Nastavljamo graditi odlične odnose sa Slovenijom. Proširenjem LNG terminala Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju Europu!
Premijer Plenković u radnom posjetu Sloveniji: Zahvaljujem još jednom na snažnoj potpori ulasku RH u Schengen i eurozonu. Kao prijateljske države kontinuirano vodimo dijalog. U prvi plan stavljamo teme koje nas povezuju, a diskretno rješavamo one o kojima imamo različiti stav. Razmatramo način na koji bismo rasteretili i slovenske i hrvatske ribare kazni dok se ne postigne dogovor o Savudrijskoj vali. Lani nas je posjetilo 1.570.000 turista iz Slovenije - što je po dolascima svrstava odmah nakon Njemačke - a robna je razmjena dosegla 7.22 milijardi eura. Nastavljamo odličnu suradnju! Hrvatska će uz pomoć EU sredstava povećati kapacitete terminala na Krku te opskrbljivati plinom i Sloveniju i Austriju i Bavarsku i Mađarsku i BiH.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković sastao se u Brdu kod Kranja sa slovenskim premijerom Robertom Golobom.
Obojica premijera izrazila su zadovoljstvo susretom. Razgovarali su o temama od značaja za dvije, kako su naglasili, prijateljske države - s fokusom na suradnji u područjima energetike, nadzoru ilegalnih migracija i gospodarstvu. Najavili su i Golobov posjet Zagrebu u svibnju.
Unaprjeđenje političke & gospodarske suradnje
Predsjednik Plenković izrazio je zadovoljstvo time što se i ovim sastankom nastavio odličan dijalog između Hrvatske i Slovenije i u mandatu premijera Goloba, u cilju rješavanja otvorenih pitanja i unaprjeđenja političke i gospodarske suradnje.
Naglasio je da u gotovo sedam godina njegova mandata na čelu hrvatske Vlade odnosi sa Slovenijom ni u jednom trenutnu nisu predstavljali bilo kakav politički problem:
- To je danas notorno, ali je veliko postignuće u odnosu na ozračja koja su nerijetko opterećivala odnose u prošlosti. Plod je to stalnog političkog dijaloga i stavljanja u prvi plan onih tema koje nas povezuju te diskretnog rješavanja onih tema o kojima imamo različito stajalište.
Pragmatično rješenje za hrvatske i slovenske ribare
Zahvalio je još jednom Sloveniji na potpori koju je Hrvatska od nje imala prigodom ulaska u Schengenski prostor i europodručje.
Govoreći o gospodarskoj suradnji, istaknuo je da je robna razmjena u 2022. dosegla preko sedam milijardi i 220 milijuna eura, što dovoljno govori o međusobnom značaju partnerstva u gospodarskoj domeni:
- Kada je riječ o turizmu, a tek će se vidjeti plodovi ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, u prošloj je godini Hrvatsku posjetilo milijun i 570 tisuća slovenskih turista, što Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima, odmah nakon Njemačke.
Dodao je da je već u prva tri mjeseca ove godine Hrvatsku posjetilo preko 90 tisuća Slovenaca.
Premijer Plenković izvijestio je da je na sastanku slovenskom kolegi sugerirao jedan oblik pragmatičnog rješenja kada je riječ o hrvatskim i slovenskim ribarima, kako bi se rasteretili različitih prekršajnih kazni, bez izvršenja tih kazni, što bi bio dobar signal u rješenju ovog pitanja koje ipak povremeno opterećuje odnose.
Europsko energetsko čvorište
Što se tiče energetike, predsjednik Plenković istaknuo je da je Hrvatska spremna izvršiti sve što je potrebno, prije posjeta premijera Goloba Hrvatskoj u svibnju, kako bi se potpisao sporazum o solidarnosti:
- Spremni smo terminal za prirodni ukapljeni plin na Krku, nastavno na stratešku odluku hrvatske Vlade povećati u pogledu kapaciteta, s postojećih 2.9 milijardi kubika plina na 6.1 milijardu kubika, čime bi on uistinu dobio regionalni, srednjoeuropski značaj.
