1990. godina

Siječanj

U Splitu je (6. siječnja) osnovana gradska organizacija HDZ-a.

Sabor SR Hrvatske donio je ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, čime je ozakonjen višestranački sustav u SR Hrvatskoj.

Čelništvo HDZ-a posjetio francuski veleposlanik u SFRJ Michel Chatelais, a razgovarao je o programu HDZ-a i o budućim izborima.

Hrvatska demokratska zajednica uputila prosvjed Saboru SR Hrvatske “zbog pogromaške, a bezrazložne hajke na HDZ”. U prosvjedu se navodi da HDZ u tom trenutku ima više od 100 000 članova.

Veljača

Uz još sedam stranaka – Hrvatski socijalno-liberalni savez, Socijaldemokratsku stranku Hrvatske, Hrvatsku kršćansko-demokratsku stranku, Radikalno udruženje za sjedinjene europske države, Hrvatsku demokratsku stranku, Savez komunista Hrvatske i Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske - Hrvatska demokratska zajednica službeno registrirana kao politička stranka (5. veljače).

Sabor SR Hrvatske usvojio novi Izborni zakon – pravnu osnovu za demokratske i višestranačke izbore, prve demokratske izbore u Hrvatskoj.

U Zagrebu održan Prvi Opći sabor Hrvatske demokratske zajednice (24. i 25. veljače). Sudjelovalo 1 760 izaslanika iz Hrvatske i iseljeništva, 297 promatrača, 320 gostiju i 54 novinara. Među gostima Sabora bili su američki, francuski, talijanski i sovjetski konzuli te predstavnik kanadske ambasade. Bio je to prvi osnivački sabor jedne nesocijalističke i nekomunističke stranke u tadašnjoj SFRJ i prvi skup jedne hrvatske demokratske stranke nakon više od pet desetljeća jednostranačkog totalitarizma. Od 1 760 verificiranih izaslanika glasovalo ih je 1 426, 31 listić bio je nevažeći; za predsjednika stranke dr. Franju Tuđmana glasovala su 1 382 delegata.

Dok se održavao Sabor, netko je pokušao zapaliti prostorije HDZ-a – baraku u Savskoj 16 u noći između 24. i 25. veljače.

Travanj

U Otočcu ob Krki (6. travnja) sastali su se predstavnici Slovenskoga demokratskog saveza i Hrvatske demokratske zajednice. Raspravljalo se o političkom i gospodarskom položaju Hrvatske i Slovenije u SFRJ.

U Zagrebu, na Trgu Francuske Republike, na Cvjetnicu (8. travnja) održan je veliki predizborni skup HDZ-a s glavnom porukom “Stvarajmo skupa slobodnu Hrvatsku”.

Održan prvi krug demokratskih izbora u SR Hrvatskoj (22. i 23. travnja). Od ukupno 365 zastupnika, koliko ih je trebalo izabrati, izabran je 131 zastupnik, od toga 104 zastupnika s liste HDZ-a.

HDZ (30. svibnja) preuzeo vlast u Saboru. Održane su zasebne sjednice svih triju saborskih vijeća na kojima su izabrani novi predsjednici. Nakon toga je održana zajednička sjednica svih saborskih vijeća. Za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske tajnim je glasovanjem izabran dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a. Od 338 zastupnika 'za' je glasovao 281 zastupnik.

Kao prve zadaće demokratske Hrvatske u svojemu je govoru dr. Tuđman najavio: 1. rad na novom Ustavu Republike Hrvatske; 2. uređenje novoga ustavnog položaja Hrvatske u Jugoslaviji; 3. uključivanje u Europu i europeizaciju Hrvatske; 4. ustanovljenje poretka pravne države i modernizaciju državne uprave; 5. duhovnu obnovu; 6. korjenite promjene u vlasničkim odnosima i gospodarstvu; 7. demografsko oživljavanje; 8. povratak iseljeništva; 9. nužnost promjena u javnim službama i 10. moralnu obnovu i etiku rada.

