Vijesti
13. 12. 2022.

U krizi bez presedana štitimo hrvatske građane - europskim sredstvima osiguravamo gospodarski razvoj & bolju budućnost Lijepe Naše!

PVRH Andrej Plenković u Dnevniku HTV-a: Stiže nam novih 700 milijuna eura bespovratnih EU sredstava iz NPOO-a za razvojno-socijalne projekte i reforme. U školstvu ćemo npr. taj novac iskoristiti za uvođenje jednosmjenske nastave. Ukupno, kroz zajednički EU proračun i Instrument „EU sljedeće generacije“ izborili smo se za nezapamćenih 25 milijardi eura u idućih 10 godina - ZA razvoj u 4. desetljeću hrvatske slobode! * Članstvom u Schengenu strani turisti lakše će i brže doći na Jadran, a naši će građani na frankfurtskom aerodromu moći ući u Njemačku bez ikakvih dokumenata. Velike su koristi za cijelo gospodarstvo, ali i za reputaciju Hrvatske. Nijedna druga zemlja nije istog dana ušla i u Schengen i u europodručje!

Predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je u razgovoru da se Hrvatska još u srpnju 2020. godine, na sastanku Europskog vijeća, izborila za dva velika modula izdašnih financijskih sredstava:

- Prvi je redoviti višegodišnji EU proračun, u kojem smo se izborili za 15 milijardi eura. Drugi je Instrument „EU iduće generacije“, u kojem smo za Nacionalni plan oporavka i otpornosti dobili 9.6 milijardi eura. To je ukupno 25 milijardi eura za razvoj u 4. desetljeću hrvatske slobode i demokracije!

Samo iz NPOO-a dosad već 2.2 milijarde eura

Andrej Plenković je napomenuo da sredstva iz NPOO-a nipošto ne „padaju s neba“, nego se „zarađuju“:

- Svakih šest mjeseci morate ispuniti strogo definirane kriterije kako biste dobili taj novac. Danas je potpredsjednica Europske komisija Dubravka Šuica kazala da su verificirana postignuća Hrvatske iz prvog polugodišta ove godine te da će nam se u petak doznačiti novih 700 milijuna eura. Nakon avansa od 800 milijuna i dvije tranše od po 700 milijuna, sve skupa je to samo iz NPOO-a već 2.2 milijarde eura za ulaganja u obrazovanje, radna mjesta, zdravstvo, pravosuđe, digitalizaciju…

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti stiže novih 700 milijuna eura za rast & razvoj Hrvatske!

U školstvu, primjerice, taj ćemo novac iskoristiti za uvođenje jednosmjenske nastave - dodao je:

- Ulažemo u budućnost, u konkurentnost. Zato se taj instrument i naziva „EU iduće generacije“.

Golemi benefiti članstva u Schengenu

Vezano za pristupanje Hrvatske Schengenskom prostoru, predsjednik Plenković istaknuo je da će prijevoznici imati manje troškova, a da će brže obavljati svoj posao:

- Strani turisti lakše će doći na Jadran, a naši će građani na npr. frankfurtskom aerodromu moći ući u Njemačku bez ikakvih dokumenata. To su goleme koristi za građane, turizam i gospodarstvo, ali i za reputaciju RH. Nijedna druga zemlja nije istog dana ušla i u Schengen i u europodručje! Dan 1. siječnja bit će veliki transformativni trenutak za Hrvatsku.

Za Hrvatsku je ulazak u europodručje & Schengen kao povratak kući!

Naglasio je da je Hrvatska prošla sve filtere i ispunila 281 zahtjevni kriterij - koje je dobila 2016. na početku našeg prvog mandata, dodavši da je tada krenuo ozbiljni put prema ulasku u Schengen:

- To je ogromno postignuće! Hvala svima, a posebno ministru Davoru Božinoviću i njegovom timu koji su omogućili da Hrvatska postigne taj strateški cilj.

U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve: članstvom u Schengenu i eurozoni dovršili europske integracije, a Pelješkim mostom spojili državni teritorij!

Crne liste za lovce u mutnom

Što se tiče ulaska u europodručje, Plenković je kazao da je Hrvatska fiksirala tečaj još u srpnju, otkad imamo i dvostruko iskazivanje cijena:

- Ministarstvo gospodarstva pratit će kako od uvođenja eura 1. siječnja ne bi došlo do dizanja cijena nauštrb građana i gospodarstva. Očekujemo visoki stupanj ozbiljnosti svih aktera. Ako se vidi da netko neopravdano diže cijene, da lovi u mutnom, dospjet će na crne liste. Koje će se objavljivati.