Podsjetio je da sve hrvatske potrebe za plinom, i kućanstva i gospodarstvo, godišnje iznose 2.8 milijardi kubika plina, i to kada bi se plin trošio do maksimuma:
- Stoga, Hrvatska ne diže kapacitet toga terminala radi svojih potreba, nego radi regionalnog energetskog čvorišta koji želi biti u okolnostima potpuno izmijenjene arhitekture energetske karte svijeta. Suradnja koja bi, između ostaloga, bila sufinancirana i europskim sredstvima plinovodima bi povezala Hrvatsku i Sloveniju, a onda dalje i Austriju, Bavarsku, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu. Time bismo terminal na Krku, u novoj energetskoj situaciji, iskoristili na dobrobit i gospodarstava i građana cijele srednje Europe.
Zaštita EU granice od nezakonitih migracija
Kada je riječ o migracijama, predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je da Hrvatska na svojoj vanjskoj granici, koja je sada i vanjska granica Schengenskog prostora, ima 6.700 policajaca koji je štite od nezakonitih migracija.
Dodao je da je Hrvatska spremna nastaviti razgovore sa Slovenijom i s Italijom kako bi se postigao dogovor o zajedničkim mehanizmima sprječavanja nezakonitih migracija i poštovanja svih europskih normi u tom pogledu.
Razgovarali su i o situaciji na jugoistoku Europe, posebice u BiH, a premijer Plenković naglasio je da stavovi Hrvatske i Slovenije u potpunosti konvergiraju kada je riječ o podršci proširenju i reformskim procesima koji su nužni u svim državama u susjedstvu kako bi napredovale prema ostvarenju članstva u Europskoj uniji.
Podrška ulasku RH u Schengen - ispravna odluka
Slovenski premijer Robert Golob kazao je kako je Schengen brojnim Slovencima olakšao put u Hrvatsku, te da je podrška Ljubljane hrvatskom članstvu bila ispravna odluka u njezinom nacionalnom interesu, što pokazuje i veći broj dolazaka slovenskih državljana u ovoj godini.
Nažalost, nastavio je, u istom periodu se bilježi i povećanje broja ilegalnih ulazaka migranata u Sloveniju, zbog čega je zajednički interes uspostava što boljeg nadzora nad vanjskim granicama Europske unije. Stoga će dvije države, koje su ilegalnim migrantima samo tranzitne, zajedno s Italijom, zemljom koja im je konačna destinacija, pokrenuti trilateralnu suradnju za nadzor migracija.
Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do Golobovog posjeta Zagrebu koji se planira za svibanj.
Dogovorom riješiti na zadovoljstvo obje države
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuli su se na tužbe slovenskih ribara pred Europskim sudom za ljudska prava te pitanje razgraničenja.
Što se tiče arbitraže, stajališta obje države su jasna, kazao je premijer Golob.
Što se tiče tužbe slovenskih ribara, premijer Golob kazao je kako se radi o privatnoj tužbi o kojoj na sastanku nije bilo riječi jer Slovenija kao država nije uključena u nju.
Premijer Plenković naglasio je kako se stavovi o strateškim postavkama pitanja razgraničenja ne mijenjaju, podsjetivši da se RH odlukom Hrvatskog sabora još u ljeto 2015. povukla iz arbitraže jer je došlo do kompromitiranja cijelog arbitražnog procesa:
- Spremni smo riješiti pitanje granice i razgraničenja na moru na zadovoljstvo obje države.
Ponovio je da Hrvatska želi ponuditi pragmatično rješenje koje bi i hrvatske i slovenske ribare rasteretilo prekršajnih kazni, koje za sada plaćaju hrvatska i slovenska vlada, dok se ne riješi pitanje razgraničenja.
