Koristimo značajna EU sredstva za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske, koja nam donosi veću konkurentnost i tehnološki napredak!
Prva sjednica Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju RH. Andrej Plenković: Svijet je duboko zakoračio u 4. industrijsku revoluciju. Digitalizacija je sveprisutna i neizbježna, stoga je važno da kao društvo što uspješnije iskoristimo sve mogućnosti koje pružaju nove tehnologije. Dva su ključna aspekta Strategije digitalne Hrvatske - uz pristup internetu omogućiti razvoj svih krajeva Lijepe Naše i unaprijediti digitalne vještine građana. Mladi Hrvati prednjače po osnovnim digitalnim vještinama u EU-u, Osijek je postao prvi 5G grad u RH, a naša je zemlja među prvima uvela elektroničku osobnu iskaznicu nove generacije. Uz velike prilike, međutim, digitalno doba donosi i nove izazove - poput kibernetičkih napada na državne institucije i poslovne subjekte, ali i na privatnost čovjeka.
Novoosnovano Nacionalno vijeće ima više od 40 članova - predstavnike IT udruga, akademske zajednice i lokalne i regionalne samouprave, ali i sve članove Vlade RH na čelu s premijerom. Zadaća im je pretvoriti Hrvatsku u zemlju razvijenog digitalnog gospodarstva i u potpunosti digitalizirane javne uprave.
Što bolje iskoristiti nove tehnologije
Predsjedajući sjednicom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, premijer Plenković u uvodnom je izlaganju istaknuo da će Nacionalno vijeće na putu za brzu i učinkovitu digitalnu transformaciju Hrvatske kreirati partnerstvo između državnih i javnih tijela, stručnih udruženja te sektora digitalnih tehnologija, predstavnika akademske zajednice i poslovne zajednice, a sve kako bi zajednički ostvarili ključne ciljeve:
- A to je praćenje i usmjeravanje svih procesa koji se odnose na digitalnu transformaciju Hrvatske kako bismo kao društvo iskoristili sve mogućnosti koje nam pružaju nove tehnologije. Tri su ključna aspekta važnosti digitalne transformacije. Prvi su globalne okolnosti i izazovi četvrte industrijske revolucije, koje traže odgovor države na tehnološke, socijalne i druge promjene. Drugi, prioriteti Hrvatske u pogledu digitalne transformacije. I treći, doprinos digitalizacije razvoju drugih sektora te važnost uključenosti svih dionika za uspjeh u toj globalnoj utrci.
Kazao je da je svijet već duboko zakoračio u četvrtu industrijsku revoluciju:
- Ona donosi velike promjene jer omogućuje integraciju naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, strojnog učenja, robotike, interneta, virtualne i proširene stvarnosti, kao i naprednih tehnologija proizvodnje poput 3D printanja ili lančanih blokova.
Velika šansa za još brži razvoj Hrvatske
Dodao je da to sve omogućuje povezivanje inteligentnih sustava koji će u narednim godinama još značajnije ubrzati automatizaciju brojnih procesa, povećati energetsku učinkovitost i osigurati visok stupanj personalizacije usluga i proizvoda:
- Dosadašnja digitalizacija već je duboko promijenila svijet, a ona koja dolazi dodatno će ubrzati promjene što pred sve nas stavlja ogromne izazove, ali i šanse za razvoj Hrvatske. Zato je važno da za to budemo spremni, kako u protivnom to ne bi bio hendikep za naše gospodarstvo, društvo, modernizaciju, inovativnost i u konačnici međunarodnu konkurentnost.
Naveo je i nekoliko činjenica koje pokazuju koliko je dosadašnja digitalizacija povezala i ubrzala svijet:
- Svakog se dana u svijetu razmijeni oko 350 milijardi elektroničke pošte, to je dvaput više nego što se početkom ovog stoljeća godišnje razmjenjivalo poštanskih pošiljki. Svakog se dana na Googleu vrši više od 8 milijardi pretraživanja, a svako od njih utroši više računalnih resursa nego čitav jedanaestogodišnji svemirski program Apollo i sve njegove misije prema Mjesecu! Osobnih računala je danas u svijetu oko dvije milijarde, dok je pametnih telefona gotovo 7 milijardi, deset puta više nego početkom stoljeća.
