Iduću zimu nijedan stradalnik od potresa neće dočekati u kontejneru!
PPVRH za obnovu Branko Bačić za Večernji list: Do lipnja ćemo nabaviti drvene montažne kuće za one korisnike kontejnera kojima do kraja godine neće biti dovršena obnova obiteljske kuće ili stana. Novim zakonom objedinili smo tri tijela, smanjili broj procedura i sudionika te poboljšali samoobnovu - što će rezultirati znatnim ubrzanjem obnove. Osnovali smo posebni tim koji obilazi gradilišta i koji je u svakodnevnom kontaktu s izvođačima i korisnicima. Ubrzanju procesa pridonijet će i platforma Ministarstva graditeljstva za dnevno praćenje provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU-a.
Intervju koji je PPVRH za obnovu i ministar Branko Bačić dao za Večernji list prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinarke Ive Boban Valečić:
Novim Zakonom o obnovi potresom pogođenih područja Vlada će isprobati i novi, već treći, model obnove. A što on donosi stradalnicima u Zagrebu i na Banovini pitali smo ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića.
Donesen je novi Zakon o obnovi potresom pogođenih područja koji predviđa niz novosti koje su stručnjaci i prije predlagali, ali za njih nije bilo volje, poput centralizacije procesa, snažnijeg financiranja samoobnove i sl. Zbog čega su vaša stranka i većina prije odbijali takva rješenja?
Tijekom rasprava o prethodnom zakonu predlagani su brojni prijedlozi, no kad je u pitanju samoobnova te smanjenje broja sudionika i procedura, novim zakonom uvedene su bitno šire i radikalnije promjene. Obnova zgrada u javnom je interesu Hrvatske i jedan od najvažnijih prioriteta Vlade Republike Hrvatske u ovom trenutku. Novim smo zakonom promijenili odredbe koje su nas do sada kočile kako bismo sam proces obnove mogli voditi puno brže, na zadovoljstvo svih, prvenstveno građana čiji su domovi stradali. Zakon je napisan primarno zbog obnove obiteljskih i višestambenih zgrada i donosi centralizaciju tri tijela, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, ujednačavanje procedura, jedinstvenu javnu nabavu, ukidanje nepotrebnih dokumenata kao i sudionika u obnovi, a sve bi to trebalo rezultirati znatnijim ubrzanjem obnove, što nam je primarni cilj.
Građanima će se ubuduće na račune unaprijed uplaćivati puni iznos novca za samoobnovu. Kada će se moći javiti za tu vrstu predujma i u kojem roku će im novac biti uplaćen? Koje preduvjete moraju ispuniti za to?
Novim zakonom dodatno će se poboljšati model samoobnove, pa će tako tim modelom unaprijed svakom građaninu kojemu slijedi konstrukcijska obnova ili gradnja zamjenske kuće u startu biti isplaćen cjelokupni iznos za izradu projekta, za konstrukcijsku obnovu ili za gradnju njegove nove zamjenske kuće. Ta će mu se sredstva u cijelosti uplatiti na poseban račun u njegovoj poslovnoj banci. No, uvjet je da će svaka isplata podrazumijevati potpis izvođača radova i nadzornog inženjera te prolaziti kroz trijažu Ministarstva jer se radi o javnom novcu i nužna je kontrola kako ne bi došlo do nenamjenskog trošenja. Svaki građanin koji se odluči za model samoobnove, za potrebe vlastitog angažmana na uređenju svoje kuće, bilo konstrukcijske obnove, bilo gradnje zamjenske obiteljske kuće, dobit će naknadu za poslove koordinacije, i to u slučaju obnove 2654 eura, a u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće 3318 eura.
Vaši prethodnici upozoravali su da je dio problema s obnovom u nedostatnim građevinskim kapacitetima. Gdje će izvođače pronaći oni koji se odluče na samoobnovu?
