Podižemo životni standard hrvatskih ljudi, čuvamo gospodarski rast & osnažujemo fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica!
Predstavljanje 6. kruga porezne reforme. Andrej Plenković: Porast će plaće i svim građanima koji su zbog oslobođenosti od poreznih davanja uslijed niskih primanja bili izvan dosega ranijih rasterećenja. Nastavljamo s rastom BDP-a i broja radnih mjesta, a istodobno sa smanjivanjem nezaposlenosti. Suočeni s nizom laži, još jednom napominjemo da su u našem mandatu prihodi lokalne samouprave porasli za milijardu eura. Tako je Split 2017. imao 355 milijuna kuna prihoda, a 2022. - 561 milijun. Rast od 58%! Pritom omogućavamo gradovima i općinama da samostalno propišu porez na dohodak kako bi, ako ne znaju drukčije, nadoknadile prirez. No u tom slučaju neće pridonijeti povećanju plaća građana u sredinama koje vode.
PVRH/PHDZ Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu poreznu reformu, u sklopu koje će se mijenjati 9 zakona: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju lokalne i regionalne (područne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.
Veće plaće i kupovna moć, a manje nejednakosti
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a napomenuo je da je u proteklih sedam godina proveden niz krugova poreznih reformi i izmjena zakonodavstva koje su išli za poreznim rasterećenjem građana i gospodarstva:
- U našem mandatu prihod jedinica lokalne samouprave narastao je za čak milijardu eura. Prvi cilj ovih novih poreznih izmjena jest da se podigne životni standard građana povećanjem plaća, osobito onih najnižih, poveća kupovna moć kućanstava i smanje nejednakosti. Drugi cilj je očuvati gospodarski rast, a treći osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.
Žilavost, snaga i otpornost hrvatskog gospodarstva
Govoreći o makroekonomskom okviru, Andrej Plenković je podsjetio da je 2019. godine, prije covid krize, rast BDP-a bio 3.4%, proračunski suficit 0.2%, a udio javnog duga u BDP-u 71%:
- U covid krizi 2020. BDP je pao za -8.6%, deficit je iznosio 7.3%, a udio javnog duga povećan je na 87%. Ali, u 2021. pokazuje se enormna žilavost, snaga i otpornost hrvatskog gospodarstva i hrvatskih radnika, u kombinaciji sa snažnim državnim intervencionizmom. To je podrazumijevalo isplaćivanje plaća za čak 800.000 radnika u privatnom sektoru te potpore za 130.000 poduzeća. Tada se bilježi rast od 13.1%, deficit je 2.6%, a udio javnog duga pada na 78.4%, što pokazuje da se naša ekonomija brzo vratila na pozitivne putanje.
Idealno vrijeme za nova rasterećenja
Dodao je da u 2022. dolazi do nove globalne energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu:
- Hrvatska tada, ipak, bilježi stopu rasta od 6.3%, što je među prvih pet članica Europske unije. Proračunski suficit iznosio je 0.4%, a javni dug nastavlja padati, sa 78.4 na 68.4%. U 2023. Vlada pak projicira gospodarski rast na 2.2%, a nakon rebalansa proračuna očekuje se deficit od 0.7%. Očekuje se i nastavak rapidnog smanjenja udjela javnog duga - na 62.6%.
U kontekstu smirivanja inflatornih pritisaka, naglasio je da je sada pravi trenutak za daljnje porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu na početku 2024. godine.
Nove MOST-ove provokacije
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na „ideje“ (MOST-ovac Nino Raspudić - op. ur.) koje su se mogle čuti u javnom prostoru o smanjenju stope PDV-a:
- Ona građanima ne bi olakšala svakodnevni život, Vlada je već više puta intervenirala u širokom opsegu smanjivanjem stope PDV-a na one proizvode koji se najviše kupuju, no studija Ministarstva financija pokazuje da mnogi akteri na tržištu, nažalost, nisu pratili tu Vladinu politiku. Država se odrekla prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali se cijene nisu smanjile, pa je netko time što je Vlada smanjila stopu PDV-a u biti podigao svoju zaradu.
Istaknuo je da je alternativna mogućnost povećavanja realne kupovne moći građana, umjesto smanjivanja stope PDV-a, snižavanje poreznog opterećenja dohotka:
- Ovom ćemo reformom obuhvatiti i one ljude koji su zbog oslobođenosti od poreznih davanja uslijed niskih primanja bili izvan dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja.
Otklonjene oporbene lažne teze
Dodao je da će ova reforma povećati fiskalnu autonomiju općina i gradova, kao i fiskalnu decentralizaciju. Otklonio je teze kojima oporba nastoji dezinformirati hrvatsku javnost o tome da središnja vlada ima nešto „protiv“ gradova, općina te da im država nešto „uzima“ ili „otima“:
- Nijedna Vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake i preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, kao što je to učinila naša. Teza o tome da država nešto „uzima“ lokalnim jedinicama je lažna. Upravo suprotno, Vlada je stvorila preduvjete za povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza.