Svibanj

Održan drugi krug demokratskih izbora u Hrvatskoj (6. i 7. svibnja). Od 356 saborskih mjesta, HDZ osvojio 205 (58,4%).

U Zagrebu, u prostorijama Predsjedništva SRH, u Visokoj ulici 22 (10. svibnja) sastali se dotadašnji komunistički čelnici SRH i predstavnici HDZ-a, pobjedničke stranke na demokratskim izborima u SRH.

Kolovoz

U Sarajevu (18. kolovoza) održana osnivačka skupština sestrinske stranke, HDZ-a Bosne i Hercegovine.

Rujan

U Zagrebu (13. rujna) osnovana organizacija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice.

Prosinac

U Zagrebu (20. prosinca) u dvorani INA-Naftaplina održana sjednica Glavnog odbora i Kluba zastupnika HDZ-a. Prihvaćen prijedlog amandmana na Ustav Republike Hrvatske, kojim se omogućuje Saboru da u kriznoj situaciji, ako ne bi bilo moguće provesti referendum, dvotrećinskom većinom glasova nazočnih zastupnika donese odluku o odcjepljenju i izdvajanju Hrvatske iz Jugoslavije.

U Hrvatskom saboru (22. prosinca) prihvaćen i svečano proglašen novi Ustav Republike Hrvatske. Prema tom ustavu, Hrvatska je postala zemlja koja ide prema svojoj samostalnosti i suverenosti, prihvaća pluralističku demokraciju, slobodno tržište, razne oblike vlasništva i vladavinu prava. Dr. F. Tuđman: “Donošenjem novoga hrvatskog Ustava učinili smo ono na što nas je obvezao hrvatski narod i velika većina građana Hrvatske na prvim slobodnim višestranačkim izborima (22. travnja i 6. svibnja) ove godine. Oni su na plebiscitaran način dali svoj glas za slobodnu, demokratsku i suverenu hrvatsku državu i zato je Ustav, koji danas svečano proglašujemo, izražaj njihove volje, potvrda nacionalnoga suvereniteta hrvatskog naroda i ozbiljenje ustavno-političkoga mandata koji smo od naroda dobili na izborima. Novim hrvatskim ustavom Republika Hrvatska ustavnopravno se u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala... Novi Ustav Republike Hrvatske svojim je sadržajem u cjelini izražaj te europske konstante hrvatske državne misli i ustavnopravne zbilje. U tom smislu, on je ne samo pravni već i institucionalno vrijednosni temelj usklađivanja svekolikoga hrvatskoga pravnoga poretka s europskim pravom, i posebno s pravom i standardima današnje Europske zajednice. Riječ je prije svega o ustavnom prihvaćanju vrijednosti i institucija američke i europske demokracije, izražene u načelima o poštovanju prava čovjeka, o diobi vlasti, o vladavini prava i demokratskom višestranačkom sustavu. Ustav stvara čvrste pretpostavke pravnoga poretka zasnovanoga na cjelovitoj, djelotvornoj, demokratskoj, državnoj i društvenoj preobrazbi kojom se Republika Hrvatska, uz slobodu poduzetništva i privatnoga vlasništva odlučno opredjeljuje prema cilju da postane slobodna i demokratska suverena država, ali i društvo pravde i blagostanja, u svakom pogledu država kao što su to danas razvijene zapadnoeuropske i druge zemlje slobodna svijeta.”

U Kninu (22. prosinca) proglašena tzv. Srpska autonomna oblast Krajina – SAO Krajina. Po “statutu” te “Krajine”, u njezin sastav ušla su područja SJS Knina, Obrovca, Benkovca, Gračaca, Titove Korenice, Donjeg Lapca, Gline, Dvora na Uni, Vojnića i Hrvatske Kostajnice.

HDZ je do kraja 1990. ustrojio općinske odbore u svih 116 općina i ogranke HDZ-a u više od 2 700 mjesnih zajednica, a u inozemstvu više od 300 ogranaka.