Od 5. rujna dvojne cijene. Zamjena kuna u eure bez troška. Nizom mehanizama spriječit ćemo lovce u mutnom!

Država čvrsto stala iza građana i gospodarstva

Govoreći o gospodarskom stanju, naglasio je da je Vlada u COVID krizi i potom onoj energetskoj pružila ekstenzivnu pomoć građanima i gospodarstvu:

- Država je tijekom pandemije isplatila plaće za 800.000 radnika u privatnom sektoru i tako spasila 130.000 poduzeća. Ove pak godine, nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, Vlada je u želji da očuva socijalnu koheziju i spriječi socijalnu frakturu dala 26 milijardi kuna kako bikućanstva imala istu cijenu struje i plina te kako bi građani plaćali benzin, dizel ili plavi dizel barem dvije kune manje nego što je tržišna cijena.

Ponovno niže cijene goriva. I to znatno!

Rast BDP-a & dodatni porez na dobit

Dodao je da će Hrvatska - zahvaljujući takvim mjerama, agilnosti i otpornosti hrvatskog gospodarstva te velikom doprinosu turizma, izvoza, graditeljstva i osobne potrošnje - ove godine imati rast od 6%:

- To nam daje fiskalni kapacitet da nastavimo s intervencijama u idućoj godini. Ove mjere su do 31. ožujka. Vlada će sagledati situaciju, vidjeti što će se događati s limitiranjem cijena plina na europskoj razini, s cijenama struje i naftnih derivata, te nastaviti, ako bude trebalo, intervenirati kao i do sada. Kapaciteta imamo.

Fitch potvrdio najviši kreditni rejting u povijesti Hrvatske & gotovo udvostručio procjenu našeg gospodarskog rasta u 2022. - s 3.3% na 6.1%!

Podsjetio je da će se sutra u Hrvatskom saboru raspravljati o Zakonu o dodatnom porezu na dobit:

- Želimo da oni koji imaju najviše, a to je 200-ak najuspješnijih kompanija, samo jedan dio svoje dobiti daju onima koji su najugroženiji. Državni proračun treba biti štit hrvatskom čovjeku u vrijeme krize bez presedana.

Ukrajina? Na oporbi je teret odgovornosti

Odgovarajući na pitanje hoće li u Hrvatskom saboru osigurati dvotrećinsku većinu za odluku o obuci ukrajinskih vojnika, rekao je Vlada i HDZ imaju principijelnu, konzistentnu, ispravnu vanjskopolitičku poziciju:

- Mi biramo pravu stranu iz moralnih razloga, ali i iz nacionalnog interesa. Teret odgovornosti na onim je strankama koje nešto dvoje, koje su prvo pričale o „pravnoj neutemeljenosti“ i „protuustavnosti“, a sada odjednom žele da vojna misija pomoći postane civilna. Ne može. Postoji druga misija EU-a za pomoć civilnom sektoru Ukrajine.

Hoće li se oporba i dalje zakopavati u živi pijesak slijepo se povodeći za Milanovićevim lažima?

Poručio je i da je Vlada otvorena ako se radi o nekim sitnim modifikacijama, npr. ako netko hoće naglasiti razminiranje:

- Nemamo problem s tim, ali ne možemo stavljati u vojnu misiju nešto što nema nikakve veze s njom. Bitno je da hrvatska javnost zna da modalitete sudjelovanja Hrvatske u misiji nisu izmislili HDZ ili Vlada, već je to prijedlog Glavnog stožer Oružanih snaga RH.

Zar će opet, kao s Lex Perković, teško narušiti kredibilitet Hrvatske?

Podrška Vatrenima!

Najavio je da će, naravno, gledati nogometnu utakmicu polufinala Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Argentine:

- Očekujem pobjedu. Hrvatsku je gotovo nemoguće pobijediti. Igramo u sjajnoj formi. Neka se ponovi rezultat s Argentinom iz Rusije, bit ću zadovoljan.

Plenković: Bravo, Vatreni! Alicante će mi ostati u srcu!

Govoreći o gradnji nacionalnog stadiona, rekao je da su u proračunu i projekcijama za 2024. i 2025. predviđena sredstva za ulaganje u sportsku infrastrukturu:

- Već smo razgovarali s Gradom Zagrebom i ostalim akterima, potrebni su različiti izvori financiranja kako bi se riješio ne samo jedan stadion, nego i ulaganja u druge. To je cijela ideja i mislim da smo na dobrom tragu. Vlada će tu dati doprinos.

Brnjac: Vlada je prepoznala značaj sporta i ulaganja su sada do tri puta veća nego što su bila

A A A