Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje, a mehanizmi EU-a čine je još zaštićenijom u krizama!
Međunarodna konferencija o ulasku RH (kao 20. članice) u Europski stabilizacijski mehanizam. PVRH Andrej Plenković: Uoči 10. obljetnice našeg EU članstva vrijedi podsjetiti na sve benefite europske integracije, od izgradnje Pelješkog mosta i LNG terminala do nezapamćenih 25 milijardi eura za desetljeće razvoja koje je pred nama. Ulaskom u Schengen i eurozonu postali smo još privlačnija destinacija za inozemne investicije i strane turiste, a ESM nam predstavlja dodatno sidro stabilnosti i otpornosti u slučaju eventualnih financijskih kriza. Vlada je pravodobnim mjerama zaštitila građane i gospodarstvo, a sada nastavljamo s reformama i korištenjem EU sredstava za još brži ekonomski rast!
„Od svog nastanka 2012. godine, nakon velike financijske krize, Europski stabilizacijski mehanizam imao je ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja. Njegov je cilj pomoći državama kako bi izbjegle ili prevladale financijske krize te održale dugoročnu financijsku stabilnost“ - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a otvarajući konferenciju u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
Sidro sigurnosti & otpornosti
Andrej Plenković je istaknuo da ESM, u koji je Hrvatska ušla nedugo nakon pristupanja Schengenu i uvođenja eura, predstavlja sidro sigurnosti i otpornosti te uporište financijske vjerodostojnosti država članica europodručja:
- ESM je osigurao financijsku podršku u iznosu od 295 milijardi eura za države članice koje su izgubile pristup financijskom tržištu. Članstvo Hrvatskoj daje pravo na dodatno korištenje financijskih instrumenata u slučaju potrebe. Vrijeme u kojem živimo, posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, dodatno upozorava na važnost tog članstva.
Podsjetio je da je Hrvatskoj, nakon članstva u dubljim integracijama EU-a i ESM-u, preostala samo Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), s kojom su već započeli pristupni pregovori.
Stabilnost, europsko usmjerenje & promišljena ekonomska politika
Hrvatski premijer potom je izdvojio tri glavne točke politike Vlade RH:
- Prva je politička stabilnost, bez koje ne bi bilo moguće ispuniti nijedan važniji cilj. Druga je proeuropsko usmjerenje, kojim smo ne samo ostvarili strateški nacionalni interes, nego i osnažili otpornost i konkurentnost našeg gospodarstva. Treća je pak točka promišljena ekonomska politika, koja je osnažena članstvom u europodručju.
Očuvanje socijalne kohezije
Govoreći o važnosti političke stabilnosti, podsjetio je da je Vlada osigurala stabilnu parlamentarnu većinu, prošla brojne izazove i pokazala da u krizama zna što je država i državni intervencionizam:
- Kako bismo očuvali socijalnu koheziju, pronašli smo način da u ekonomskoj sferi države ne bude previše, nego onoliko koliko treba i kad treba. U krizi smo zamrzli cijene struje i plina, smanjili cijene naftnih derivata i stopu PDV-a, donijeli pakete mjera vrijedne 6.8 milijardi eura, snizili različita davanja i otpuštali različite obaveze poslodavcima i radnicima. A sve u svrhu sprječavanja društvene frakture u suradnji sa socijalnim partnerima. Smatram da smo tu pokazali najveći uspjeh.
Ulaganja u infrastrukturu i regionalni razvoj
Dodao je da se sve to dogodilo unatoč kolapsu Agrokora, problemima s brodogradilištima, ogromnim posljedicama potresa, poplava i požara i uz sve reperkusije globalne ekonomske krize, uzrokovane što covidom, što ruskom agresijom na Ukrajinu:
- Mi smo u tom cijelom procesu završili ovu zadnju 2022. na način da smo rapidno smanjivali javni dug i vratili se na putanju na kojoj smo bili prije covida, da smo imali proračunski suficit, da smo u najvišem kreditnom rejtingu ikada po sve tri međunarodne agencije i da smo ostvarili strateške ciljeve dublje integracije. Pritom smo ulagali u infrastrukturu, gospodarstvo i regionalni razvoj.
Znatno osnažen međunarodni položaj
Kazao je da je Hrvatska svojim članstvom u Europskoj uniji znatno osnažila svoj položaj. Pojasnio je da tu nije samo riječ o iskorištavanju europskih investicijskih i strukturnih fondova, već da je Europa prije svega zajednica prava, pravila, vrijednosti i načela, koja svakoj članici, građaninu i gospodarskom subjektu jamči standarde i daje svojevrsnu legitimaciju ozračja, ali i sigurnosti poslovanja i investiranja:
- Ta je činjenica za nas posebno važna. Mi smo razumjeli što znači dublja integracija. Članovi Vlade godinama su se trudili i posvetili tome cijeli profesionalni i politički život. Kada tako gledate na taj proces, onda su vaši rezultati i kontakti u institucijama, državama i partnerima multiplicirajući. Takvi su kada se pregovara Višegodišnji financijski okvir ili instrument EU iduće generacije, ali i kada Vlada odluči iz financijske omotnice VFO-a za ovo desetljeće dati direktno 680 milijuna eura za najveće gradove u Hrvatskoj, što pokazuje odlučnost u provođenju decentralizacije lokalnih jedinica.
