Vijesti
30. 4. 2023.

Dijalogom rješavati otvorena pitanja, štititi nacionalne manjine & unaprjeđivati gospodarsku, prometnu i energetsku suradnju

PVRH Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima srbijansku premijerku Anu Brnabić: „Dogovorili smo da će ministarstva vanjskih poslova RH i Srbije napraviti inventar otvorenih pitanja na čijem ćemo rješavanju raditi: sudbina nestalih, procesuiranje ratnih zločina, ratna odšteta, povratak kulturnih dobara, granica... Cijenimo to što je Tomislav Žigmanov postao ministar, važna je to poruka Hrvatima u Srbiji u pogledu i vidljivosti i zaštite prava. Imamo i odgovornost i snagu zajedno rješavati sva godinama gomilana pitanja na dobrobit i hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u RH“. Predsjednik Vlade RH potom je sudjelovao na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća (SNV), koja se održala uoči manjinskih izbora u Hrvatskoj 7. svibnja.

Obrativši se nazočnima na Velikoj skupštini SNV-a u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, predsjednik Vlade RH napomenuo je da 7. svibnja, na manjinskim izborima u Hrvatskoj, očekuje visoki stupanj sudjelovanja svih nacionalnih manjina.

Ocijenio je da je Hrvatska 2023. zemlja koja je riješila ključna nacionalna pitanja, osnažila demokratske institucije i stekla snažni međunarodni položaj, odnosno ostvarila sve državno-političke ciljeve u protekla tri desetljeća:

- Svi koji žive u Hrvatskoj, a to su naši građani, bili oni Hrvati ili pripadnici manjina, trebaju uživati sva prava, osjećati se dobro i pridonositi boljitku hrvatske države i društva.

Sudbina Srba u Hrvatskoj spojena sa sudbinom Hrvata u Srbiji

Složio se s izjavom predsjednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić koja je kazala da su odnosi dviju država opterećeni mnogim bremenitim problemima i naslijeđem zadnjih stotinjak godina:

- Ti problemi žive među narodom, žive i među Hrvatima i među Srbima, nerijetko predstavljaju i prepreke u unaprjeđenju odnosa između Hrvatske i Srbije. Zato posebno cijenim današnju poruku gospođe Jasne Vojnić, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV), o tome koliko je spojena sudbina Srba u Hrvatskoj sa sudbinom Hrvata u Srbiji. To nama, kao odgovornim političarima koji smo dobili većinsko povjerenje u RH, nameće jasnu zadaću da donosimo odluke koje će poboljšati i položaj Srba i svih manjina u Hrvatskoj te snažno voditi računa o zaštiti prava i identitetu Hrvata u Srbiji.

Stabilnost kao preduvjet napretka

Podsjetio je da je HDZ, kao najsnažnija stranka u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti, prije sedam godina formirala parlamentarnu većinu u koaliciji s liberalnim, demokršćanskim, umirovljeničkim i narodnjačkim strankama te sa zastupnicima nacionalnih manjina, stvorivši trokut političke stabilnosti:

- Taj trokut omogućava Hrvatskoj da ostvari ciljeve kao što su ulazak u Schengen i europodručje, na čemu nam je i čestitala srbijanska premijerka. Politička stabilnost preduvjet je svakog napretka. Ona je omogućila i gospodarski rast i očuvanje socijalne kohezije u vremenima pandemije i energetske krize kada smo, kao i cijeli svijet, bili suočeni s posljedicama brutalne ruske agresije na Ukrajinu.

Izvanrednih izbora neće biti! Nastavljamo raditi ono za što smo i dobili povjerenje - ostvarivati strateške ciljeve, štititi građane i gospodarstvo & razvijati zemlju!

Jasni stav manjina o Ukrajini

Naglasio je da je Hrvatska od početka bila sasvim jasna da je Ukrajina žrtva, a Rusija agresor, izrazivši zadovoljstvo da je i stav zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bio jasan te da je time poslana važna politička poruka koju je prepoznala i međunarodna zajednica.

Jedinstveni europski odgovor na rusku agresiju & nastavak snažne potpore Ukrajini na njenom putu povratka teritorijalnog integriteta!

