Podupiremo sve projekte ZA bolji status Hrvata izvan domovine. U zadnjih 6 godina provedeno ih je više od 10.000 - u vrijednosti 460 milijuna kuna!
PVRH Andrej Plenković za „Maticu“: Prije više od 30 godina dovršetak europskih integracija bio je san generacija Hrvata u domovini i inozemstvu. Ponosni smo na to da se RH od zemlje koja je bila pod agresijom i okupacijom te koja nije bila međunarodni subjekt uspjela pozicionirati među 15 država svijeta koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, eurozone i Schengena.* Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH povećali smo proračun za više od osam puta - s 21.5 milijuna kuna 2016. na 175 milijuna 2023. (23.2 milijuna eura). Podržavamo i projekte MVEP-a i Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. * Naš pristup prema BiH je dobronamjeran, s ciljem jačanja dobrosusjedskih odnosa i uz primarni interes da se ostvari puna ravnopravnost konstitutivnih naroda, bez koje BiH teško može ići naprijed.
Intervju koji je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković dao za mjesečnik Hrvatske matice iseljenika prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom urednice Jelene Badovinac:
U ekskluzivnom intervjuu za Maticu predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković govori o važnosti ulaska Hrvatske u europodručje i Schengen, osvrće se na položaj Hrvata u europskom susjedstvu te ističe znatno povećana proračunska sredstva za strateške projekte Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan domovine za potrebe našega cjelokupnog iseljeništva, uključujući poticaje za povratništvo mjerom Biram Hrvatsku!
Istaknuli ste da su Schengen i eurozona projekti koje je pokrenula i ostvarila Vlada HDZ-a. Koji su to konkretni koraci Vlade prethodili ovim događajima za koje se i hrvatska javnost i Hrvati u inozemstvu slažu da se radi o povijesnim iskoracima?
Prije više od 30 godina dovršetak europskih integracija Hrvatske bio je san generacija hrvatskoga naroda, u domovini i inozemstvu. Članstvo u europodručju i u schengenskom prostoru odlično je polazište za Hrvatsku u vremenu geopolitičkih neizvjesnosti te dodatno štiti naše građane i gospodarstvo. To je rezultat naše politike modernog suverenizma koja znači korištenje snažnoga međunarodnog položaja za kvalitetniji život građana i konkurentnost gospodarstva. Trud i zalaganje svih resora i dionika koji su radili na ostvarenju ovih ciljeva vidljivi su i iz ispunjenja 281 kriterija koji su postavljeni kao preduvjet ulaska u Schengen. Istodobno, za uvođenje eura poduzeli smo sveobuhvatne reforme i pripremili sustav i gospodarstvo na brz i jednostavan prelazak. Sve to u razdoblju pandemije, dva razorna potresa i okolnosti energetske krize te inflatornih pritisaka.
Mislim da možemo biti ponosni na to da se Hrvatska od zemlje koja je bila pod agresijom i teritorijalnom okupacijom te nije bila međunarodni subjekt uspjela danas čvrsto pozicionirati među 15 država svijeta koje su članice Europske unije, NATO-a, europodručja i Schengena. Usto, započeli smo pregovore i s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj. Sve što danas ostvarujemo ne bi bilo moguće bez hrabrosti, odlučnosti i požrtvovnosti hrvatskih branitelja pod vodstvom prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je proces eurointegracija posebno istaknuo u svome znamenitom govoru 30. lipnja 1990. u trenutku uspostave prvoga višestranačkog i demokratski izabranoga Hrvatskog sabora.
Što točno jednovalutno tržište i uklanjanje granica u praktičnom smislu znače danas za građane u Hrvatskoj i koje će prednosti donijeti iseljenim Hrvatima?
Hrvatska sada ima snažnije preduvjete za razvoj - uz ukinute valutne troškove, otvoreno tržište za ulaganja i bolju zaštitu od kriza i financijskih poremećaja i šokova. Odmah nakon toga slijede povoljniji uvjeti zaduživanja za privatni i javni sektor, kao i niži transakcijski troškovi. Članstvo u europodručju otvorilo je Hrvatskoj pristup dodatnim izvorima financiranja u monetarnim operacijama Europske središnje banke i uz kredite Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji su dostupni samo zemljama koje su uvele euro. Europski stabilizacijski mehanizam kao zajednički zaštitni mehanizam, osim što izravno pomaže zemljama pogođenim financijskim teškoćama, pozitivno utječe i na povjerenje financijskih tržišta u svim članicama europodručja, pa tako i u Hrvatskoj. Osjetili smo dobrobit čim je najavljeno uvođenje eura jer su kreditni rejting Hrvatske sve tri rejting agencije (Fitch, S&P i Moody’s) podignule na najveću razinu dosad.