Veliki porast prihoda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku …
Za ilustraciju je dao primjer porasta prihoda u četiri najveća hrvatska grada - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka - u proteklih pet godina, odnosno nakon velike reforme financiranja jedinica lokalne samouprave:
- Tako je Grad Zagreb 2017. imao prihod 4 milijarde i 510 milijuna kuna, a 2022. 6 milijardi i 261 milijun kuna, što je rast od 39%. Grad Split je 2017. imao prihod od 355 milijuna kuna, a 2022. od 561 milijun kuna, što je rast od 58%. Rijeka je 2017. imala prihod od 322 milijuna kuna, a 2022. 426 milijuna, odnosno 32% više, dok je Osijek prije pet godina imao 210 milijuna kuna, a 2022. zabilježio je rast od 57%, uprihodivši 329 milijuna kuna.
… kao i u svim ostalim lokalnim jedinicama
Govoreći o ukupnim podacima za sve općine, premijer je naveo da im je (u odnosu na 2017.) porast prihoda u 2022. iznosio čak 143% - s milijarde i 137 milijuna kuna na 2 milijarde i 763 milijuna. Gradovima su pak prihodi porasli za 72%, s 3 milijarde i 708 milijuna kuna na 6 milijardi i 389 milijuna:
- Ukupno su gradovi i općine zabilježili rast od 89%, s 4 milijarde 845 milijuna kuna na 9 milijardi i 152 milijuna. Ukupni prihodi županija porasli su s milijardu i 262 milijuna kuna na 2 milijarde i 283 milijuna, tj. za 81%. Sveukupno 10 milijardi i 617 milijuna kuna na početku našeg mandata postalo je prošle godine 17 milijardi i 696 milijuna.
„To je jasan argument da Vlada godinama vodi konzistentnu politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda županijama, gradovima i općinama kako bi ljudi koji su izabrani na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za realizaciju svojih prioriteta“ - podcrtao je Plenković.
Čelnici JLS-a imaju šansu svojim građanima povećati plaće
Kazao je da se općinama i gradovima omogućava da kroz porez na dohodak nadoknade prirez:
- Primjerice, općina koja danas ima 10% prireza na porez na dohodak od 20% moći će imati stopu novog poreza na dohodak od 22%. Dodatno, jednostavnije im je administriranje jer imaju jedan porez, a ne dva.
Istaknuo je da se čelnicima JLS-a ništa ne oduzima, naglasivši da mogu ili ostaviti sve onako kako jest ili sudjelovati u povećanju plaća svojih sugrađana:
- Ako oni, kao odgovorni čelnici lokalne samouprave, procijene da imaju toliko prihoda, s obzirom na poboljšanu gospodarsku situaciju te projekte koje realiziraju putem nacionalnih i europskih sredstava, mogu samostalno odlučiti da ono što je nekada, recimo, bilo 22% postane 21 ili 20 te da na taj način omoguće ljudima realni rast plaća.
Smanjenje osnovice za 1. stup mirovinskog osiguranja
Nakon što je ministar financija Marko Primorac detaljno predstavio izmjene poreza na dohodak, kao prvi način na koji će se građanima povećati plaće, premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na onaj drugi način, a to je smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvi stup:
- Kako bismo otklonili neke čudnovate teze da „ugrožavamo mirovinski sustav", moramo pojasniti kako funkcionira prvi stup mirovinskog osiguranja: novac koji zaposleni danas uplaćuju odmah se isplaćuje za mirovine, a ne stoji na nekakvom računu skupljajući kamate i čekajući da oni u budućnosti odu u mirovinu. Ionako, da bi se namirili svi troškovi mirovina, godinama se taj trošak pokriva iz prihoda od poreza.
Ministar Primorac potom je detaljnije predstavio te predložene izmjene, a koje se odnose na one građane za koje nema nikakvog mehanizma da im se putem rasterećenja dohotka poveća neto plaća, već je jedini instrument na raspolaganju upravo smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje:
- Za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53.5% ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak, a olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.
Nakon toga predstavljen je treći element poreznih izmjena koji se odnosi na ukidanje prireza u općinama i gradovima, ali na njegovu kompenzaciju.
Među najnižim poreznim stopama na rad
Na kraju prezentacije, predsjednika Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković odbacio je još jedan maliciozni spin dežurnih „dušebrižnika“:
- S obzirom da se puno govori o tome da su u Hrvatskoj strašno velika davanja na rad, predstavljena je komparativna analiza Europske komisije o implicitnim poreznim stopama na rad, prema kojoj je Hrvatska među zemljama članicama EU-a u kojima su te stope najniže.
PREZENTACIJA POREZNE REFORME
Uz premijera Plenkovića i ministra Primorca, na predstavljanju reforme bili su i PPVRH te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Cijelu prezentaciju 6. kruga porezne reforme možete preuzeti OVDJE