Nove mogućnosti, nove industrije & novi način komunikacije
Istaknuo je i da količina digitalnih podataka koja se stvara svakog dana iznosi oko 330 milijardi gigabajta, ili gotovo 4 milijuna gigabajta na sekundu, što je svake sekunde ista količina podataka koja stane u 2 milijarde knjiga:
- To znači da se svaka dva dana proizvede više podataka nego ih je ukupno stvoreno u čitavoj ljudskoj povijesti do 2011. godine. To je vrijeme u kojem mi danas živimo.
Dodao je i da je više od 99.99% podataka i informacija koje se danas proizvode u svijetu u digitalnom obliku, dok ih je u tiskanom obliku manje od 0.007%:
- Digitalizacija je dakle sveprisutna i neizbježna. Zato je važno da iskoristimo njezin potencijal i da aktivno sudjelujemo u njenom razvijanju. Da i Hrvatska bude dio digitalne transformacije, a možemo slobodno reći i revolucije. Ovo digitalno doba otvara nove razvojne mogućnosti, pokreće nove industrije, poslovne modele i procese, štedeći vrijeme i povećavajući učinkovitost, stvara nova radna mjesta i zanimanja, povećava produktivnost i konkurentnost poduzeća i omogućava nov način komunikacije, slobodan i brži protok informacija te elektronsku trgovinu.
Ključni izazovi pred Hrvatskom i Europom
Podsjetio je da smo prije godinu i pol dana, prilikom predstavljanja Godišnjeg izvješća o radu Vlade, još uvijek bili suočeni s pandemijom i njezinim gospodarskim posljedicama:
- Tada smo kazali da je nekoliko ključnih izazova pred Hrvatskom i Europom. Uz klimatske i energetske izazove, posebno smo naglasili da je svijet suočen s rastućom potrebom za sve oskudnijim energentima, prirodnim resursima i sirovinama o kojima ovisi razvoj i uspješnost u globalnoj utrci u inovacijama te u postizanju tehnološke suverenosti.
Pritom je istaknuo da su upravo tehnološke promjene, praćene ubrzanom digitalizacijom i robotizacijom, dodatno produbile socijalne promjene, koje imaju i demografske učinke:
- To se odnosi na promjene na tržištu uslijed nastanka novih oblika rada koji traže prilagodbu radnika na nove vještine i novih zanimanja koja više nego jasno zahtijevaju cjeloživotno učenje. S obzirom na to da je proglašen kraj pandemije i da smo osigurali preduvjete za oporavak i razvoj Hrvatske, i to posebno ostvarenjem dva strateška cilja dublje integracije, Schengenskim prostorom i europodručjem, bitno je da na današnjem sastanku razumijemo gdje se pozicionira digitalna transformacija.
Demografska revitalizacija, dekarbonizacija & digitalna transformacija
Predsjednik Vlade i HDZ-a podsjetio je da je početak ovog desetljeća bio obilježen velikim vanjskim šokovima i krizama, i pandemijom, ali i ruskom agresijom na Ukrajinu i njezinim posljedicama - energetskom i prehrambenom krizom te inflatornim pritiscima:
- No, sada ulazimo u fazu u kojoj ćemo imati tri prioriteta u godinama koje su pred nama u ovom desetljeću. Jedan je dekarbonizacija, a to znači postizanje veće razine energetske neovisnosti te klimatske neutralnosti Hrvatske, što će se pratiti kroz Nacionalno vijeće za održivi razvoj. Drugo je prioritet demografske revitalizacije, za preokretanje negativnih demografskih trendova, za razvoj i vitalnost gospodarstva, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te javnih financija, a taj će se proces pratiti kroz Vijeće za demografsku revitalizaciju. I treće je prioritet digitalne transformacije. Zato smo danas pokrenuli ovo Vijeće jer smatramo da je to korisno za državu, gospodarstvo i građane te da ćemo voditi računa o svim aspektima ovog procesa.