U pogledu Schengena, otvorenost granica i pristupanje prostoru koji dijelimo s više od 400 milijuna ljudi znači slobodno kretanje za hrvatske građane, lakše putovanje do hrvatskih zračnih luka i iz njih, olakšan i jeftiniji prekogranični promet roba i usluga, snažan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti turizma te veću sigurnost vanjske granice i hrvatskih građana. To nam sad daje novi okvir i pruža nove razvojne mogućnosti kako bismo mogli još brže jačati naše gospodarstvo i podizati kvalitetu života naših sugrađana.
Europsko vijeće dodijelilo je status kandidata Bosni i Hercegovini. Taj put nije bio lagan za BiH, u kojem segmentu je Vlada RH najviše davala potporu da se to ostvari?
Nakon stjecanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, za što smo se snažno i konstantno zalagali na razini Europskog vijeća, želimo pomoći Bosni i Hercegovini da nastavi reformski put kako bi se stekli preduvjeti za što skorije otvaranje pregovora o pristupanju. Naš pristup prema BiH je dobronamjeran, s ciljem jačanja dobrosusjedskih odnosa i uz primarni interes da se ostvari puna ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda, bez koje BiH teško može ići naprijed.
Raduje nas što je uspostavljeno Vijeće ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto, koja je 16. veljače boravila u službenom posjetu Hrvatskoj. U lipnju ove godine u Zagrebu održat ćemo zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kako bi se na dnevni red stavile sve važne teme u odnosima između dviju zemalja. Nakon pandemije, gospodarska razmjena u 2022. dosegnula je četiri milijarde eura. Hrvatska je, uz Austriju, najvažniji ulagač u BiH. Želimo intenzivirati suradnju u pogledu realizacije prometnih projekata, kao i energetike. Nećemo graditi zidove, barijere ni bodljikave žice između Hrvata u RH i hrvatskoga naroda u BiH. Potrebno je umjesto toga unaprijediti suradnju u pogledu kontrole nezakonitih migracija.
Koliko je prema Vašemu mišljenju važno da politička koalicija osam stranaka u Bosni i Hercegovini opstane? Što će to u političkom smislu donijeti Hrvatima u BiH, ali i BiH kao državi u budućnosti?
Uz brojne diplomatske napore postignut je politički iskorak u Bosni i Hercegovini, čemu su pridonijele i odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njegova intervencija prvi je korak prema ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, koja se mora postići izmjenom Izbornoga zakona u pregovorima političkih aktera. Hrvatska kao najbliži susjed i podupiratelj BiH ostaje konstruktivan partner, u prvom planu brine se o jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnoga naroda, kao i o boljitku i funkcionalnosti čitave BiH.
U tom kontekstu, što skorija uspostava Vlade u Federaciji BiH od iznimne je važnosti za stabilnost i funkcionalnost zemlje. Pozdravljam napore Dragana Čovića i Hrvatskoga narodnog sabora BiH koji su u tom procesu ne samo legitimni predstavnici hrvatskoga naroda, nego i oni koji se konstruktivno zalažu za deblokadu procesa i daljnji napredak čitave zemlje. Stoga je od iznimne važnosti da politički akteri sukladno dogovoru nakon izbora naprave taj drugi korak i postignu dogovor o Izbornom zakonu. Takav rezultat očekuju i Hrvati koji moraju biti u mogućnosti ostvarivati legitimno predstavljanje na svim razinama vlasti kao konstitutivni narod. Time bi se zaštitila kolektivna prava hrvatskoga naroda, kao i BiH u cjelini. Praksa u posljednjih četiriju od pet izbornih ciklusa, kada je riječ o izboru člana Predsjedništva u kojima je člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda uvijek birao drugi, većinski narod u Federaciji, nije dobra i krajnje je vrijeme da se ona promijeni. To bi bilo na dobrobit uspostavljanja skladnih odnosa između svih triju konstitutivnih naroda u BiH.
U ovogodišnjem proračunu povećana su sredstva za Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Cilj je jačanje infrastrukture kulturnih institucija u iseljeništvu, koji su strateški projekti?