Građanima je važno naglasiti i pojasniti da odabirom modela samoobnove oni sami koordiniraju obnovu, biraju i odlučuju o izvođaču radova na svojoj nekretnini te početku i završetku radova. U pojedinačnim slučajevima pri odabiru izvođača građani nisu obvezni provoditi postupke javne nabave, koji u organiziranoj obnovi znaju biti dugotrajni, a zbog velike investicijske aktivnosti te činjenice da se pojedinačni objekti koji su predmet obnove nalaze na različitim međusobno udaljenim područjima, uzrokuju smanjen interes tvrtki koje pružaju usluge i radove u procesu organizirane obnove. Ovaj tjedan održao sam i sastanak s predstavnicima nekih većih građevinskih tvrtki, na kojem smo utvrdili da je u slučaju organizirane obnove potrebno definirati jasan plan obnove kako bi građevinski sektor imao pravodobnu informaciju o predstojećim projektima te mogao operativno pratiti realizaciju na terenu. Zato smo i dogovorili objedinjene postupke javne nabave za radove obnove koji će se ubuduće odvijati po naseljima, kvartovima ili stambenim blokovima. Računamo na maksimalan angažman građevinskog sektora i unatoč činjenicama koje sam naveo, zasad nemamo problema u ugovaranju poslova izvođenja.
Na temelju čega će se računati troškovi samoobnove? Naime, maksimalne cijene usluga i radova u obnovi dosad su bile fiksirane Programom mjera, što se pokazalo problematičnim zbog inflacije. U novom zakonu najavljen je nov način utvrđivanja cijena. Možete li pojasniti kako će taj postupak ubuduće izgledati? (Možete li dati neki primjer, recimo, kako će se računati trošak za samoobnovu obiteljske kuće ili zgrade s pet stanova?)
Troškove obnove i gradnje zamjenske obiteljske kuće propisat će Vlada posebnom odlukom kako je definirano Zakonom. Zainteresirani građanin čija je kuća oštećena u potresu i koji provodi konstrukcijsku obnovu ili gradi novu zamjensku kuću, onog trenutka kad dobije rješenje Ministarstva na temelju izrađenog nalaza, država će mu na njegov poseban račun u komercijalnoj banci proslijediti čitav iznos potrebnog novca za obnovu ili gradnju nove kuće, a u skladu s iznosima predviđenima za veličinu zamjenske kuće ili za projekt konstrukcijske obnove. Primjerice, ako se građanin odluči za gradnju zamjenske obiteljske kuće od npr. 55 m², država će mu za projektiranje, gradnju, nadzor i kontrolu projekta uplatiti iznos od 98.640,23 eura, a uplatit će mu i naknadu za koordinaciju samoobnove u iznosu od 3318 eura.
Novost je odnedavno i mogućnost financiranja najma za zamjenski smještaj stradalnicima koji su u kontejnerima, uključujući i one čije kuće nose žute naljepnice. U tu je svrhu raspisan i javni poziv. Koliko je stradalnika iskazalo interes za takav smještaj i kakav je odziv vlasnika stanova? Po kojoj će se cijeni plaćati taj najam? Koliko država ukupno planira izdvojiti u tu svrhu i iz kojih izvora? Može li se taj najam financirati novcem iz Fonda solidarnosti EU?
Financiranje najma zamjenskog smještaja opravdani je trošak Fonda solidarnosti, a dosad je u pet prijašnjih poziva tom mjerom zbrinuto 1506 osoba. Za najamnine je dosad isplaćeno 9,1 milijun eura. Novost je da smo novim javnim pozivom na Banovini obuhvatili i one građane koji imaju žutu oznaku oštećenja doma koji je predviđen za konstrukcijsku obnovu, a borave u kontejnerima. Ovim putem pozivam građane koji nemaju osiguran adekvatan smještaj da se jave na poziv Ministarstva i ostvare pravo na plaćanje najma zamjenskog smještaja. Poziv je otvoren i za vlasnike kuća koji mogu ponuditi svoj stan ili kuću u najam u svrhu zbrinjavanja. Prijave na poziv podnose se do 5. svibnja 2023., a za vlasnike kuća, koji mogu ponuditi svoj stan ili kuću u najam u svrhu zbrinjavanja, do 6. ožujka 2023. Mjera stambenog zbrinjavanja odnosi se na građane koji nemaju na raspolaganju drugi useljivi stambeni prostor u radijusu od 20 kilometara od stradale nekretnine. Samcu se financira najam stana površine do 35 m², te dodatnih deset m² po osobi, i to po cijeni od 9,3 eura za m². Mjera financiranja najma primjenjuje se sve do obnove oštećene nekretnine, revizije stupnja oštećenja ili pak eventualnog smještaja u stan u državnom vlasništvu.
