Prebrodili smo i pandemiju i energetsku krizu, a uz euro i Schengen čeka nas rekordna turistička sezona!
U velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju PVRH Andrej Plenković govori o poreznoj reformi i rastu plaća, pozitivnim ekonomski pokazateljima i skorašnjoj 10. obljetnici hrvatskog članstva u EU-u, nadolazećoj „superizbornoj“ godini i licemjernoj oporbi te - za razliku od nekih - konzistentnoj politici Vlade RH prema Ukrajini. „Od početka mandata povećava ovlasti i sredstva lokalnim i područne jedinicama. Prihod od poreza na dohodak i prireza ukupno im je porastao s 10 milijardi i 617 milijuna eura na 17 milijardi i 696 milijuna eura. Primjerice, povećanje za Grad Split iznosi 58%, za Osijek 57%, za Zagreb 39%, a za Rijeku 32%“.
Razgovor koji je vodila novinarka Anita Belak Krile prenosimo u cijelosti:
Najavili ste da će Hrvati i dalje biti među onima koji će imati najniže cijene naftnih derivata u odnosu na većinu članica Europske unije. No nakon odlaska u kupovinu građane poprilično boli glava. Zašto su cijene nekih prehrambenih proizvoda veće nego u susjednim europskim zemljama? Tko se u tom lancu od sirovina, proizvodnje, do trgovačkih marži ponaša neodgovorno?
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je krizu koja je ugrozila sigurnu opskrbu energentima i hranom i posljedično dovela do rasta cijena. Cilj Vlade je bio u prvom redu da opskrba energentima ni u jednom trenutku ne dođe u pitanje te da njihova cijena bude priuštiva svima. Vlada je donosila mjere koje su praktički zamrznule cijenu plina i struje te smanjile cijene naftnih derivata. Time smo dali doprinos da se inflacija obuzda i da na nju uopće cijene energenata ne utječe. Inflacija je u svibnju iznosila 7,9 posto, što je najniža inflacija od ožujka 2022. godine.
Bit svega je da smo spriječili socijalnu frakturu. Zaštitili smo građane i omogućili gospodarstvu da prebrodi krizu. Očekujemo stoga od svih aktera na tržištu da se ponašaju racionalno i odgovorno te da pri formiranju cijena uzmu u obzir kontekst krize u kojoj svi trebamo podnijeti dio tereta. Nema razloga da rastu cijene proizvoda koji nemaju veze s energetskom i prehrambenom krizom. I nakon ulaska u europodručje, Vlada je reagirala te sve nadležne institucije, od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Državnog inspektorata do Carinske i Porezne uprave, poduzimaju mjere sprečavanja i sankcioniranja aktivnosti koji idu za neopravdanim dizanjem cijena.
U prvom kvartalu imali smo gospodarski rast od 2,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što očekujete nakon turističke sezone?
Možemo reći da se već osjete prvi konkretni učinci članstva u schengenskom prostoru i europodručju, koji su dugoročno i strateško postignuće naše Vlade. Prvi kvartal ove godine već je deveti za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja gospodarstva. Hrvatska raste iznad prosjeka EU-a, bilježimo rekordnu zaposlenost od više od 1,6 milijuna ljudi, a prvi put i manje od 100 tisuća nezaposlenih. U ovoj godini očekujemo nastavak pozitivnog utjecaja rasta investicija, uslijed intenzivne provedbe investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a. Dodatno, očekujemo nastavak rasta izvoza roba i usluga, u čemu značajan utjecaj ima i turizam, pogotovo u kontekstu izrazito uspješne turističke sezone.
Već u prvom kvartalu ove godine broj noćenja turista je 18,4% veći nego u istom razdoblju prošle godine, a broj dolazaka turista veći je za gotovo 30%. Hrvatski turizam očekuje dobru sezonu, jer su i najave dolazaka i noćenja turista bolje od lanjskih, a bitno je naglasiti da se nastavljaju i investicije koje daju dodatan zamah kvaliteti ponude i trajanju turističke sezone. Takva očekivanja u turizmu doprinose i optimizmu u kretanje ukupnog gospodarstva te se za ovu godinu procjenjuje da bi BDP mogao porasti za 2,2%. Međutim, s obzirom na sve trendove, očekujemo i veću stopu rasta u 2023. godini.