Digitalizacija države, gospodarstva & društva
Dodao je da digitalnu transformaciju moramo promatrati kroz tri paralelna procesa - digitalizaciju države, gospodarstva i društva:
- Kad kažemo digitalizacija države, tada smatramo da je to donošenje kvalitetnog zakonodavnog okvira, razvoj sigurne digitalne infrastrukture te digitalizaciju javne uprave kako bi se omogućilo jednostavnije i kvalitetnije pružanje usluga putem digitalnih tehnologija. Što se tiče digitalizacije gospodarstva, to znači primjenu digitalnih tehnologija u poslovanju za inovativnost, produktivnost, konkurentnost i internacionalizaciju gospodarstva. A digitalizacija društva podrazumijeva jačanje digitalnih vještina građana kroz obrazovanje i osposobljavanje te korištenje novih tehnologija za veću kvalitetu života i veće prilike za sve na tržištu rada.
Naveo je i dva ključna aspekta Strategije digitalne Hrvatske - uz pristup internetu omogućiti razvoj svih krajeva Lijepe Naše i unaprijediti digitalne vještine građana:
- Mi smo kao zemlja sve te smo aspekte prepoznali u Nacionalnoj razvojnoj strategiji koju je Hrvatski sabor usvojio do 2030. godine, kao i u Strategiji digitalne Hrvatske koja je planirana do 2032. godine.
Iznad europskog prosjeka
Istaknuo je da smo na nekim područjima u samom vrhu Europske unije ili iznad prosjeka, no da nam je cilj do kraja desetljeća dodatno poboljšati sve te aspekte kako bismo podigli Hrvatsku na Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije:
- Naši mladi prvi su u Europskoj uniji po osnovnim digitalnim vještinama, to je dosta bitna prednost. Hrvatski su građani iznad prosjeka Unije u pogledu osnovnih digitalnih vještina, mladi informatičari i robotičari sa svakog se međunarodnog natjecanja vraćaju s medaljama, premda se natječu s predstavnicima gospodarski itekako snažnijih zemalja. Također vrijedi podsjetiti i da smo među prvim državama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.
Podsjetio je i da je Vlada 2018. godine u Zakonu o audiovizualnim djelatnostima uvrstila rastuću industriju videoigara, koja se posebno razvija primjerice u Sisačko-moslavačkoj županiji, te da je Grad Osijek postao prvi 5G grad u Hrvatskoj.
Daljnji rast korisnika portala E-Građani
Osvrnuo se i na portal E-Građani, koji je kao servis Vlade namijenjen građanima i poduzetnicima:
- Portal strancima pruža trenutno 101 uslugu, koristi ga gotovo 1.8 milijuna hrvatskih građana, a sustav je korišten 140 milijuna puta, što znači da su građani i poduzetnici uštedjeli vrijeme ne odlazeći izravno u urede različitih institucija i sve su rješavali digitalno. Očekujemo daljnji rast korisnika. Cijeli smo sustav redizajnirali 2021. godine, omogućili smo prekogranični pristup, a koristimo eOsobne iskaznice za pristup sličnim sustavima drugih članica Europske unije.
Dodao je da podaci ukazuju na to da su dvije pandemijske godine u povećanoj mjeri potaknule građane i poduzetnike da se uključe u sustav E-Građani.
- To je jedan od pozitivnih aspekata onog vremena kada smo bili prisiljeni odraditi stvari drugačije nego inače.
Znanje, tehnologija & spremnost za budućnost
Podsjetio je i da je Hrvatska jedna od prvih članica Europske unije koja je uvela elektroničku osobnu iskaznicu nove generacije, sa značajnim zaštitama i elektroničkom komponentom digitalnih certifikata, koja ujedno služi kao zdravstvena iskaznica.