Prosječna plaća 1.130 eura
Isto tako, podsjetio je da je Vlada još 2020. kazala da će do kraja mandata prosječna plaća biti 1.000 eura, a već danas iznosi 1.130 eura. Naglasio je da je taj cilj realiziran prije nešto manje od godinu dana, i na pola mandata:
- To govori koliko brzo ostvarujemo strateške ciljeve koje smo zadali, a glavni nam je cilj bolji ekonomski standard naših građana. Prosječna neto plaća povećana je za 50% u odnosu na 2016. godinu, dok je medijalna plaća u tom istom razdoblju porasla za 44% te danas iznosi 946 eura. Također, prosječne mirovine narasle su za 37%, dok je minimalna neto plaća povećana za čak 69 postotnih bodova.
Plenković je naglasio da je broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva u zadnjih šest godina smanjen za trećinu.
Nikad više zaposlenih i manje nezaposlenih
Naveo je i da je stopa zaposlenosti došla na gotovo 70%, dok stopa nezaposlenosti iznosi 6.8%. Posebno je istaknuo da je danas u Hrvatskoj zaposleno milijun i 660 tisuća ljudi, a da je nezaposlenih manje od 100 tisuća:
- Broj zaposlenih nikad nije bio veći, a broj nezaposlenih nikad manji, još od 1982. godine. Prije 10 godina na 4 zaposlene osobe bila je jedna nezaposlena, dok je danas na 16 zaposlenih jedna nezaposlena. Prema Eurostatu, u 2022. Hrvatska je dosegnula 73% prosječne razvijenosti EU-a prema BDP-u po stanovniku, dok smo u razdoblju od 2010. do 2015. bili na oko 61%. Od 2016. do danas, BDP po stanovniku podignut je za 5.900 eura te iznosi više od 17.200 eura po stanovniku.
„U našem mandatu BDP je ukupno rastao za 20 milijardi eura. Sve to govorim da osvijestimo razvojnu i ekonomsku perspektivu Hrvatske u četvrtom desetljeću njene samostalnosti“ - podcrtao je.
Politički & ekonomskog uspjeha
Predsjednik Vlade i HDZ-a naglašava da ovakve trendove svi zajedno možemo i moramo nastaviti, a istodobno nacionalnim i europskim mehanizmima sprječavati moguće šokove i udare.
- Izazov cijeloga svijeta je kako stati na kraj posljedicama koje je izazvala ruska agresija na Ukrajinu. Zadržati unutarnju koheziju u ovakvim izazovima i još ostvarivati strateške ciljeve je vještina; idete naprijed, a borite se s nečim na što nemate utjecaja. Tu je ključ političkog i ekonomskoga uspjeha u vremenu koje je pred nama.
Obveznice - izraz povjerenja u državne financije
Spomenuo je i izdavanje državnih obveznica, kao izraz povjerenja u državne financije. Naveo je da Vlada već dugi niz godina racionalno, razumno i odgovorno upravlja proračunom, što sve vide međunarodne financijske i ekonomske institucije, rejting agencije te međunarodna i domaća financijska tržišta:
- Odgovor građana i institucionalnih investitora na izdavanje državnih obveznica bio je iznad svih očekivanja. Tu se pokazalo ogromno povjerenje u državu, u njen smjer, u stabilnost i financije.
Energetska sigurnost
Kada je riječ o energetskoj politici, predsjednik Plenković naglasio je da Hrvatska ni u jednom trenutku nije imala problema s opskrbom:
- Nije nedostajalo plina, struje i naftnih derivata, a Vlada je osigurala priuštive cijene, koje su ostale gotovo jednake onima prije krize. Cilj naše politike bio je spriječiti inflatorne pritiske, jer je to izvor bez kojeg nema ni proizvodnje ni trgovine.
Postajemo europsko energetsko čvorište
Naglasio je da inflatorni pritisci najviše pogađaju one s najmanjim prihodima te da je država upravo zato i išla s paketom mjera pomoći u iznosu od 6.8 milijarde eura. Izdvojio je potom i odluku o energetskoj neovisnosti u pogledu diversificiranih pravaca opskrbe:
- Investirati 234 milijuna eura prije nekoliko godina, sa 100 milijuna eura europskih sredstava te 100 milijuna iz proračuna i 34 milijuna od strane HEP-a i PLINACRO-a u LNG terminal na Krku bila je najmudrija strateška odluka. Daljnje investicije u povećanje kapaciteta LNG-a na 6.1 milijardi kubičnih metara omogućuje Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište, što je važno za međunarodni strateški položaj Hrvatske.
10.5 milijardi eura u plusu
Kad je riječ o europskim sredstvima, predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je da je Hrvatska u plusu za 10 i pol milijardi eura neto.
- To će se najviše vidjeti u idućim godinama, osobito kada je riječ o bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 5.8 milijarde eura te 3.6 milijardi eura zajmova koji su Hrvatskoj na raspolaganju za naredno desetljeće.
Zaključno, premijer Andrej Plenković izdvojio je kao ključno hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe, podsjetivši da se u trenucima kada se investiralo u te zemlje Hrvatska borila s posljedicama velikosrpske Miloševićeve agresije:
- Uvjeren sam da ćemo u potpunosti podvući crtu 2030. kada dođe kraj novoj financijskoj perspektivi, kada budemo u EU članstvu 17 godina, kada budemo bili osam godina u europodručju i Schengenu te kada sva ova sredstva koja smo sada osigurali budu poluge ekonomskog rasta Hrvatske, ali i snažnije europske i međunarodne pozicije.