Najavili ste da ćete do zime osigurati prikladniji smještaj za stradalnike iz kontejnerskih naselja. Prije se govorilo o brojci od oko 4000 ljudi, sada govorite o više od 6000 ljudi. Kako je došlo do takve razlike? Jesu li podaci prije frizirani?
Evidenciju korisnika mobilnih stambenih jedinica (kontejnera) vodilo je nekoliko lokalnih i državnih tijela, dok privatne donacije mobilnih stambenih jedinica primjerice nisu ni bile zavedene u evidencijama. Stoga je za potrebe izrade programa zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica na području petrinjskog i zagrebačkog potresa napravljena analiza svakog korisnika te je izrađena mrežna aplikacija koja sadrži cjelovitu informaciju o kontejnerima i njihovim korisnicima. Utvrđeno je da na potresom pogođenom području imamo 2419 kontejnera u kojima je smješteno 6258 korisnika.
Kao jedan od oblika kvalitetnijeg smještaja za one u kontejnerskim naseljima spominjete montažne drvene kuće. Koliko bi dugo stradalnici mogli biti smješteni u takve kuće i hoće li oni ili njihovi nasljednici kad prođe taj rok i dalje imati pravo na obnovu obiteljskih kuća?
Do kraja lipnja nabavit ćemo prioritetno drvene montažne kuće za trenutačne korisnike kontejnera, kojima se do kraja godine neće riješiti obnova kuća ili stanova. Riječ je o privremenom zamjenskom smještaju koji će korisnici koristiti do obnove svojih domova, a njihova nabava financirat će se novcem iz Fonda solidarnosti.
Puno je nedoumica oko stanova u zgradama koje se grade na Banovini europskim novcem. Hoće li stradalnici koji će biti smješteni u tim zgradama u nekom trenu moći te stanove dobiti u vlasništvo?
Na području Banovine trenutačno se iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija gradi 17 zgrada, a uskoro će početi gradnja još tri zgrade, čime će ukupno biti sagrađeno 20 višestambenih zgrada s 305 stanova. U njih će se moći useliti građani čiji su stanovi stradali u potresu, a koji su bili u vlasništvu Republike Hrvatske. Ti stanovi moraju ostati u državnom vlasništvu pet godina od gradnje. Nakon isteka tog roka, korisnici će moći ostvariti prijenos vlasništva, ovisno o osnovi po kojoj su stekli pravo korištenja (otkup ili darovanje). Dodatno, novim smo Zakonom o obnovi uveli mogućnost gradnje i novih višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa. Te će zgrade graditi APN, a o lokacijama smo već razgovarali s lokalnim čelnicima.
Na sjednici Vlade u Sisku, na prvu godišnjicu potresa, Banovini je obećano 15 milijardi kuna za revitalizaciju. Imate li podatak koliko je novca uloženo lani i koliko će biti uloženo ove godine temeljem tog programa?
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo je godišnji plan provedbe programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom u kojem su navedene aktivnosti i mjere koje se provode na području Sisačko-moslavačke županije. Vrijednost aktivnosti 17 tijela državne i javne uprave sveobuhvatne revitalizacije i ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije, koje se provode godišnjim planom za 2022. godinu, iznosi više od 100 milijuna eura. Važno je istaknuti da se na području Banovine trenutačno izvode iznimno vrijedni i značajni projekti kao što su gradnja autoceste A11 Zagreb – Sisak, gradnja studentskog doma u Petrinji, kongresnog centra Topusko, projekt “Sisačko-moslavačka županija – centar gaming industrije” te projekt poduzetničkog centra “Centar novog života”. Upravo je prošli tjedan Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, s ciljem revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, u Petrinji uručilo ugovore poduzetnicima grada Petrinje ukupne vrijednosti od 15,5 milijuna eura. Isto tako, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je nove mjere i dopune postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja u toj županiji, u vrijednosti od 6 milijuna eura. Također, potporom mladim poljoprivrednicima i potporom razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava dosad su na području Sisačko-moslavačke županije odobrene potpore Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 10,8 milijuna eura. Dodatno, za obnovu javnih zgrada i infrastrukture iz Fonda solidarnosti za područja pogođena petrinjskim potresom, dosad su sklopljena 723 ugovora ukupne vrijednosti projekata 940 milijuna eura.
