Ulazak u OECD, zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta, učinit će Hrvatsku još boljom zemljom!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković u Banskim dvorima s glavnim tajnikom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Mathiasom Cormannom. „Nakon pristupanja Schengenu i eurozoni, članstvo u OECD-u naš je idući strateški cilj. Hrvatska predano radi na ispunjavanju svih zahtjevnih kriterija“. Potom se premijer obratio na Konferenciji „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“, održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. „Nakon što smo učvrstili političku stabilnost te gospodarsku, energetsku i financijsku sigurnost zemlje, OECD vidimo kao instrument koji će nam pomoći u dodatnom unaprjeđivanju reformskih procesa i cjelokupnog funkcioniranja hrvatske države“.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a u svom je obraćanju na konferenciji (održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) istaknuo da je OECD jedina preostala organizacija kojoj Hrvatska još treba pristupiti.
Dodao je da se u zadnja tri desetljeća vidi kako smo u smislu međunarodnog pozicioniranja ostvarivali velike strateške iskorake za našu zemlju, koji nije bila subjekt međunarodnog prava sve do početka 90-tih godina prošlog stoljeća:
- Sada smo, tri desetljeća poslije, došli u fazu da nakon UN-a, OESS-a, Vijeća Europe, NATO-a, Europske unije, Schengena i eura na dnevni red dođe i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.
Nikad čvršći međunarodni položaj
Andrej Plenković je poručio da pristupanje OECD-u za Hrvatsku dolazi u trenutku kada smo u potpunosti konsolidirali naš međunarodni položaj, stabilnost u smislu političke, ekonomske i financijske reputacije te da je de facto članstvo u OECD-u perfektuiranje hrvatskog funkcioniranja:
- To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa, što kroz sustav različitih instrumenata konvencija i smjernica koje OECD ima, što kroz poboljšavanje svih segmenata funkcioniranja hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u Europskoj uniji, a koju ćemo članstvom u OECD-u učiniti još boljima.
Napomenuo je pritom da OECD služi kao neformalno tajništvo G7 i G20:
- Kroz uključivanje u ovu organizaciju dobit ćemo bolji uvid u zbivanja koja predvode najveći, najsnažniji i ekonomski najmoćniji akteri na svijetu.
Bolji uvid u zbivanja koja predvode ekonomski najmoćniji akteri
Podsjetio je da je Hrvatska još prije 6 godina iskazala interes da postane članica, u prvim danima ove Vlade, kada je dogovoreno da se intenzivno krene prema Schengenu, euru i OECD-u:
- To su bili sustavni koraci koji su trasirali put reformskih zahvata i jačanja međunarodnog položaja Hrvatske. Danas je Hrvatska s obje noge u dubljoj europskoj integraciji, i u Schengenu i euru, ušla je i u Europski stabilizacijski mehanizam te smo sa svojim ekonomskim i financijskim pokazateljima i pravnim sustavom spremni poduzeti reforme kako bismo ostvarili i ovo članstvo.
Hrvatska pokazala snagu, otpornost & žilavost
Kazao je da je teško licitirati s preciznim kalendarom kada je riječ o članstvu, ali da će se u svakom slučaju to dogoditi najranije 2025. godine:
- Hrvatska je pokazala da ima snage, otpornosti, žilavosti i umijeća nositi se s velikim globalnim krizama koje su sve bile vanjskog i horizontalnog karaktera i bez unaprijed definiranog roka trajanja. Vlada je kako u pandemiji Covida 19, tako i u energetskoj i prehrambenoj krizi, državnim intervencijama pomogla i građanima i gospodarstvu.
Ostvareni strateški ciljevi & očuvana socijalna kohezija
Istaknuo je da je Hrvatska u zadnje tri godine imala pakete pomoći ukupno vrijedne 6.8 milijardi eura:
- Time smo očuvali socijalnu koheziju, pomogli najranjivijima u društvu, zadržali, čak i povećali zaposlenost, spriječili ugrozu egzistencije hrvatske obitelji, spriječili stečajeve hrvatskih poduzeća, omogućili privatnom sektoru da isplati plaće svojim radnicima u trenucima kada sredstava nisu imali.
Dodao je da su pritom ostvareni i strateški ciljevi ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje.
Pad inflacije, rast gospodarstva
Hrvatski premijer naglasio je i da su podaci o trendu smanjivanja stope inflacije također dobri te najavio da će Vlada idućeg tjedna sama revidirati prognoze za stopu rasta u 2023. godini:
- Ta će procjena biti blizu 2 posto.
Dodao je da prognoze o rastu hrvatskog gospodarstva revidiraju sve međunarodne, financijske i ekonomske institucije i agencije te da će to sada napraviti i Vlada jer su, unatoč usporavanju globalne ekonomije, trendovi bolji nego što su bila očekivanja prije nekoliko mjeseci:
- I na tom tragu, s mjerama koje smo poduzeli, globalnim okruženjem, čvrstom europskom integriranošću, sjajnim pokazateljima u prva tri i pol mjeseca o dolascima, noćenjima i prihodima u hrvatskom turističkom sektoru, s velikim pouzdanjem očekujemo solidniju godinu u gospodarskom i financijskom smislu.
Snažna politička stabilnost važna i za članstvo u OECD-u
Naglasio je da su temeljni preduvjeti za to snažna politička stabilnost i kvalitetno funkcioniranje institucija:
- Neovisnost pravosuđa, funkcioniranje pravne države i borba protiv korupcije jedni su od stožernih političkih ciljeva članstva u OECD-u.
Posebno važnim je izdvojio i sustav koji će unaprijediti korporativno upravljanje u Hrvatskoj, osobito kada je riječ o tvrtkama u potpunosti ili djelomično u državnom vlasništvu:
- I tu vidim istinsku dodanu vrijednost usvajanja standarda koji će postati i naši kada pristupimo OECD-u.
Veća konkurentnost na europskom i globalom tržištu
Podcrtao je važnost društvenog konsenzusa o velikim političkim ciljevima te pozvao sve da pomognu ostvarenju ovog strateškog državnog cilja.
Na kraju govora, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković naglasio je i da će proces pristupanja OECD-u učiniti Hrvatsku bolje uređenom, kvalitetnijom i spremnijom za naše mlade:
- Omogućit će im da budu konkurentni na europskom i globalom tržištu rada, a naše gospodarstvo da prati trendove četvrte industrijske revolucije i drži korak s temama budućnosti, poput dekarbonizacije, digitalne transformacije i demografskih izazova.
PANEL RASPRAVA
Nakon obraćanja uslijedila je panel rasprava o članstvu Hrvatske u OECD-u.
Sudjelovali su ministar financija Marko Primorac, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, zamjenica direktorice Uprave za pravne poslove OECD-a Gita Kothari, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Burak Baykan.
Podsjetimo, Vlada RH je u siječnju 2017. uputila OECD-u zahtjev za članstvo, a lani je i službeno započela pregovore o ulasku. Na završnom sastanku Vijeća OECD-a, naime, države članice usvojile su Plan pristupanja za Hrvatsku. MVEP Gordan Grlić Radman voditelj je Međuresorne skupine RH za pristupanje OECD-u.
EU POVJERENIK ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE & POLJSKI MVEP
Ovog iznimno sadržajnog dana premijer Plenković sastao se i s povjerenikom Europske komisije za unutarnje tržište Thierryjem Bretonom …
… te s ministrom vanjskih poslova Republike Poljske Zbigniewom Rauom.