Kazao je i da digitalizaciju mjerimo kroz druge pokazatelje:
- Jedna od važnijih je ona koju radi IMD-ova (Institute for Management Development) Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti, koja u obzir uzima tri faktora - znanje, tehnologiju i spremnost za budućnost. Hrvatska je tu zauzela 43. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije. To je poboljšanje od 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Po znanju smo 40. na ljestvici, u tehnologiji na 42., a u spremnosti za budućnost na 48. mjestu.
Dodao je da za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske koristimo značajna europska sredstva - iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, ali i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Istaknuo je da je Hrvatska u pregovorima u prvi plan stavila zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.
Čak 20% NPOO-a ide za digitalizaciju
Kazao je i da je jedan od ključnih projekata za razvoj državne informacijske infrastrukture uspostava Centra dijeljenih usluga, državnog računalnog oblaka ključne infrastrukture za razmjenu informacija i podataka i povezivanje baza podataka svih tijela javnog sektora:
- Njegova je svrha da korisnike sustava E-Građani oslobodi od nepotrebnog unosa podataka kojima javne institucije ionako već raspolažu, a to štedi vrijeme te ubrzava i pojednostavnjuje administrativne postupke. Kod donošenja našeg Plana oporavka više od 20% ukupnog iznosa izdvojili smo za digitalnu transformaciju, to su daleko najveća sredstva koja ikada u Hrvatskoj imamo na raspolaganju za digitalizaciju.
Dodao je da se kroz sam Plan oporavka provode 96 projekta koji sadrže barem dio digitalne komponente po resorima:
- Od toga je gotovo trećina sredstava usmjerena na digitalizaciju javne uprave i društva, gdje su predviđene četiri reforme koje se odnose na stvaranje strateškog okvira digitalne transformacije, povezivost baza i registara, poboljšanje državne informacijske infrastrukture i poboljšanje dostupnosti interneta osobito na onim područjima gdje komercijalni operatori nemaju interesa.
Dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske
Kazao je da su stoga važne i investicije na području prometa i upravljanja prometom, poput novog sustava naplate cestarine na autocestama i razvoja robotaksija:
- Svi ti napori pridonose i tome da Hrvatska, i sama pridonosi realizaciji Strateških ciljeva na razini Europske unije. Želimo spriječiti digitalnu frakturu, socijalnu smo uspjeli spriječiti, omogućiti pristup internetu i digitalnim uslugama jer je to danas isto toliko važan kao odgovarajuće osnovne komunalne usluge.
Istaknuo je da je digitalizacija dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, u tom pogledu povezan uspjeh digitalizacije povezan je i s uspjehom u obrazovanju, poduzetništvu, razvoju infrastrukture, tržišta rada i drugih sektora:
- Doprinos digitalizacije vidljiv je u resoru prostornog uređenja i graditeljstva, pravosuđa, kulture, zdravstva, pravosuđa i kulturne baštine, a digitalnim rješenjima poput e-komunikacije i e-spisa u pravosuđu, više puta nagrađivanih e-Škola u obrazovanju, e-recepata, e-uputnica i e-kartona u zdravstvu, digitalizirane zemljišne knjige i katastar te digitaliziranu kulturnu baštinu stvaramo uređeniju državu te nudimo djelotvornije javne usluge. Ovo su sve primjeri procesa i projekata koji se već realiziraju godinama, koji su dio našeg ulaganja u ovo što podrazumijeva lovljenje koraka s najrazvijenijim zemljama, a dio je naših javnih politika.
Osigurati vjerodostojnu i objektivnu informaciju
Izdvojio je tri su temeljna cilja u narednom razdoblju:
- Prvi je razvoj kritičkog mišljenja u vremenu novih tehnologija i načina komunikacija, osobito kroz sustav obrazovanja. Digitalna transformacija stavlja različite izazove za svaku generaciju naših građana - od djece do starijih osoba, kao i za različite skupine društva te je potpuno drugačije okruženje u kojem odrastaju naša djeca kojima su Internet, pametni telefoni, tableti, televizija na zahtjev i alati umjetne inteligencije postali dostupni i svakodnevnica.
