvrsto stati uz Ukrajinu u smislu solidarnosti, osuditi Rusiju i zadržati jedinstvo.
U tom je kontekstu Plenković podsjetio i na osam paketa sankcija Rusiji, kao i na političku, ekonomsku, tehničku, humanitarnu, vojnu potporu Ukrajini, koja traje i trajat će dok god to bude potrebno.
- Europsko vijeće je na zadnjem sastanku pozdravilo odluku na ministarskoj razini o osnivanju EU vojne misije u Ukrajini gdje je Hrvatska izrazila svoju spremnost za sudjelujem. Mi ćemo kao Vlada ostati pri toj odluci i poslati ju Hrvatskom saboru na odobrenje.
Hrvatska kao energetsko čvorište
U svom je obraćanju predsjednik Vlade RH i HDZ-a izvijestio i o raspravama na Europskom vijeću o energetskoj sigurnosti u kontekstu plana Komisije „RePowerEU“:
- Pokazalo se da pretjerana ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima ruskoga porijekla zahtijeva nužne iskorake u pogledu diversifikacije opskrbnih pravaca. To znači i alternativne energetske mreže, ulaganja u infrastrukturu, smanjenje potrošnje te ubrzavanje zelene tranzicije.
Istaknuo je da je za Hrvatsku ključna odluka Vlade da se ide u dodatna ulaganja u LNG terminal, čiji će se kapaciteti podići s postojećih 2.9 milijardi kubičnih metara na 6.1 milijardu:
- To podrazumijeva i dodatne investicije u plinovode, koje će raditi Plinacro, a sredstva su na raspolaganju iz „RePowerEU“ te iz zajmova iz Instrumenta „EU iduće generacije“. Želimo da hrvatska pozicija čvorišta bude važna za nama susjedne zemlje, ali ne samo za one koje su trenutno na postojećoj infrastrukturi, već i za one koje bi trebale biti spojene, poput južne intrekonekcije prema BiH, kao i investiranje u plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.
Plenković je podsjetio da je popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli na 97 posto.
Sprječavanje rasta cijena plina
Sprječavanje rasta cijena plina na burzama izdvojio je kao kapitalnu temu Europskoga vijeća u listopadu. Kazao je da je nakon postignutog dogovora o smanjenju cijena plina reakcija burzi bila trenutna:
- Poslana je ključna politička poruka s najviše razine Europske unije da se ide u smanjenje cijena plina. I s te strane pristupit će se izradi nove referentne vrijednosti do početka 2023., koja bi točnije održavala uvjete na tržištu plina u odnosu na postojeću glavnu europsku burzu plina TTF (Title Transfer Facility), koja se nalazi u Nizozemskoj.
Zelena tranzicija
U kontekstu energetske krize, koja je u prvi plan stavila napore oko zelene tranzicije, Plenković je podsjetio na konferenciju stranaka o klimatskim promjenama COP27 u Sharmu el-Sheikhu:
- Svi zajedno na globalnoj razini moramo osigurati postizanje klimatskih ciljeva. Ukoliko nastavimo proces oslanjanja na fosilna goriva i ubrzamo globalno zatopljenje, posljedice će biti i ekonomski i socijalno i geopolitički neizdržive.
Hrvatska za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.
Kazao je i da moramo vrlo svjesno odlučiti za sebe i buduće generacije da smanjujemo emisije stakleničkih plinova, da štedimo energiju i da ulažemo u čišće i obnovljive izvore energije kako bismo imali alternative i smanjili proizvodnju od fosilnih goriva.
- Hrvatska je, kao i sve članice Unije, odabrala opciju osiguranja klimatske neutralnosti do 2050. Zato je bitno nastaviti ispunjavati ciljeve Europskog zelenog plana za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55%.
Euro & Schengen
Plenković je zatim izvijestio da je sudjelovao i na eurosumitima, istaknuvši hrvatsku spremnost za uzlazak u europodručje, unatoč i usprkos krizi kakvu živimo, izdvojivši pritom podršku Euro grupe, Europske komisije, Europske središnje banke, Europskog parlamenta i Vijeća.
- Ostaje nam još 46 dana do dovršetka procesa Nacionalnoga plana zamjene kune za euro, a spremni smo i za ulazak u schengenski prostor. U iduća tri tjedna finalizirat će se odluka na razini Vijeća, nakon što nas je snažno podržao Europski parlament. Hrvatska će biti snažnija, otpornija, zaštićenija, manje izložena, privlačnija, sigurnija, pouzdanija za sve koji hoće doći poslovati, ulagati ili biti turisti u Hrvatskoj.
Osnovana Europska politička zajednica
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a na kraju je svog obraćanja izvijestio kako je u Pragu osnovana i Europska politička zajednica, koja je okupila države članice u širem formatu:
- Europska politička zajednica osnovana je s ciljem intenziviranja dijaloga i rasprava o tome kako na razini europskoga kontinenta smanjivati razlike i privući sve one koji još nisu u Europskoj uniji da budu naslonjeni na temelje njene politike, vrijednosti, ekonomskih i financijskih kretanja, ali i vanjskopolitičkih izbora.