U Dohi o zaštiti Hrvata u BiH, Schengenu, eurozoni, mirnoj reintegraciji & Hrvatskoj kao europskom energetskom čvorištu
(VIDEO) PVRH Plenković u velikom intervjuu za emisiju 'Talk to Al Jazeera': Odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta osigurale su da legitimni predstavnici hrvatskog naroda sudjeluju u izvršnoj vlasti na federalnoj i državnoj razini te ojačale položaj Hrvata u BiH! * Izgradnjom LNG terminala okončali smo 40 godina dugu debatu o tome treba li nam on uopće. Njegova je vrijednost danas jasna za RH, a proširenjem kapaciteta omogućila bi se nabava plina za Njemačku, Austriju, Mađarsku, BiH, Sloveniju… * 1. siječnja postajemo 23. članica Schengena i 20. članica eurozone - ostvarujemo dva strateška cilja dublje EU integracije. * Kombinacija odlučnosti ukrajinskog naroda, vojne pomoći Zapada, sankcija protiv Rusije i međunarodnih diplomatskih napora dovest će, na kraju, do pregovora. Tada bi itekako od koristi moglo biti iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Za vrijeme boravka u Katru, gdje je pratio utakmicu osmine finala na Svjetskom nogometnom prvenstvu između Hrvatske i Japana, predsjednik Vlade RH i HDZ-a dao je intervju za Al Jazeeru.
Andrej Plenković je s novinarom Cyrilom Vanierom razgovarao o aktualnim hrvatskim, ali i globalnim temama - skorom ulasku u Schengenski prostor i europodručje, položaju naših sunarodnjaka u BiH, energetskoj sigurnosti i neovisnosti Europe, odnosima na zapadnom Balkanu, ratnom iskustvu RH, NATO-u i ruskoj agresiji na Ukrajinu, Milanovićevim proruskim stavovima…
Izgradili terminal unatoč svim opstrukcijama
Mnoge europske zemlje bile su ovisne o ruskom plinu, dok je Hrvatska zahvaljujući LNG terminalu na Krku u puno boljoj situaciji, ustvrdio je novinar Vanier i upitao premijera Plenkovića odakle Hrvatska dobiva većinu plina.
Plenković je podsjetio da je upravo za vrijeme prvog mandata njegove Vlade završena četrdesetogodišnja debata o tome treba li Hrvatskoj ili ne LNG terminal:
- Donijeli smo odluku da nam treba, osigurali sredstva i sada imamo terminal od 2.9 milijardi kubičnih metara na otoku Krku koji je od Hrvatske napravio regionalno energetsko čvorište. Taj terminal trenutačno pokriva više od 70 posto hrvatskih potreba za plinom, koji dolazi iz raznih zemalja - Alžira, Katara, Sjedinjenih Američkih Država, Norveške itd. Radimo na proširenju kapaciteta što otvara mogućnosti nabave plina za BiH, Sloveniju i Mađarsku, a interes su iskazale i Austrija i Njemačka.
Uvođenjem eura Hrvatska će biti otpornija na krize
Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja. Kazao je da je još 2016. - kada je postao premijer - postavio strateške ciljeve dublje integracije u Europskoj uniji.
Pojasnio je da je pred Hrvatskom bio težak posao te da smo ispunili sve kriterije. Naveo je da je donesen Nacionalni plan zamjene kune eurom, Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i Europsku bankovnu uniju u srpnju 2020. te je članicama i institucijama EU-a dostavljen i Akcijski plan.
Ocijenio je da će uvođenjem eura Hrvatska biti otpornija na globalne krize. Dodao je i da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, objasnivši da je većina depozita i kredita u eurima te da se veliki dio trgovinske razmjene obavlja s članicama eurozone:
- Također, velika većina inozemnih turista dolazi iz zemalja eurozone.
Uskoro odluka o ulasku i u Schengen
Što se tiče ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, hrvatski premijer kazao je da se konačna odluka Vijeća Europske unije (EU ministara unutarnjih poslova i pravosuđa) očekuje 8. prosinca:
- Time Hrvatska postaje 20. članica europodručja i 23. članica Schengenskog prostora, čime ćemo biti dio dublje integracije unutar Europske unije. Za mene je ovo ostvarenje strateškog cilja Vlade na korist hrvatskog naroda.
Na pravoj strani povijesti!
Govoreći o ratu u Ukrajini, kao i o sankcijama Rusiji, istaknuo je da je cijela međunarodna zajednica iskazala potporu i solidarnost s Ukrajinom bez presedana:
- Hrvatska je bila vrlo jasna u osudi ruske agresije, kao i u potpori Ukrajini, bila ona diplomatska, politička, tehnička, humanitarna ili vojna. Količina restriktivnih mjera ili sankcija koje je protiv Rusije provela Europska unija također je bila bez presedana, u smislu veličine i dosega. Tako je i ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, prema dogovoru velikih svjetskih sila, ograničio ruski prihod od nafte i otežat će rusko financiranje agresije.
Zaštita standarda hrvatskih građana
Podsjetio je da je ruska agresija prouzročila svjetsku prehrambenu i energetsku krizu, kao i inflatorne pritiske, pa brojne vlade donose mjere kako bi pomogle svojim građanima:
- I uoči ovoga intervjua hrvatska je Vlada održala telefonsku sjednicu na kojoj je još jednom intervenirala u cijene goriva, koje bi bez tih mjera bile puno veće za hrvatske građane i gospodarstvo.