Upozorio je da uz ogromne prilike koje nude, sve te mogućnosti nose i određene opasnosti, počevši od poluinformacija, dezinformacija i lažnih vijesti koje se sada mogu lakše proizvesti, brže širiti i teže prepoznati. Dodao je da je pitanje vjerodostojnosti digitalnih sadržaja, čija je ukupnost danas desetak tisuća puta veća od svih ostalih, isto tako važno pitanje:
- To je osobito važno pitanje za demokratska društva, u kojima građani svoje stavove formiraju i odlučuju na temelju dostupnih im informacija. Kako ne bi bili žrtve zlonamjernih manipulacija ili neetičkih komercijalnih praksi, građanima je više nego ikad važno osigurati vjerodostojnu i objektivnu informaciju.
Pozicioniranje na globalnom tržištu
Kao drugi cilj naveo je kvalitetnije reguliranje umjetne inteligencije kako bi se njezin ogroman potencijal u digitalnoj transformaciji stavio u službu društvenog napretka, a spriječila njena maliciozna zloporaba koja može biti štetne ili opasne:
- Uzimajući u obzir i europske smjernice te rizike u pogledu umjetne inteligencije, mi ćemo kroz ovo Nacionalno vijeće, voditi računa o pouzdanosti umjetne inteligencije, kako bi njena primjena bila zakonita i etična.
Kazao je da je treći cilj raditi na obrazovanju i cjeloživotnom učenju svih građana, kako bi se naglasak stavio na razvoj vještina i kompetencija u kojima čovjek i dalje ima nedostižnu prednost pred umjetnom inteligencijom:
- To su u prvom redu umjetnička i konceptualna kreativnost, kreativno rješavanje problema, fleksibilno i nekonvencionalno razmišljanje, donošenje moralnih i etičkih odluka, emocionalna inteligencija i empatija, motoričke vještine i fizička interakcija. To su područja u kojima su ljudske kompetencije teško zamjenjive i najnaprednijom umjetnom inteligencijom. Stoga u kontekstu brzo mijenjajućeg svijeta vjerujem da ćemo koristiti tehnologiju da nam omogući napredak, a da zadržimo ono što je najbitnije, ljudskost.
Dokaz konkurentnosti Hrvatske
Naglasio je da Hrvatska danas ima niz kompanija u sektoru u kojem smo udvostručili broj zaposlenih u nekoliko godina, primjerice Infobip, Mikroblink, Photomath, Nanobit, Agrivi, Orqa, Include, Gideon Brothers, Amodo, Bellabeat i Determa:
- To je za Hrvatsku ogroman dokaz konkurentnosti na vrlo zahtjevnom tržištu, globalnom, na kojem nitko ne gubi dana da bi bio među onima koji su najsposobniji i najkreativniji. Zato će Vijeće zato u ovakvom formatu raditi na zakonskim unapređenjima i javnim politikama koja neće zaobilaziti prednosti četvrte industrijske revolucije.
KONFERENCIJA SK@UT & KIBERNETIČKA SIGURNOST
Upozorio je da uz velike prilike, digitalno doba donosi i nove izazove, kojih moramo biti svjesni kako bismo osigurali sigurnu i kvalitetnu primjenu novih tehnologija:
- Fizička sigurnost i stabilnost važne su za razvoj svakog društva, a u današnje vrijeme digitalizacije, sigurnost u virtualnom okruženju još je važnija.
Podsjetio je da je jutros održana Prva SK@UT konferencija, u organizaciji Sigurnosno-obavještajne agencije, na kojoj je predstavljen projekt SK@UT - što je još jedna emancipacija važnosti kibernetičke sigurnosti i preveniranja kibernetičkih napada, hakiranja ili uopće kampanja dezinformacij i lažnih vijesti koje postoje u internetskom komunikacijskom prostoru, a koje su posebnobile intenzivirane u ovom razdoblju ruske agresije na Ukrajinu.