Uveli smo euro u dobroj vjeri - kako bi svima u Hrvatskoj bilo bolje! Zato pozivamo sve aktere na odgovorno ponašanje!
PVRH Andrej Plenković na konferenciji "Hrvatska, 20. članica europodručja": Čak 80% turista u nas dolazi upravo iz eurozone i Schengena, a s državama iz tih područja imamo i 80% gospodarske razmjene. Članstvo RH dokaz je i povjerenja naših partnera i saveznika, zato i jesmo danas u mogućnosti da se s još 400 milijuna Europljana slobodno krećemo Schengenskim prostorom i da zajedno s 345 milijuna njih koristimo drugu najjaču svjetsku valutu! U krugu smo samo 15 država koje su istodobno članice EU-a, Schengena, eurozone i NATO-a te smo jedina zemlja u povijesti koja je istog dana ušla u Schengen i uvela euro. A to je Hrvatska postigla u samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja i samo 27 godina nakon pobjede u Domovinskom ratu i sloma velikosrpske agresije!
Otvarajući konferenciju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a uvodno se obratio sudionicama i sudionicima, ocijenivši događaj svojevrsnim rezimeom višegodišnjih napora u procesu pristupanja Hrvatske europodručju.
U samo 30 godina do 2. najjače svjetske valute
Istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja u povijesti razvoja Europske unije koja je istoga dana ušla u europodručje i Schengdnski prostor, podsjetivši da je sve to postigla u sasmo tri desetljeća od međunarodnog priznanja:
- Zato su ta tri desetljeća kontinuitet međunarodnoga pozicioniranja Hrvatske koja je danas među samo 15 zemalja svijeta koje su i članice Sjevernoatlantskog saveza i članice EU i eruopodurčja i Schengenskoga prostora.
Zahvalio je i predsjednici Europske komisije koja je s nama obilježila preuzimanje eura kao valute i zamjenu hrvatske kune eurom te skidanje svih barijera s granice sa Slovenijom i Mađarskom, dodavši da je Hrvatska danas među samo pet posto svjetskog stanovništva koje koristi drugu najjaču valutu.
Podsjetio je da je cijeli proces krenuo 2017. godine kao dio programa Vlade, koja je u tom trenutku bila svega nekoliko mjeseci u funkciji nakon pobjede na izborima, s ciljem da ostvarimo ono što smo željeli i prigodom procesa pristupanja Hrvatske EU. Poručio je da je naša politička i pravna obveza pristupanja europodručju sadržana u ugovoru o pristupanju, ali derogirana do ispunjenja kriterija i uvjeta.
Zahtjevni kriteriji ispunjeni u potpunosti i na vrijeme
Predsjednik Plenković opisao je hodogram od upućivanja Strategije o uvođenju eura u javnu raspravu u jesen 2017. do njenog usvajanja i proces vođenja postupka kroz Nacionalnog vijeća za uvođenje eura:
- Mi smo intenzivno i blisko surađivali sa svim institucijama EU, osobito sa Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom, s eurogrupom i mogu reći da su nas oni itekako dobro pratili u reformskom procesu koji smo ostvarili u tom razdoblju. Hrvatska je prva nova članica europodručja nakon Litve koja je to ostvarila 2015. godine.
Podsjetio je i da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. ušli u Europski tečajni mehanizam II:
- To je dokaz visokog stupnja povjerenja koji je uspostavljen s partnerima koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koja vodi svoju ekonomsku i fiskalnu politiku u smjeru ostvarenja zacrtanog političkog programa. Ta vrsta potpore vidjela se kroz sve ove godine kada smo radili reforme i ostvarivali točnu etapu po etapu, u dan, sve ono na što smo se obavezali.
Naglasio je da su kvalitetno vodstvo cijelog procesa te povjerenje i partnerstvo s prijateljima unutar Unije pridonijeli da ulazak u europodučje bude precizan i na vrijeme ispunjen cilj.