Čeka nas "superizborna" godina s parlamentarnim, predsjedničkim i europskim izborima. Predsjednički izbori su rezervirani za kraj godine, datum europskih izbora je poznat, a kad možemo očekivati parlamentarne? Hoće li biti prije europskih? Neće biti privremeni već ove godine?
Stalno se pokušava stvoriti ozračje da se ide na prijevremene izbore, što je pogrešno. Provodimo program Vlade i rješavamo sva ključna pitanja za hrvatske građane, u čvrstoj suradnji s koalicijskim partnerima: nacionalnim manjinama, liberalima, narodnjacima, umirovljenicima i demokršćanskom strankom. Politička stabilnost temelj je razvoja i strateških postignuća koja smo ostvarili. To potvrđuju i sve međunarodne institucije, kao i svjetske agencije koje su nam dodijelile najvišu dosad razinu investicijskog kreditnog rejtinga.
HDZ je snažan, konsolidiran, složan i spreman ići i treći put po povjerenje hrvatskih birača. Činjenica da smo po anketama, unatoč svim izazovima, na 30% podrške u 7. godini mandata govori da građani većinski prepoznaju rezultate.
Kao vodeća stranka dajemo odgovore i na sva ključna pitanja koja su važna za budućnost Hrvatske, a to su u novim globalnim okolnostima sigurnost, energetska neovisnost, prehrambena samodostatnost, zelena tranzicija i digitalna transformacija. U 2024. građani će odlučivati o smjeru kojim Hrvatska treba ići. Oporbene stranke nisu ponudile rješenja ni po jednoj od važnih tema, a jedino što ih povezuje i motivira u političkoj utakmici je animozitet protiv HDZ-a. Nisu na razini odgovornosti koje zahtijeva vođenje Hrvatskom u vremenima kada treba donositi odvažne odluke.
Pala su već i prva predizborna obećanja, šef SDP-a Peđa Grbin tako obećava besplatne dječje vrtiće za sve i tvrdi kako nakon sljedećih izbora stranka na čijem je čelu više neće biti u oporbi. Što kažete na ta obećanja?
On je poznat jedino po tome što je nedemokratski i autoritarno izbacio brojne neistomišljenike u stranci i što je pod njime SDP postao treća parlamentarna stranka po broju zastupnika. Dok SDP neutemeljeno obećava, mi sustavno radimo na tome da osiguramo pristupačnost sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu u Hrvatskoj. Koristimo europska sredstva za izgradnju vrtića diljem Hrvatske, što je demografska i odgojno-obrazovna mjera. Kad svako dijete bude imalo zajamčeno mjesto u vrtiću, stvorit ćemo pretpostavke za to da pohađanje vrtića učinimo obveznim, a time ujedno i besplatnim. Od 2017. do danas ostvareno je 2 milijardi kuna ulaganja u preko 500 dječjih vrtića. Vlada je u sklopu NPOO-a dodatno osigurala 215 milijuna eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova. Do 2026. planiramo povećati njihov kapacitet za 22.500 upisnih mjesta.
Ni Vlada uoči izbora ne škrtari, prvi put će i javni sektor dobiti povišicu koja proizlazi iz zakona koji još nije ni u javnoj raspravi...
Činimo iskorake prema zaposlenima u državnim i javnim službama u socijalnom dijalogu i partnerstvu sa sindikatima, koje je na najvišoj razini dosad. Donijet ćemo odluku o isplati privremenog dodatka na plaću za službenike i namještenike u državnim i javnim službama. Osobito će to osjetiti oni zaposlenici s nižim primanjima. Na ovaj način obuhvatit ćemo čak 219 tisuća službenika i namještenika, kojima će plaća rasti za 100, 80 ili 60 eura neto, ovisno o koeficijentu složenosti posla. Iskusniji pregovarači među sindikatima kažu da je ovo najpravedniji pristup dosad. Ovo je zajedničko ulaganje Vlade i sindikata u dugoročne veće plaće. Ujedno, u postupku smo donošenja novog Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika, koji je pušten u javno savjetovanje. Time činimo reformski iskorak u pogledu cjelovitog rješavanja sustava plaća, kao i profesionalizacije i veće transparentnosti rada državne i javne uprave.