Brojne projekte koji su važni za Hrvate izvan Hrvatske već niz godina snažno podržavamo. Stoga smo Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske povećali proračun za više od osam puta - s 21.5 milijuna kuna 2016. godine na 175 milijuna kuna 2023. godine (23.2 milijuna eura), a podržavamo i projekte Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. U skladu s tim, u srpnju prošle godine na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH uputili smo poruke o važnosti očuvanja jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. Naglasio sam i potrebu veće uključenosti i doprinosa iseljenika u ekonomskom razvoju zemlje. Stoga podržavamo sve projekte usmjerene na poboljšanje statusa hrvatske manjine i iseljeništva, za što je u proteklih šest godina provedeno više od 10 tisuća projekata - gotovo 460 milijuna kuna. Od značajnih projekata istaknut ću izgradnju Hrvatske kuće u Subotici, institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji i potporu Hrvatskom kazalištu u Pečuhu.
Uz to, i drugim programima radimo na promociji i potpori Hrvata izvan Hrvatske kojima ostvarujemo suradnički odnos. To su Program za Hrvate u BiH, Program za hrvatsku manjinu, Programi za hrvatsko iseljeništvo, Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskoga naroda i Program učenja hrvatskoga jezika u RH.
I dalje ćemo nastaviti podržavati sve projekte, davati potporu sveučilištima i obrazovnim programima s ciljem jačanja pozicije pripadnika hrvatske manjine. Hrvatska želi što snažnije podržavati hrvatske iseljenike na način da se prema drugim državama, a osobito prema nacionalnim manjinama, pristupa s poštovanjem. Jedino tako, sukladno načelu uzajamnosti, možemo očekivati najvišu razinu poštovanja prava Hrvata koji žive u drugim zemljama.
Koliko je rezultata postigla mjera „Biram Hrvatsku“?
Mjera „Biram Hrvatsku“ je nadogradnja postojeće potpore za samozapošljavanje čiji je glavni cilj omogućiti osobama koje su stekle znanja i vještine u inozemstvu dodatni poticaj da se vrate u Hrvatsku te razvoj gospodarski slabije razvijenih područja. Odobrenih 137 zahtjeva u prošloj godini dokazuje da se mjera postupno koristi, a na temelju njihovih iskustava sigurni smo da će u razdoblju gospodarskog oporavka biti sve više onih koji ostvaruju svoje poslovne ideje povratkom u domovinu. To je samo jedna u nizu mjera koje provodimo za mlade i njihovo zapošljavanje, porezno rasterećenje, obrazovanje, kao i stambeno zbrinjavanje. Ključna tema budućnosti za Hrvatsku je demografska revitalizacija, a usto Vlada će biti posebno posvećena digitalizaciji te energetskoj i zelenoj tranziciji, u kojima će važnu ulogu imati upravo nove generacije.
Od 2023. proširili smo popis država iz kojih potičemo povratak. Navedenom mjerom može se ostvariti poticaj od maksimalnih 27.000 eura za povratak u Hrvatsku iz inozemstva (7.000 eura povratak + 20.000 eura samozapošljavanje), odnosno 23.500 eura za internu mobilnost (3.500 eura preseljenje + 20.000 eura samozapošljavanje). Za Potporu za samozapošljavanje, koja još obuhvaća potporu za samozapošljavanje, potporu za samozapošljavanje zeleno/digitalno i potporu za proširenje poslovanja, u 2023. godini planiran je iznos od 46.5 milijuna eura.
Koliko političari hrvatskih korijena u europskom susjedstvu pomažu u bilateralnim odnosima, primjerice u Srbiji?
Institucionalni okvir hrvatske zajednice u Srbiji osnažuje se djelovanjem hrvatskih političara, Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini te Hrvatskoga nacionalnog vijeća, kao i kontinuiranom potporom Vlade. Hrvati u Srbiji dobili su novi život u smislu institucionalne zastupljenosti u ministarstvu, odnosno uz poziciju gospodina Tomislava Žigmanova. To otvara mogućnost da hrvatski narod u Srbiji još bolje artikulira svoje interese, a ta zadaća je važna i zahtjevna. Mi ćemo podupirati sve napore ključnih institucija Hrvata u Srbiji te štititi njihove nacionalne, kulturne i identitetske interese. I u Hrvatskoj već sedmu godinu ostvarujemo kvalitetnu suradnju s predstavnicima manjina, koji su dio parlamentarne većine. U pogledu odnosa sa Srbijom, Hrvatska je uvijek otvorena za dijalog, ali i dalje ćemo tražiti odgovore na krucijalna pitanja koja opterećuju odnose među državama.