80% trgovinske razmjene sa zemljama Schengena
Plenković se osvrnuo na kontekst u kojem se odvijao završni dio procesa, kazavši da živimo u vremenima velike nesigurnosti i nepredvidivosti uzrokovanim brutalnom ruskom agresijom i invazijom Rusije na Ukrajinu koja je došla nakon pune dvije godine pandemije COVID-a 19:
- Praktički je cijeli svijet doživio veliki poremećaj nakon tog neodgovornog i prutupravnog poteza Rusije prema susjednoj Ukrajini.
Dodao je da su te posljedice na mir, sigurnost, stabilnost i pravni poredak negativno utjecale na globalne gospodarske prilike, preuzevši primat u političkom i komunikacijskom prostoru pred drugim važnim temama, poput klimatskih promjena i digitalne transformacije koje su trebale dominirati u globalnim temama:
- Hrvatska je unatoč tim krizama i izazovima uspela ostvariti svoj strateški cilj ulaska u europodručje. Podsjećam da je naše gospodarstvo i ranije bilo visoko eurozirano. Znamo podatke o tome da nam je 52 posto robnog izvoza i 59 posto uvoza vezano za članice europodručja, da je 60 posto noćenja turista iz zemalja europodručja, a depoziti u eurima činili su 76 posto štednih oročenih depozita u bankama, dok je 47 posto kunskih imalo valutnu klauzulu. Također, s članicama Schengenskog prostora ostvarujemo 80 posto razmjene, a čak tri četvrtine naših turista dolazi iz zemalja Schengenskog prostora.
Protuinflacijske mjere & zaštita standarda građana
Poručio je da ćemo prave učinke za hrvatsko gospodarstvo ostvarene s ova dva cilja - eurozonom i Schengenskim prostorom - vidjeti protekom 12 mjeseci, krajem ove godine:
- Naravno da ćemo se voditi i brigom za standard naših građana, a osobito mjerama koje poduzimamo kako bismo smanjili inflaciju, ili je držali pod kontrolom ili donosili mjere, zajedno s partnerima na europskoj razini. Tu mislim na ključnu ulogu Europske središnje banke da se inflacija u ovoj godini krene spuštati.
Podsjetio je na izjavu predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde koja je u Davosu kazala da će učiniti sve da se stopa inflacije na razini europodručja vrati na 2 posto do 2025. godine.
25 milijardi eura za razvoj Hrvatske
Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na financijsku perspektivu, kazavši da smo u procesu provođenja Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine praćeni dvama financijskim polugama - Višegodišnjim financijskim okvirom te Instrumentom "EU iduće generacije" i NPOO-om:
- To zajedno, skupa sa sredstvima iz EU fonda solidarnosti, čini 25 mlrd eura. Dakle, imamo jedan ekstra godišnji proračun RH za ulaganja u razvoj Hrvatske, u ovom novom osnaženom međunarodnom položaju. Više je nego očit efekt smjera politika koje poduzimamo u proteklim godinama.
Poručio je kako očekuje da će Hrvatska u 2022. godini doseći 72 posto europskog prosjeka razvijenosti:
- Mi smo među tri zemlje koje najbrže ostvaruju sve ono na što su se obvezale i pritom dobivaju sredstva.
Predsjednik Plenković kazao je da sve to dovodi do temeljnog zaključka politike modernog suverenizma koja objedinjava da, kroz ojačani položaj našim članstvom u Uniji, europodručju i Schengenskom prostoru, ostvarimo ključne nacionalne razvojne interese, jačamo međunarodni položaj Hrvatske, uz visok stupanj povjerenja partnera i saveznika prema našem doprinosu globalnim pitanjima.
