1991. godina

Siječanj

U organizaciji HDZ-a, u Hrvatskoj i u iseljeništvu održavaju se prosvjedni skupovi protiv velikosrpskoga nasilja i ometanja razvoja demokracije u Hrvatskoj.

Veljača

Izvršni odbor HDZ-a (14. veljače) održao sjednicu na kojoj je razmotreno stanje u Virovitici i položaj u kojem se našla tamošnja organizacija HDZ-a i pučanstvo virovitičke općine. Odbor je osudio velikosrpske akcije u Virovitici, gdje se, uz kninsko krizno žarište, želi stvoriti još jedno, i upozorio na upletenost JNA u velikosrpske aktivnosti, posebno kidnapiranje i zlostavljanje pojedinih članova HDZ-a. Odbor je zatražio da se svi kidnapirani građani iz Virovitice odmah puste na slobodu, a od Vlade RH zatražio je da svim legitimnim sredstvima zaštiti mir, slobodu i sigurnost svih građana Republike Hrvatske. Isti je dan predsjedniku hrvatske vlade uručena peticija koju je potpisalo 52 000 građana RH za oslobađanje iz vojnog zatvora čelnika virovitičke općine.

Ožujak

U Zagrebu je (5. ožujka) održan sastanak Glavnog odbora HDZ-a na kojemu je upozoreno da se Hrvatska nalazi pred pogibelji od organiziranog nastupa dogmatskih i velikosrpsko-hegemonističkih snaga i tendencija koje žele obnoviti staru Jugoslaviju s unitarističkim obilježjima, odnosno veliku Srbiju. Pod svaku cijenu žele spriječiti da na čelo Predsjedništva Jugoslavije dođe hrvatski predstavnik. Za ostvarenje tih ciljeva primjenjuju se sva sredstva psihološkog rata. Hrvatsko vrhovništvo vodi politiku pregovaranja za pronalaženje demokratskoga dogovora. HDZ postaje žarište mobilizacije naroda.

U Puli (9. ožujka) osnovan Klub mladeži HDZ-a koji će djelovati putem kulturnih, ekoloških, znanstvenih i sportskih aktivnosti. Prvi čin te djelatnosti bit će organiziranje programa prikupljanja darova štićenicima tamošnjega Doma za djecu i omladinu.

Travanj

U Zagrebu održan zajednički sastanak svih koordinacija HDZ-a za iseljeništvo.

Svibanj

Proveden referendum (19. svibnja) o budućnosti Republike Hrvatske. Glasovanju je pristupilo 83,56% birača - za suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku izjasnilo ih se 94,17%, protiv je glasovalo 4,18%, a nevažeća su bila 1,2% glasova. Nakon demokratskih izbora u proljeće 1990., bio je to drugi demokratski plebiscit hrvatskog naroda o vlastitoj političkoj budućnosti

U Zagrebu (28. svibnja) na stadionu NK Zagreba održana prva smotra Zbora narodne garde.

Lipanj

Hrvatski sabor (25. lipnja), na osnovi rezultata referenduma od 19. svibnja, donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Povelju o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj i Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. (Zaključkom Brijunske konferencije (7. srpnja) primjena te Ustavne odluke odgođena je za tri mjeseca). Istog dana (25. lipnja) Republika Slovenija proglasila je svoju samostalnost i suverenost. Sljedeći dan Republika Slovenija priznala je Republiku Hrvatsku, a Republika Hrvatska priznala je Republiku Sloveniju

U Zagrebu je (28. lipnja) Izvršni odbor HDZ-a podržao odluku hrvatske Vlade o zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa neuplaćivanjem u savezni proračun i odluku da se vojni novaci iz Hrvatske ne upućuju na odsluženje vojne obveze u JNA, nego u postrojbe Zbora narodne garde.

Listopad

Sabor Republike Hrvatske (8. listopada), na zajedničkoj sjednici, u skladu s referendumom održanim 19. svibnja 1991., prekinuo sve državnopravne veze Republike Hrvatske sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom i Republiku Hrvatsku proglasio neovisnom državom.

Zrakoplov JNA (7. listopada) raketama je napao Banske dvore u Zagrebu.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman pozvao hrvatski narod (25. listopada) na obranu Domovine od velikosrpske agresije.