Prilična se bura digla oko Zakona o izbornim jedinicama. Opozicija najavljuje da će zatražiti ocjenu ustavnosti prijedloga, zamjera se što su jedinice skrojene u zatvorenoj stranačkoj kuhinji... Zašto promjene nisu kreirane u raspravi uz vrlo široko sudjelovanje struke, od politologa i pravnika do demografa i matematičara?
Vlada je poduzela samo nužne intervencije kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda i osiguralo da glas svakog građanina neovisno o mjestu u kojem živi i izbornoj jedinici vrijedi jednako. Ne radi se o izbornoj reformi ni mijenjanju postojećeg izbornog sustava. Tvrdnja da se rekonfiguracija izbornih jedinica radila u ''stranačkoj kuhinji'' lažna je teza oporbe koja pokušava temu izbornih jedinica iskoristiti kao alibi jer se pribojava novog poraza na izborima. Zanimljivo, oporba koja je odbijala konsenzus i dijalog s nama po nizu ključnih tema za Hrvatsku u proteklim godinama, sada najednom hini zajedničkoj izmjeni izbornih jedinica.
Prijedlog Zakona izradili su eksperti u okviru Ministarstva pravosuđa i uprave, a oporba, kao i stručna javnost imat će prigodu u saborskoj raspravi i javnom savjetovanju iznijeti prigovore. Zadržavamo postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. Svega 22% birača će promijeniti svoju izbornu jedinicu. Maksimalno odstupanje u broju birača po pojedinim jedinicama iznosi svega 2 posto. Isto sam pojasnio i profesorima ustavnog prava, čiji je doprinos u eventualnoj budućoj izbornoj reformi dobrodošao.
Je li HDZ razgovarao o tome tko bi bio vaš kandidat za predsjednika ili predsjednicu države?
Ne. Predsjednički izbori su krajem 2024. godine. Na vrijeme ćemo odrediti kandidata.
U poreznoj reformi koja bi krenula od iduće godine najavili ste, među ostalim, i ukidanje prireza i ostavili lokalnoj samoupravi mogućnost povećanja poreza na dohodak ako ne znaju preživjeti bez prireza. Nije baš ugodno biti gradonačelnik koji će u osvit idućih lokalnih izbora morati dizati poreze biračima? Kako komentirate njihovo nezadovoljstvo?
S novim krugom poreznih izmjena nastavljamo s politikom povećanja plaća građanima, osobito onih s najnižim primanjima. Podsjetit ću da smo dosad proveli porezna rasterećenja veća od 1,3 milijarde kuna, dok je prosječna plaća u našem mandatu rasla za preko 50%, medijalna za 44%, minimalna za gotovo 70%, a prosječna mirovina za 37%. Ujedno, prijedlog poreznih izmjena ima za cilj osnaživanje fiskalne autonomije općina i gradova. Teze o tome da su nešto oduzima gradovima i općinama su besmislene.
Ukupno je svim jedinicama lokalne i područne samouprave prihod od poreza na dohodak i prireza povećan s 10 milijardi i 617 milijuna eura na 17 milijardi i 696 milijuna eura. Rezultat je to naše politike fiskalne decentralizacije u sedam godina. Primjerice, povećanje za Split iznosi 58%, a za Osijek 57%, za Grad Zagreb 39%, a za Rijeku 32%. Otpočetka mandata povećavamo ovlasti i sredstva lokalnim jedinicama. Sada im još omogućujemo da samostalno propišu iznose poreza na dohodak te zbog ukupnog povećanja prihoda dodatno povećaju plaće građanima. Pozdravljamo inicijativu niza gradonačelnika koji su to već i najavili.
Hrvatska će uskoro obilježiti 10. obljetnicu članstva u Europskoj uniji. Jeste zadovoljni postignutim?
Hrvatski narod dugo je težio postati dio Europske unije u strateškom, političkom, vrijednosnom i razvojnom smislu. Obilježavamo 10. godinu članstva, u kojoj smo ostvarili i preostale strateške ciljeve pristupanjem europodručju i schengenskom prostoru. Svega tri desetljeća od stjecanja samostalnosti, predsjedali smo Vijećem EU-a, i to u najzahtjevnijem razdoblju globalne pandemije. Političkim načelom modernog suverenizma koristimo prednosti članstva za kvalitetniji životni standard svih naših sugrađana i ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Kad podvučemo crtu, u prvih deset godina u korist Hrvatske iz europskog proračuna uplaćeno je preko 10,5 milijardi eura više nego što smo uplatili u proračun EU-a.