Politička stabilnost - temelj ostvarenja strateških ciljeva
Istaknuo je također i veliku važnost političke stabilnosti u kontekstu dinamike napretka u realizaciji strateških ciljeva:
- Politička stabilnost temelj je onoga s čime smo krenuli prije šest i pol godina. Vidimo da je zemlja koja ju je imala, a to smo mi, ostvarila sve svoje strateške ciljeve. S druge strane, one EU članice, nama drage i prijateljske zemlje kojima želimo uspjeh, koje nisu imale političku stabilnost, nisu ostvarile svoje ciljeve. To se sada vidi bolje nego ikada, ne može se plastičnije vidjeti nego danas.
Osvrnuo se i na zaštitu potrošača, kazavši da sve što Vlada radi mora pozitivno djelovati na građane:
- Zato je važno da u ovom cijelom procesu zamjene hrvatske kune eurom baš svi akteri u hrvatskom društvu budu odgovorni. Vlada je u cijeli ovaj proces išla u dobroj vjeri. Još jednom pozivam sve aktere na odgovorno ponašanje. Da ne zauzimaju praksu i poteze koji će to zaokruživanje cijena u kontekstu širih inflatornih pritisaka koristiti za neopravdano velike dobiti ili profite, ići na uštrb interesa građana i njihovog standarda te, na neki način, kreirati osjećaj kao da je euro došao da bi nekom u Hrvatskoj bilo teže, a ne bolje.
Izdašne mjere pomoći & gospodarska postignuća
Podsjetio je na Vladinu pomoć gospodarstvu i građanima u godini velike krize, pakete od 3.6 milijardi eura, reguliranje cijena struje, plina i naftnih derivata te smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost:
- Sve se to događalo zato što je netko mislio o tim temama i tim problemima, a onda i o rješenjima.
Zahvalio je i bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću, kazavši da danas ne bismo bili u eurozoni bez smanjenja deficita i javnog duga, povećanja zaposlenosti, smanjena nezaposlenosti, smanjivanja poreznih i administrativnih rasterećenja te osiguranja zdravog i snažnog gospodarskog rasta:
- Da nismo dosegli po sve tri agencije za kreditni rejting najvišu razinu kada - investicijski kreditni rejting i da smo u zadnjih šest godina imali i rekordan rast plaća, mirovina, socijalnih naknada bez zaduživanja novih generacija.
Moderni suverenizam
Osvrnuo se i na hrvatske simbole na eurokovanicama, kazavši da predstavljaju refleksiju modernog suverenizma o kojem je već govorio:
- Nismo zaboravili ni hrvatsku šahovnicu, niti hrvatsku kunu, niti našega Nikolu Teslu, genijalnog izumitelja, ni hrvatsku glagoljicu.
Podsjetio je i na stihove Gundulićeve Himne slobodi, naglasivši da je na taj način spojen naš identitet, povijest i tradicija sa suvremenošću, najrazvijenijim zemljama svijeta i s najdubljim integracijama:
- To je politika koja ima svoj smisao, cilj i rezultate i zato očekujem od svih da osvijestimo gdje smo kao društvo došli pa da se, sukladno tome, i ponašamo.
Zahvala svima koji su pridonijeli uspjehu
Pozdravivši sve prisutne, osobito izvršnog potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisa Dombrovskisa, europskog povjerenika za gospodarstvo Paola Gentilonija i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, zahvalio je kako njima, tako i sadašnjim i bivšim članovima Vlade RH koji su na bilo koji način pridonijeli ostvarenju ovog strateškog cilja državne politike i dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju.
VALDIS DOMBROVSKIS: Hrvatska je sada dio geopolitičkog bloka koji donosi svjetske odluke!
„Hrvatska se pridružila Europskoj uniji 2013. i od tada bilježi - uspjehe! Vaša je zemlja sad dio geopolitičkog bloka koji donosi svjetske odluke. Dok ruska agresija na Ukrajinu predstavlja mržnju prema svim vrijednostima koje zastupa EU, mi i kroz našu zajedničku valutu iskazujemo solidarnost i jedinstvenost, ali i garanciju trajnoga europskog mira“.