Povećavanje primanja, maksimalno korištenje europskog novca za obnovu & nastavak pozitivnih gospodarskih trendova!
(VIDEO) Andrej Plenković na 220. sjednici Vlade RH: Podsjećam da smo u prethodnim krugovima porezne reforme rasteretili i građane i gospodarstvo za čak 1.3 milijardi eura, a sad samo nastavljamo s politikom podizanja životnog standarda te rasta plaća i zaposlenosti. * Puno prije roka apsorbirali smo sva bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a za petrinjski potres - 319 milijuna eura. Kad je riječ o onome zagrebačkom, trenutačno smo na 602 od ukupno 683 milijuna. Dinamikom od 4-5 milijuna dnevno u potpunosti ćemo, i to dosta prije 30. lipnja, iskoristiti novac za obnovu! * Europska komisija ocijenila je da RH vodi odgovornu fiskalnu politiku. U 2023. očekujemo rast BDP-a od 2.2%, smanjenje inflacije na 6.6% i rapidni pad udjela javnog duga - na 62.6%. A u 2024. idemo ispod 60%!
Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se - po običaju - na aktualne teme.
Zahuktala obnova
Što se tiče iskorištavanja sredstava za obnove iz Fonda solidarnosti Europske unije, iz kojeg na raspolaganju imamo ukupno milijardu i tri milijuna eura, Andrej Plenković je izvijestio da je puno prije roka apsorbirano svih 319 milijuna eura za petrinjski potres:
- Kad je riječ o zagrebačkom potresu, trenutačno smo na 602 od ukupno 683 milijun eura. Dinamikom od 4-5 milijuna dnevno u potpunosti ćemo, i to dosta prije 30. lipnja, iskoristiti novac za obnovu! O zahuktaloj obnovi održat ćemo u ponedjeljak posebnu sjednicu Vlade.
Kontinuirana politika poreznog rasterećivanja
Osvrnuo se potom i na poreznu reformu, za koju je istaknuo da će biti vrlo korisna u pogledu rasta plaća građana, posebno onih s nižim primanjima:
- To je na tragu naše kontinuirane politike poreznog rasterećivanja, podizanja životnog standarda te rasta plaća i zaposlenosti. Podsjećam da smo u prethodnim krugovima porezne reforme rasteretili i građane i gospodarstvo za čak 1.3 milijardi eura.
Vodeći računa o partnerstvu s jedinicama lokalne i područne samouprave, krenuli smo u daljnju fiskalnu decentralizaciju te im omogućili još veću autonomiju u pogledu porezne politike - dodao je hrvatski premijer:
- To se ne odnosi samo na prihodovnu stranu, nego im je ovim zakonskim izmjenama dana mogućnost da svojim odlukama pridonesu rastu plaća građana. Vrijedi ponoviti da su prihodi lokalnih jedinica znatno povećani od 2017. naovamo. U Zagrebu su rasli za 39%, u Splitu za 58%, u Rijeci za 32%, a u Osijeku za 57%.
Bez proračunskih & makroekonomskih neravnoteža
Komentirao je i ocjenu Europske komisije da Hrvatska vodi odgovornu fiskalnu politiku:
- Ispunili smo kriterij deficita i duga, nakon svih globalnih kriza nemamo ni proračunskih ni makroekonomskih neravnoteža, a investicijsku ćemo aktivnost očuvati uz pomoć rekordnih europskih sredstava iz Višegodišnjega financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nastavit ćemo i s energetskom i zelenom tranzicijom te digitalnom transformacijom.
Nove izborne jedinice
Uoči sjednice Vlade predstavljen je prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama. Predsjednik Plenković ponovio je da se radi o modifikaciji postojećeg sustava od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika:
- Odstupanja po broju birača svedena su na najviše 2.20%. U svojoj izbornoj jedinici u potpunosti je ostalo 14 županija. Grad Zagreb podijeljen je, umjesto na četiri, na tri jedinice. Osim glavnog grada, nijedan drugi grad ili općina nisu podijeljeni. Napravljene su modifikacije na najrazumniji, najkorektniji i najkoherentniji način s obzirom na geografsku i demografsku strukturu Hrvatske.
Dodao je da 78% birača ostaje u istim izbornim jedinicama, dok se modifikacija odnosi na njih samo 22%.
Velika ulaganja u zaštitu od štetnih djelovanja voda
Još jednom je zahvalio svim službama koje su spriječile veće posljedice vodnih valova i poplava. Pritom je naveo podatak da su od 2016. realizirana 104 projekta zaštite od štetnih djelovanja voda, da je u tijeku njih još 43 te da se do 2030. planira još 141 projekt:
- Riječ je o izgradnji regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, odnosno nasipa, obaloutvrda, umjetnih korita, retencija, brana, odvoda i kanala. Od 2016. uloženo je više od 261 milijuna eura, a ove se godine planira uložiti još 80 milijuna. Ukupno je od početka našeg mandata izgrađeno više od 227 kilometara nasipa i zidova te 14 kilometara obaloutvrda, a uređeno je 30 kilometara vodotokova.
Napomenuo je da se planira izgraditi i rekonstruirati dodatnih 75 kilometara nasipa i zidova.
Cijene goriva i dalje limitirane
S današnje sjednice Vlade izdvojio je Plan protuminskog djelovanja za 2023. godinu, naglasivši da je cilj u potpunosti okončati proces razminiranja do Uskrsa 2026. godine.
Podsjetio je da je u ponedjeljak održana telefonska sjednica Vlade, na kojoj su ponovno utvrđene najviše maloprodajne cijene naftnih derivata:
- Ostale su iste, plus minus jedan cent. Da nema naših mjera, bile bi veće za oko 20 centi po litri.
16.5 milijuna eura vrijedan ER centar
Na kraju uvodnog obraćanja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković izdvojio je posvećenje Makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu, čiju je izgradnju Hrvatska financijski podržala:
- Još jednom smo manifestirali svoju snažnu politiku poštivanja nacionalnih manjina te njihovog identiteta, kulture i vjere.