Energetska suradnja
Upitan o LNG terminalu i energetskoj suradnji, premijer Golob kazao je da je na stolu više opcija:
- Najvažnije je uskladiti konzorcije kupaca, među kojima će sigurno biti zainteresirani kupci iz Slovenije, Austrije i Njemačke te dogovoriti kako će plin doći do tih kupaca. Hrvatska strana na današnjem nas je sastanku informirala o mogućnostima prve nadogradnje terminala, s 2.9 na 6.1 milijardu kubika, ali i dalje. Sama lokacija terminala na Krku uistinu je dobra ulazna točka za mnogo šire područje unutar Europske unije, koja napušta ruski plin najkasnije u tri godine te će se u cjelini opskrbljivati iz drugih izvora.
Premijer Plenković ponovio je da je ideja Hrvatske da terminal na Krku bude na korist više zemalja te da zato i želi dići njegove kapacitete.
- Smjerovi su jasni, prema Sloveniji, pa iz Slovenije dalje prema Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske prema Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Hrvatska za to ima predviđena značajna sredstva, i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, odnosno Instrument EU iduće generacije, osobito kroz dio koji se odnosi na zajmove.
Projekt europskog značaja
Podsjetio je da se Hrvatska 2020. izborila za 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava i još 3.6 milijardi eura itekako povoljnih zajmova:
- To je jedan način financiranja, a drugi je da se zajedničkim pristupom taj projekt predstavi kao projekt europskog značaja pa da su onda na raspolaganju dodatna značajna sredstva koja bi pokrila širi koncept.
Pozdravio je slovensku ideju o konzorciju kupaca i dodao kako već postoji radna skupina stručnjaka iz Hrvatske, Austrije i Njemačke, te da je želja hrvatske Vlade da u njoj sudjeluje i Slovenija.
Izgradnja fizičkih barijera na granici nije opcija
Što se tiče nadzora migracijskih tokova na granicama, predsjednik Plenković ponovio je da je politika Hrvatske da prema susjedima koji su van Schengena i Europske unije ne gradi fizičke barijere.
Pojasnio je da je za to nekoliko razloga:
- Prvo, imamo prirodne granice, a to su rijeke Dunav i Sava. Drugi su razlog politički odnosi sa susjednim zemljama zbog kojih Hrvatska ne želi graditi ni ograde ni žice prema prijateljskim zemljama i narodima, osobito prema onim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje s druge strane granice žive Hrvati. To za Hrvatsku nije opcija.
Dodao je da je upravo zbog toga sve protekle godine Vlada ulagala u sposobnosti hrvatske granične policije, njih 6.700, te u tehničke kapacitete:
- Kao odgovorna članica Schengenskog prostora želimo učinkovitu i pouzdanu suradnju sa susjednim zemljama, primjerice Slovenijom koja je, kao i Hrvatska, tranzitna zemlja u pogledu stvarnih ciljeva migranata i onih koji nastoje na nezakonit način ući u zapadne članice Europske unije.
Izrazio je uvjerenje, u tom kontekstu, da će sporazum o policijskoj suradnji biti spreman za potpisivanje tijekom posjeta premijera Goloba Zagrebu.
Hrvatska je spremna sudjelovati u izgradnji drugog bloka NE Krško
Upitan o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško, predsjednik Plenković prvo je izrazio zadovoljstvo što je njen vijek produžen do 2043. godine. Poručio je da Hrvatska 16 posto struje dobiva iz NE Krško.
Dodao je i da ih je premijer Golob upoznao s visokim stupnjem potpore slovenske javnosti za korištenje nuklearne energije za proizvodnju električne energije:
- Ukoliko sve procedure, okolnosti, odluke i konzultacije, koje se trebaju provesti u ovakvim situacijama, u Sloveniji budu išle prema izgradnji drugoga bloka Nuklearne elektrane Krško, Hrvatska je spremna, po uzoru na odličnu suradnju koju imamo sada u okviru zajedničkog upravljanja Nuklearnom elektranom Krško, na poziv Slovenije sudjelovati.