Primiče se treća godina od zagrebačkog potresa, a u organiziranoj obnovi nije sagrađena nii jedna jedina, makar pokazna, zamjenska kuća. Što to govori o državi?
Kao što sam i dosad više puta kazao, nitko nije zadovoljan dosadašnjim tijekom obnove privatnih zgrada i kuća, no vjerujem da ćemo novim zakonodavnim okvirom obnovu znatno ubrzati i učiniti učinkovitijom. Do treće godine od zagrebačkog potresa očekuje se otvaranje pet lokacija za gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na području zagrebačkog potresa za čije smo izvođenje trenutačno u postupku javne nabave. Unatoč percepciji javnosti, dosad je Ministarstvo bilo samo jedan od dionika procesa obnove, zadužen za izdavanje odluka o obnovi, dok su se provedbena tijela obnavljala. Sada smo novim Zakonom o obnovi sve dionike ključne za obnovu objedinili u jedno državno tijelo i time smanjili broj procedura i sudionika u obnovi. Nekonstrukcijska obnova, doduše, napreduje dobro i dosad je već obnovljeno ili je u tijeku obnova 8433 objekta. Što se tiče donošenja odluka, dosad je obrađeno više od 40 posto zahtjeva, a provođenjem novog Zakona vjerujem da ćemo tu dinamiku znatno poboljšati jer to i jest krajnji cilj donošenja novog regulatornog okvira.
Među brojnim problemima na koje ukazuju ljudi u Zagrebu spominje se i neaktivnost upravitelja zgrada. Predstavnici stanara žale se da osobno ugovaraju i vode sve poslove, a naknadu za koordinatore uzima GSKG. Jeste li upućeni u taj problem i imate li na umu neko rješenje?
Kad su višestambene zgrade u pitanju, dosad su se sredstva za koordinaciju procesa samoobnove isplaćivala na račun podnositelja zahtjeva, bilo da je to predstavnik suvlasnika ili pak upravitelj. Sada smo uredili da će pri podnošenju samog zahtjeva za samoobnovu biti potrebno priložiti i odluku suvlasnika u kojoj će jasno biti navedeno koja fizička ili pravna osoba je koordinator odnosno voditelj obnove kojoj će se sredstva uplatiti. Tom će odlukom biti naveden i način raspolaganja samim sredstvima ako se ona uplaćuju na račun zajedničke pričuve. Na taj će se način riješiti pitanje dvojbi koje navodite.
Kad ste preuzimali ministarsku dužnost, izvijestili ste da je dosad naplaćeno manje od 40 posto od ukupno 1,003 milijarde eura koliko nam je za oba potresa dodijeljeno iz Fonda solidarnosti. Zašto povlačenje tog novca ide tako sporo?
Kada je u pitanju obnova zgrada javnog sektora i infrastrukture, valja napomenuti da je riječ o zahtjevnim zahvatima na zgradama koje su iznimno važne za arhitektonsku vizuru i graditeljsku baštinu, zgradama zaštićenih pojedinačnih kulturnih dobara i zaštićenim urbanim jezgrama. Te su zgrade u naravi katedrala, crkve, kazališta, bazilike, muzeji, bolnice, zdravstvene ustanove, fakulteti i dr., čija obnova uz zahtjevne građevinske radove iziskuje i preseljenje zaposlenika i korisnika na druge lokacije te organizaciju neometanog rada, stoga taj proces iziskuje određeno vrijeme za pripremu i organizaciju uz nadzor konzervatora koji štite njihovu izvornost i vrijednost.
Jeste li u međuvremenu učinili nešto da se ti poslovi ubrzaju? Kakav finalni učinak očekujete s obzirom na to da su nam do isteka roka za korištenje tog novca preostala samo četiri mjeseca?