Ako gledamo samo četiri dalmatinske županije, ukupno je ugovoreno gotovo 3 milijardi eura za razvojne projekte! Izgradili smo Pelješki most, što je najvidljiviji projekt prvih 10 godina članstva. Uložili smo ogromna sredstva u izgradnju cesta, povećanje kapaciteta zračnih luka, lučku infrastrukturu, aglomeracije, razvoj hrvatskih otoka, energetske projekte, javni gradski prijevoz, izgradnju i obnovu bolnica, obrazovnih ustanova i studentskih domova, a brojne koristi ostvaruju i poduzetnici, poljoprivrednici, ribari, mladi i drugi.
Vlada je osigurala 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada kroz ITU mehanizam. Tako će primjerice Split dobiti 55 milijuna eura, Zadar 43 milijuna eura, a Šibenik i Dubrovnik po 22 milijuna eura. Sveukupno smo osigurali preko 25 milijardi eura iz EU-a u ovom desetljeću, što je prava poluga razvoja kako bi Hrvatska nastavila sustizati standard života i razvijenost država članica koje su ranije mogle koristiti prednosti EU-a.
Politika vaše Vlade je od početka prilično konzistentna kad je u pitanju Ukrajina, no i potpuno u suprotnosti sa stavovima predsjednika Zorana Milanovića. Kako to utječe na vanjskopolitičku poziciju Hrvatske?
Hrvatska koja ima slična iskustva kao Ukrajina i koja je sama bila žrtvom agresije ne može niti postupati drugačije nego podržati ukrajinski narod u borbi za slobodu i demokraciju. Partnerstvo i prijateljstvo Hrvatske i Ukrajine je snažno bez obzira na njegove izjave. On se kao predsjednik Vlade nije protivio podršci Ukrajini, a sada kao predsjednik iznosi proruske stavove kojima nastoji izolirati Hrvatsku, čineći joj vanjskopolitičku štetu. Srećom, svima je na međunarodnoj i europskoj sceni jasno tko iz Hrvatske zastupa kakve stavove.
Ukupna pomoć koju je Hrvatska pružila Ukrajini iznosi gotovo 200 milijuna eura. Snažno ćemo podržavati europski put Ukrajine i dalje pomagati politički, financijski, vojno, humanitarno i na svaki način. Osim organizacije Prvog parlamentarnog summita Međunarodne Krimske platforme u Zagrebu, Hrvatska će biti domaćin međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine u listopadu ove godine. Uskoro ćemo u Hrvatskom saboru na inicijativu Kluba zastupnika HDZ-a podržati Deklaraciju o priznavanju Gladomora genocidom nad ukrajinskim narodom. Primili smo i zbrinuli ukrajinske branitelje i ranjenike, a hrvatski stručnjaci već mjesecima pomažu ukrajinskim tužiteljima u istragama i procesuiranju ratnih zločina.
Slobodna Dalmacija ove godine slavi visoku okruglu obljetnicu, 80 godina postojanja kakvom se baš ne mogu podičiti ni mnogi ugledni svjetski dnevnici. Jeste li i vi kao većina Dalmatinaca u svijet pisanih medija ušli preko stranica Slobodne Dalmacije?
Drago mi je da smo jučer u Splitu obilježili ovaj velik jubilej najtiražnije i najutjecajnije novine u Dalmaciji, koja je s vremenom za sve ljude iz dalmatinskih krajeva postala dio tradicije, kulture te nezaobilazan izvor informiranja. Čestitam na 80. rođendanu Slobodne Dalmacije glavnoj urednici, gospođi Sandri Lapenda Lemo, novinarkama i novinarima u vašoj redakciji i svim djelatnicima Hanza Medije, kao i svim dobitnicima nagradama!
Cijeli život, a osobito kao predsjednik Vlade, pratim izdanja Slobodne Dalmacije koja je oduvijek bila usmjerena prema svim generacijama te objedinjavala i lokalne teme, ali i ono što se zbiva na nacionalnoj razini. Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu kako biste slobodnim, profesionalnim i nepristranim novinarskim radom objektivno informirali javnost o temama koje su bitne za hrvatsko društvo.