Upravo je takva Hrvatska krenula je u dijalogu s predstavnicima manjina - nastavio je Plenković - rješavati neka rezidualna pitanja koja su me na početku mog prvog mandata itekako iznenadila:

- Dogovorili smo da riješimo civilizacijske zadaće: elektrifikaciju, unaprjeđenje vodno-komunalne infrastrukture, zaštitu kulturnih prava i političko sudjelovanje na svim razinama. U proteklih sedam godina ostvaren je mjerljivi napredak, što me drži uvjerenim da smo radili dobro.

Političke geste & pijetet prema žrtvama

Naglasivši da se posljedice agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku, nažalost, već desetljećima osjećaju, istaknuo je da je jasno određenje prema svim bitnim trenucima u Domovinskom ratu za Hrvatsku zaglavni kamen svega onog što suvremena i moderna Hrvatska jest:

- A suvremena i moderna Hrvatska pritom je zemlja koja štiti manjinska prava, poštuje ljudska prava, jača vladavinu prava i jača demokraciju uopće.

Osuđujemo zločine koje su pojedinci počinili u obrambenom Domovinskom ratu, a Srbi trebaju priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija!

Istaknuo je da se s velikim političkim gestama pokazuje važan i nužan pijetet prema žrtvama:

- Tadašnji potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević bio je 2020. u Kninu na obilježavanju Oluje, bio je i u Vukovaru u Koloni sjećanja. U Varivode sam otišao kao predsjednik Vlade, u Gruborima je pak bio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Potpredsjednice Anja Šimpraga došla je u Škabrnju.

Rješavanje otvorenih pitanja - trajna zadaća

Kao najveću vrijednost dijaloga koji je uspostavljen sa srpskom manjinom Plenković je izdvojio činjenicu da se pitanje Srba u Hrvatskoj itekako rješava u Zagrebu:

- Rješavanje otvorenih pitanja između dviju država trajna je zadaća. Dogovorili smo se s premijerkom Brnabić da će ministarstva vanjskih poslova Hrvatske i Srbije napraviti inventar otvorenih pitanja na čijem ćemo rješavanju istodobno raditi: sudbina nestalih, procesuiranje ratnih zločina, ratna odšteta, povratak kulturnih dobara, uređenje graničnog pitanja... Podizanje tonova u javnostima dviju zemalja, kojima svjedočimo svakih nekoliko mjeseci, usporavaju rješavanje temeljenih zadaća, a ne pridonose jačanju međusobnih odnosa.

Normalizacija? Da, ali samo uz rješavanje otvorenih pitanja: istina o velikosrpskoj agresiji, pronalazak nestalih, kazna za ratne zločine & prava Hrvata u Srbiji

Ministar Žigmanov - važna poruka

U Hrvatskoj itekako cijenimo to što je Tomislav Žigmanov postao ministar u novoj Vladi Srbije, i to s vrlo bitnim portfeljem - dodao je Plenković:

- Mislimo da je to važna poruka Hrvatima u Srbiji i u pogledu vidljivosti i u pogledu zaštite prava. Očekujem da on, Jasna Vojnić, Anja Šimpraga i Milorad Pupovac nastave dijalog. Na taj se način, otvoreno, trebaju nastaviti rješavati sva godinama gomilana pitanja. Imamo i odgovornost i snagu da ih zajednički rješavamo na dobrobit i srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji.

Žigmanov će kao ministar osnažiti položaj Hrvata u Srbiji

Napravili smo velike korake naprijed i pozivam vas da gradimo Hrvatsku koja je otvorena, tolerantna i u kojoj se svi dobro osjećamo - zaključio je predsjednik Vlade RH.

Nastavljamo zajedno raditi na boljem položaju Hrvata u Srbiji & projektima ZA očuvanje njihovoga nacionalnog identiteta!

PLENKOVIĆ & BRNABIĆ U BANSKIM DVORIMA

Nakon što je u Banskim dvorima održao sastanak s premijerkom Srbije Anom Brnabić, Andrej Plenković na Twitteru je objavio da je potrebno u dijalogu rješavati otvorena pitanja i unaprjeđivati suradnju između Hrvatske i Srbije.

- U dijalogu trebamo nastaviti rješavati otvorena pitanja i unaprjeđivati gospodarsku, prometnu i energetsku suradnju. Vodimo brigu o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji, kao i srpske manjine u Hrvatskoj - poručio je.

Na sastanku je uz premijera Plenkovića sudjelovala potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga, a uz srbijansku premijerku Brnabić bio je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.

A A A