Put do pregovora o miru
Plenković je naglasio da je stav ukrajinskih vlasti logičan i legitiman - osigurati teritorijalnu cjelovitost zemlje i osloboditi područje koje je trenutačno okupirano:
- Nakon što je propala ruska namjera brzog rata u veljači, ukrajinska se vojska - uz snažnu pomoć koju je primila - konsolidirala i ojačala te napreduje u povratku okupiranih teritorija. Kombinacija odlučnosti ukrajinskog naroda, vojne pomoći Zapada, sankcija protiv Rusije i međunarodnih diplomatskih napora dovest će, na kraju, do pregovora.
Iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Govoreći o vojnoj pomoći Ukrajini, predsjednik Plenković usporedio je to sa situacijom u Hrvatskoj otprije 30 godina:
- Hrvatska je tada bila žrtva agresije, ali ne samo da nije mogla kupiti oružje legalnim kanalima, nego je i imala UN-ov embargo na uvoz oružja. Sada razne države praktički doniraju oružje Ukrajini i to u razmjerima neviđenim u zadnjim desetljećima.
Govoreći o hrvatskome ratnom iskustvu, Plenković je izdvojio jedinstveni, uspješni model mirne reintegracije:
- Naime, dio okupiranih područja bio je oslobođen vojnim akcijama Hrvatske vojske, a preostali dio, hrvatsko Podunavlje, vraćen je u ustavni poredak mirnom reintegracijom, u okviru prijelazne uprave UN-a, bez ijednog ispaljenog metka.
ZA euroatlantski put Ukrajine
Na pitanje o perspektivi ukrajinskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Plenković kazao je da je snažno podržavao davanje kandidatskog statusa toj zemlji u lipnju:
- Ukrajina je godinama ulagala velike napore u ispunjavanju kriterija za stjecanje tog statusa, a odluka Europskog vijeća iz lipnja poticaj je za ukrajinsku vladu i ukrajinski narod da nastave raditi na tom cilju. Kandidatski status samo je početak vrlo zahtjevnog procesa prilagodbe, koji može potrajati dugo.
Što se tiče članstva u NATO-u, kazao je da treba nastaviti s politikom otvorenih vrata, ali smatra da okolnosti još nisu sazrele da se takva odluka donese u neposrednoj budućnosti.
Srbija ne može sjediti na dvije stolice
Upitan o srbijanskoj vanjskoj politici, u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, s obzirom da se Srbija nije jasno svrstala uz europsku politiku po tom pitanju te je neke zemlje smatraju „trojanskim konjem“ ruskih interesa na europskom kontinentu, Plenković je kazao da je došlo vrijeme da se Srbija odluči te poručio kako ona ne može istodobno sjediti na dvije stolice:
- Ako je iskrena ambicija Srbije da se pridruži Europskoj uniji, onda mora u ovom procesu uskladiti pozicije svoje vanjske i sigurnosne politike s onima EU-a. To je i jedna od glavnih poruka sastanka na vrhu između Europske unije i zapadnog Balkana u Tirani.
Europska perspektiva zapadnog Balkana
Plenković je potom odgovarao zašto se često u svojim nastupima zalagao za europsku perspektivu svih zemalja regije:
- Svih šest zemalja zapadnog Balkana - Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija - okružene su članicama Europske unije. Duboko sam uvjeren da je dobro za EU i za te zemlje da dosegnu europske pravne, ekonomske i socijalne standarde, izgrade snažnije institucije, ojačaju borbu protiv korupcije, surađuju međusobno, riješe preostala bilateralna otvorena pitanja i pridruže se klubu. Što duže ostanu izvan kluba, u regiji će biti više utjecaja neeuropskih aktera.
U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo time što je u Pragu prije nekoliko mjeseci osnovana Europska politička zajednica, kao nova platforma koja će se redovno sastajati u širem formatu kako bi se stvarale dublje veze između članica Europske unije i onih zemalja koje to žele postati.
Potpora kandidatskom statusu BiH
Predsjednik Vlade i HDZ-a otklonio je kritike onih koji govore da se „Hrvatska miješa u politiku Bosne i Hercegovine“. Naglasio je da su Hrvatska i BiH međusobno najpovezanije zemlje u regiji:
- To je naš strateški najvažniji susjed, i zbog Hrvata koji su jedan od tri konstitutivna naroda u toj zemlji. Želimo pomoći BiH da što brže krene prema članstvu u Europskoj uniji.
Dodao je da se zalaže za to da i Bosni i Hercegovini bude odobren kandidatski status, ako je moguće već na sljedećem Europskom vijeću u Bruxellesu:
- Ne miješamo se, nego samo ispunjavamo našu ustavnu zadaću pomaganja Hrvatima koji žive u drugim zemljama.
Usto, pozdravio je odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da iskoristi bonske ovlasti i intervenira u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon:
- To je sačuvalo i ojačalo položaj Hrvata u toj zemlji. Diplomatskim i političkim radom hrvatske Vlade postigli smo cilj bez da ucjenjujemo ikoga.
Velika potpora pristupanju Finske i Švedske NATO-u
Upitan o prijetnjama predsjednika RH Zorana Milanovića o blokiranju ulaska Finske i Švedske u NATO, premijer Plenković je na kraju intervjua naglasio da je Vlada bila za članstvo Finske i Švedske u NATO-u.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor izglasao ratifikaciju za pristupanje Švedske i Finske, pri čemu je 124 zastupnika bilo za pristupanje Finske, a 125 Švedske. Dodao je da su samo tri zastupnika bila protiv.