Maksimalno ubrzati proces iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti prioritet je čitave Vlade na kojem aktivno rade i surađuju svi resori koji provode projekte koji se financiraju iz Fonda solidarnosti. U Vladi je 3. veljače 2023. održan i koordinacijski sastanak svih provedbenih tijela. Istovremeno, Ministarstvo je osmislilo i izradilo platformu za dnevno praćenje provedbe projekata koji se financiraju iz Fonda solidarnosti, analizirali smo svaki projekt koji značajnije participira u apliciranim sredstvima, a osnovan je i poseban tim koji obilazi gradilišta i u stalnom je kontaktu s izvođačima i korisnicima. Također, uveli smo stalne, gotovo svakodnevne, sastanke s provedbenim tijelima i krajnjim korisnicima kako bismo ubrzali cijeli proces i povlačenje novca. Trenutačno na potresima pogođenim područjima postoje realizirani značajniji troškovi, odnosno izvršeni su radovi za koje se tek očekuje kompletiranje dokazne dokumentacije i podnošenje ZNS-ova. Krajem srpnja radovi su izvođeni na 125 projekata, a do sredine veljače na 310, iz čega je vidljiv rast od 147 posto.
Na sjednici Vlade pohvalili ste Ministarstvo kulture i istodobno upozorili da je nužan snažniji angažman ministarstava zdravstva i znanosti na velikim projektima u tim resorima. Na koje ste projekte mislili i u kojoj su oni fazi? Možemo li ih uspješno završiti do kraja lipnja?
Rekao sam nedavno da je ovo svojevrsna utrka s vremenom te da se svakodnevno provjerava svaki projekt koji značajnije participira u dodijeljenim sredstvima od milijardu eura kako u Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu znanosti i obrazovanja tako i u svim drugim provedbenim tijelima. Velika je odgovornost na svim resorima, ali i na krajnjim korisnicima, ravnateljima bolnica, dekanima, ravnateljima škola... Ugovorili smo 2,8 milijarde eura kako bismo potrošili milijardu eura. Radimo sve da ih i potrošimo.
Kako to da je Ministarstvo kulture toliko uspješnije u povlačenju iz Fonda od drugih resora? Je li njima iz nekog razloga lakše ili su ljudi u drugim ministarstvima manje zainteresirani ili manje sposobni? Kako to da Crkva uspijeva povući višestruko veće iznose od zdravstva?
Kao što sam rekao, doprinos svakog resora je iznimno važan, no svaki projekt obnove treba sagledati pojedinačno. Primjerice, obnova jedne bolnice, zdravstvene ustanove ili pak škole, fakulteta i sveučilišta iziskuje dodatne organizacijske angažmane jer korisnici tih institucija negdje moraju osigurati adekvatni prostor za zaposlenike i njihove korisnike. Ministarstvo kulture dosad se pokazalo izrazito uspješnim u povlačenju sredstava u obnovi objekata kulturne baštine te objekata u području kulture, vjerskih zajednica, udruga i organizacija civilnog društva koje djeluju u području kulture i umjetnosti, stoga već sada dogovaramo dodatne izvore financiranja cjelovite obnove zgrada nakon što završi konstrukcijska obnova financirana novcem iz Fonda solidarnosti.
Jasno je da ćete se na ministarskoj poziciji posvetiti prije svega obnovi. Hoće li vam ostati vremena i za druga pitanja koja pokriva vaš resor, primjerice za Zakon o najmu stanova. Srušio ga je Ustavni sud, a vlasnici još čekaju da im se na raspolaganje vrate stanovi u kojima su zaštićeni najmoprimci. Planirate li nešto učiniti po tom pitanju do kraja mandata?
Planiramo zakonom urediti to složeno tranzicijsko pitanje koje je ostalo neriješeno praktički od stvaranja hrvatske države i u kojem su oštro i nepomirljivo suprotstavljeni stavovi vlasnika i najmoprimaca, tj. bivših nositelja stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu. Podsjećam da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo utvrdio povredu prava vlasništva zajamčenog Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s obzirom na to da vlasnici stanova godinama ne mogu stupiti u njihov posjed. Takva odluka Europskog suda obvezuje Republiku Hrvatsku na provedbu jer bi u suprotnom kršila konvenciju. S druge strane, Ustavni sud ukinuo je zakonsko rješenje kojim se pokušalo riješiti to iznimno osjetljivo pravno, gospodarsko, pa i političko pitanje. Ustavni sud smatra da je tim zakonom prekomjeran teret bio nametnut najmoprimcima koji su trebali protekom roka od pet godina iseliti iz stanova i predati ih u posjed vlasnicima, što je Ustavni sud smatrao povredom njihova ustavnog prava na dom. Ustavni sud naložio je da država preuzme teret rješavanja tog problema. Dakle, rješenje ćemo tražiti u balansiranju između ustavnih prava vlasnika i najmoprimaca.